{"title":"克罗地亚人民图书馆的禁书之一","authors":"Jelena Lakuš, Katarina Baričević","doi":"10.30754/vbh.66.1.1029","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je istraživanja utvrditi obilježavaju li i kako hrvatske narodne knjižnice Tjedan zabranjenih knjiga, manifestaciju koja, obično u posljednjem tjednu rujna, slavi slobodu čitanja.\nPristup/metodologija/dizajn. Najprije su, pretraživanjem mrežnih stranica knjižnica, kao i njihovih Facebook profila, pronađene knjižnice koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga. Dodatno je, prema točno određenim ključnim riječima, pretražen i Google. Nakon toga provedena je sadržajna analiza prikupljenih vijesti i objava. Istraživanje je najprije provedeno tijekom listopada 2021. godine, a potom ponovljeno krajem rujna i početkom listopada 2022. godine. Cilj je bio utvrditi jesu li u međuvremenu još neke narodne knjižnice obilježile tu manifestaciju.\nRezultati. Istraživanjem se utvrdilo da samo dvadeset narodnih knjižnica (od njih 234) obilježava Tjedan zabranjenih knjiga, što čini samo 8,55 % svih narodnih knjižnica. Najstarija mrežno dostupna vijest o obilježavanju te manifestacije datira iz 2011. godine, iz čega zaključujemo da se Tjedan zabranjenih knjiga u nas obilježava tek posljednjih desetak godina, a ondje gdje se obilježava čini se to često bez kontinuiteta. Način obilježavanja također je još uvijek vrlo skroman pa je uočeno samo nekoliko kreativnijih primjera. Iz navedenog se može zaključiti da se Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama još ne obilježava u većoj mjeri te da taj projekt u nas nije u potpunosti zaživio.\nOgraničenja. Zbog velikog broja knjižnica u Hrvatskoj istraživanje je ograničeno samo na narodne knjižnice. Također, iako se koristilo nekoliko načina evidentiranja knjižnica koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga, kao i različite strategije pretraživanja, vrlo je vjerojatno da one nisu jedine.\nPraktična primjena. U radu su predstavljene različite mogućnosti i načini obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga. Rad je ujedno poziv ostalim knjižnicama da se priključe proslavi slobode čitanja i otvorenog pristupa informacijama.\nDruštveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica, kao i knjižnica općenito, u borbi protiv cenzure pisane riječi, kao i u zagovaranju ideje slobode čitanja i intelektualnih sloboda općenito te tako i na njihovu važnu ulogu u izgradnji i razvoju demokratskog društva.\nOriginalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Do sada još nije učinjeno slično istraživanje o obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga u Hrvatskoj.\nČlanak nastao je na temelju diplomskog rada Katarine Baričević koji je značajno dorađen. Rad pod naslovom „Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim knjižnicama“ obranjen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. listopada 2021. Mentorica je bila profesorica Jelena Lakuš.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama\",\"authors\":\"Jelena Lakuš, Katarina Baričević\",\"doi\":\"10.30754/vbh.66.1.1029\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Cilj. Cilj je istraživanja utvrditi obilježavaju li i kako hrvatske narodne knjižnice Tjedan zabranjenih knjiga, manifestaciju koja, obično u posljednjem tjednu rujna, slavi slobodu čitanja.\\nPristup/metodologija/dizajn. Najprije su, pretraživanjem mrežnih stranica knjižnica, kao i njihovih Facebook profila, pronađene knjižnice koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga. Dodatno je, prema točno određenim ključnim riječima, pretražen i Google. Nakon toga provedena je sadržajna analiza prikupljenih vijesti i objava. Istraživanje je najprije provedeno tijekom listopada 2021. godine, a potom ponovljeno krajem rujna i početkom listopada 2022. godine. Cilj je bio utvrditi jesu li u međuvremenu još neke narodne knjižnice obilježile tu manifestaciju.\\nRezultati. Istraživanjem se utvrdilo da samo dvadeset narodnih knjižnica (od njih 234) obilježava Tjedan zabranjenih knjiga, što čini samo 8,55 % svih narodnih knjižnica. Najstarija mrežno dostupna vijest o obilježavanju te manifestacije datira iz 2011. godine, iz čega zaključujemo da se Tjedan zabranjenih knjiga u nas obilježava tek posljednjih desetak godina, a ondje gdje se obilježava čini se to često bez kontinuiteta. Način obilježavanja također je još uvijek vrlo skroman pa je uočeno samo nekoliko kreativnijih primjera. Iz navedenog se može zaključiti da se Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama još ne obilježava u većoj mjeri te da taj projekt u nas nije u potpunosti zaživio.\\nOgraničenja. Zbog velikog broja knjižnica u Hrvatskoj istraživanje je ograničeno samo na narodne knjižnice. Također, iako se koristilo nekoliko načina evidentiranja knjižnica koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga, kao i različite strategije pretraživanja, vrlo je vjerojatno da one nisu jedine.\\nPraktična primjena. U radu su predstavljene različite mogućnosti i načini obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga. Rad je ujedno poziv ostalim knjižnicama da se priključe proslavi slobode čitanja i otvorenog pristupa informacijama.\\nDruštveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica, kao i knjižnica općenito, u borbi protiv cenzure pisane riječi, kao i u zagovaranju ideje slobode čitanja i intelektualnih sloboda općenito te tako i na njihovu važnu ulogu u izgradnji i razvoju demokratskog društva.\\nOriginalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Do sada još nije učinjeno slično istraživanje o obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga u Hrvatskoj.\\nČlanak nastao je na temelju diplomskog rada Katarine Baričević koji je značajno dorađen. Rad pod naslovom „Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim knjižnicama“ obranjen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. listopada 2021. Mentorica je bila profesorica Jelena Lakuš.\",\"PeriodicalId\":39078,\"journal\":{\"name\":\"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2023-05-16\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1029\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Social Sciences\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1029","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama
Cilj. Cilj je istraživanja utvrditi obilježavaju li i kako hrvatske narodne knjižnice Tjedan zabranjenih knjiga, manifestaciju koja, obično u posljednjem tjednu rujna, slavi slobodu čitanja.
Pristup/metodologija/dizajn. Najprije su, pretraživanjem mrežnih stranica knjižnica, kao i njihovih Facebook profila, pronađene knjižnice koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga. Dodatno je, prema točno određenim ključnim riječima, pretražen i Google. Nakon toga provedena je sadržajna analiza prikupljenih vijesti i objava. Istraživanje je najprije provedeno tijekom listopada 2021. godine, a potom ponovljeno krajem rujna i početkom listopada 2022. godine. Cilj je bio utvrditi jesu li u međuvremenu još neke narodne knjižnice obilježile tu manifestaciju.
Rezultati. Istraživanjem se utvrdilo da samo dvadeset narodnih knjižnica (od njih 234) obilježava Tjedan zabranjenih knjiga, što čini samo 8,55 % svih narodnih knjižnica. Najstarija mrežno dostupna vijest o obilježavanju te manifestacije datira iz 2011. godine, iz čega zaključujemo da se Tjedan zabranjenih knjiga u nas obilježava tek posljednjih desetak godina, a ondje gdje se obilježava čini se to često bez kontinuiteta. Način obilježavanja također je još uvijek vrlo skroman pa je uočeno samo nekoliko kreativnijih primjera. Iz navedenog se može zaključiti da se Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama još ne obilježava u većoj mjeri te da taj projekt u nas nije u potpunosti zaživio.
Ograničenja. Zbog velikog broja knjižnica u Hrvatskoj istraživanje je ograničeno samo na narodne knjižnice. Također, iako se koristilo nekoliko načina evidentiranja knjižnica koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga, kao i različite strategije pretraživanja, vrlo je vjerojatno da one nisu jedine.
Praktična primjena. U radu su predstavljene različite mogućnosti i načini obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga. Rad je ujedno poziv ostalim knjižnicama da se priključe proslavi slobode čitanja i otvorenog pristupa informacijama.
Društveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica, kao i knjižnica općenito, u borbi protiv cenzure pisane riječi, kao i u zagovaranju ideje slobode čitanja i intelektualnih sloboda općenito te tako i na njihovu važnu ulogu u izgradnji i razvoju demokratskog društva.
Originalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Do sada još nije učinjeno slično istraživanje o obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga u Hrvatskoj.
Članak nastao je na temelju diplomskog rada Katarine Baričević koji je značajno dorađen. Rad pod naslovom „Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim knjižnicama“ obranjen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. listopada 2021. Mentorica je bila profesorica Jelena Lakuš.