{"title":"Stepan Matičevic的教育学:一百四十岁和八十岁的诞生","authors":"Igor Radeka","doi":"10.15291/AI.3210","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U članku koji slijedi analizira se život i rad Stjepana Matičevića (1880. – 1940.). Potječe iz ugledne građanske obitelji iz Srijemske Mitrovice. Nakon završetka studija filozofije, klasične filologije i povijesti te stjecanja doktorata znanosti iz filozofije, gimnazijski je profesor u Osijeku i Senju, a nakon toga profesor u Kraljevskoj muškoj gornjogradskoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Vanjsku suradnju s Mudroslovnim fakultetom, uz istovremeni honorarni rad na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, na kraju zamjenjuje stalnim namještenjem na Mudroslovnom fakultetu (od 1926. Filozofski fakultet) Sveučilišta u Zagrebu od 1920.do kraja svog života. Nakon Franje pl. Markovića i Đure Arnolda, prvih sveučilišnih profesora koji predaju pedagogiju kao dio filozofije na Fakultetu studentima nastavničkih studija, Stjepan Matičević izdvaja je iz filozofije kao samostalnu znanstvenu disciplinu – poput Johanna FriedrichaHerbarta koji pedagogiju afirmira kao samostalnu znanost u svijetu. Matičević utemeljuje prvi studij pedagogije u Hrvatskoj 1928. godine, od kada se stječu i doktorati znanosti iz tog područja u Hrvatskoj. U osam knjiga i sedamdeset objavljenih članaka na originalan način fundira pedagogijsku znanost. Stjepan Matičević prvi je i ujedno najugledniji sveučilišni profesor pedagogije u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova. Uz angažman u mnogim prosvjetnim, sveučilišnim i kulturnim organizacijama prvi jei do sada jedini pedagog koji je bio stalni član Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.","PeriodicalId":7189,"journal":{"name":"Acta Informatica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.4000,"publicationDate":"2021-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Pedagogija Stjepana Matičevića: Povodom stotinu i četrdesete godišnjice rođenja i osamdesete godišnjice smrti\",\"authors\":\"Igor Radeka\",\"doi\":\"10.15291/AI.3210\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U članku koji slijedi analizira se život i rad Stjepana Matičevića (1880. – 1940.). Potječe iz ugledne građanske obitelji iz Srijemske Mitrovice. Nakon završetka studija filozofije, klasične filologije i povijesti te stjecanja doktorata znanosti iz filozofije, gimnazijski je profesor u Osijeku i Senju, a nakon toga profesor u Kraljevskoj muškoj gornjogradskoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Vanjsku suradnju s Mudroslovnim fakultetom, uz istovremeni honorarni rad na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, na kraju zamjenjuje stalnim namještenjem na Mudroslovnom fakultetu (od 1926. Filozofski fakultet) Sveučilišta u Zagrebu od 1920.do kraja svog života. Nakon Franje pl. Markovića i Đure Arnolda, prvih sveučilišnih profesora koji predaju pedagogiju kao dio filozofije na Fakultetu studentima nastavničkih studija, Stjepan Matičević izdvaja je iz filozofije kao samostalnu znanstvenu disciplinu – poput Johanna FriedrichaHerbarta koji pedagogiju afirmira kao samostalnu znanost u svijetu. Matičević utemeljuje prvi studij pedagogije u Hrvatskoj 1928. godine, od kada se stječu i doktorati znanosti iz tog područja u Hrvatskoj. U osam knjiga i sedamdeset objavljenih članaka na originalan način fundira pedagogijsku znanost. Stjepan Matičević prvi je i ujedno najugledniji sveučilišni profesor pedagogije u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova. Uz angažman u mnogim prosvjetnim, sveučilišnim i kulturnim organizacijama prvi jei do sada jedini pedagog koji je bio stalni član Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.\",\"PeriodicalId\":7189,\"journal\":{\"name\":\"Acta Informatica\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.4000,\"publicationDate\":\"2021-02-26\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Acta Informatica\",\"FirstCategoryId\":\"94\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.15291/AI.3210\",\"RegionNum\":4,\"RegionCategory\":\"计算机科学\",\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"COMPUTER SCIENCE, INFORMATION SYSTEMS\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Acta Informatica","FirstCategoryId":"94","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/AI.3210","RegionNum":4,"RegionCategory":"计算机科学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"COMPUTER SCIENCE, INFORMATION SYSTEMS","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
以下文章分析了Stepan Matičevic(1880)的生活和工作——以及它来自斯里兰卡米特罗维察的一个著名的平民家庭。在完成哲学、古典哲学和历史研究并从哲学中获得博士学位后,他是奥西耶卡和塞纳的高中教授,然后是萨格勒布皇家男子学校的教授。Vanjsku suradnju s Mudroslovnim fakultetom,uz istovremini honorni rad na Višoj pedagoškojškoli u Zagrebu,na kraju zamjenjuje stalnim namještenjem na Mudroslovenom fakultetu(1926年)。萨格勒布大学,从1920年到他生命的尽头。继法国之后,Marcovic和Jure Arnold是第一位在教育大学教授哲学的大学教授,Stepan Matičevic毕业于哲学,将其作为一门自我科学学科,如Johanna Friedricha Herbart,她将教育视为世界上的一种自知之明。Matičevic于1928年在克罗地亚创立了第一个教学研究所。克罗地亚在该领域获得博士学位已经一年了。在八本书和七十篇发表的文章中,他们最初资助了教育科学。Stephen Matičevic也是两次世界大战期间克罗地亚第一位大学教育教授。在许多公共、大学和文化组织的参与下,她是迄今为止第一位成为南斯拉夫/克罗地亚科学与艺术学院常任理事的教师。
Pedagogija Stjepana Matičevića: Povodom stotinu i četrdesete godišnjice rođenja i osamdesete godišnjice smrti
U članku koji slijedi analizira se život i rad Stjepana Matičevića (1880. – 1940.). Potječe iz ugledne građanske obitelji iz Srijemske Mitrovice. Nakon završetka studija filozofije, klasične filologije i povijesti te stjecanja doktorata znanosti iz filozofije, gimnazijski je profesor u Osijeku i Senju, a nakon toga profesor u Kraljevskoj muškoj gornjogradskoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Vanjsku suradnju s Mudroslovnim fakultetom, uz istovremeni honorarni rad na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, na kraju zamjenjuje stalnim namještenjem na Mudroslovnom fakultetu (od 1926. Filozofski fakultet) Sveučilišta u Zagrebu od 1920.do kraja svog života. Nakon Franje pl. Markovića i Đure Arnolda, prvih sveučilišnih profesora koji predaju pedagogiju kao dio filozofije na Fakultetu studentima nastavničkih studija, Stjepan Matičević izdvaja je iz filozofije kao samostalnu znanstvenu disciplinu – poput Johanna FriedrichaHerbarta koji pedagogiju afirmira kao samostalnu znanost u svijetu. Matičević utemeljuje prvi studij pedagogije u Hrvatskoj 1928. godine, od kada se stječu i doktorati znanosti iz tog područja u Hrvatskoj. U osam knjiga i sedamdeset objavljenih članaka na originalan način fundira pedagogijsku znanost. Stjepan Matičević prvi je i ujedno najugledniji sveučilišni profesor pedagogije u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova. Uz angažman u mnogim prosvjetnim, sveučilišnim i kulturnim organizacijama prvi jei do sada jedini pedagog koji je bio stalni član Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
期刊介绍:
Acta Informatica provides international dissemination of articles on formal methods for the design and analysis of programs, computing systems and information structures, as well as related fields of Theoretical Computer Science such as Automata Theory, Logic in Computer Science, and Algorithmics.
Topics of interest include:
• semantics of programming languages
• models and modeling languages for concurrent, distributed, reactive and mobile systems
• models and modeling languages for timed, hybrid and probabilistic systems
• specification, program analysis and verification
• model checking and theorem proving
• modal, temporal, first- and higher-order logics, and their variants
• constraint logic, SAT/SMT-solving techniques
• theoretical aspects of databases, semi-structured data and finite model theory
• theoretical aspects of artificial intelligence, knowledge representation, description logic
• automata theory, formal languages, term and graph rewriting
• game-based models, synthesis
• type theory, typed calculi
• algebraic, coalgebraic and categorical methods
• formal aspects of performance, dependability and reliability analysis
• foundations of information and network security
• parallel, distributed and randomized algorithms
• design and analysis of algorithms
• foundations of network and communication protocols.