Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske

Cilj. Glavni cilj ovog rada jest istražiti ključna bibliometrijska obilježja, trendove   i obrasce povezane s publikacijskom aktivnošću, produktivnošću i suradnjom autora radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je primjenom standardnih bibliometrijskih pokazatelja i alata provedena analiza 986 radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je Vjesnik s 95 % radova objavljenih na hrvatskom jeziku tijekom svih analiziranih razdoblja bio i ostao časopis namijenjen hrvatskoj zajednici knjižničara i ostalih informacijskih stručnjaka. Vjesnik se tijekom proteklih 25 godina postupno transformirao iz primarno stručnog u znanstveno-stručni časopis koji objavljuje gotovo podjednak broj znanstveno-istraživačkih (44,2 %) i stručnih (47,2 %) članaka. Ujedno u časopisu svoje radove objavljuje sve veći broj autora iz akademskog okružja, nastavnika i studenata. Većina su radova objavljenih u Vjesniku jednoautorski (72,6 %), ali taj se trend od 2010. godine mijenja u korist višeautorskih radova (51,5 %), što ukazuje na jačanje specijalizacije, kulture suradnje i razvoj suradničkih mreža. Ograničenja. Nestandardiziran i neujednačen način navođenja institucionalne pripadnosti autora u časopisu i na povezanim mrežnim izvorima (Hrčak i web-sjedište VBH) zahtijevao je dosta ručnog uređivanja, što je moglo utjecati na određene pogreške. U analizi autorstva i mjerenju autorske produktivnosti moguće su pogreške u izračunu frekvencija uslijed neutvrđene promjene prezimena, najčešće kod autorica zbog udaje. Originalnost/vrijednost. Ovo je dubinsko bibliometrijsko istraživanje koje pokriva gotovo čitavo razdoblje (70 godina) izlaženja Vjesnika i analizira publikacijska obilježja časopisa, produktivnost i suradnju autora.