J. Švarc, Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Jasminka Lažnjak
{"title":"2013年科学改革的科学家们。","authors":"J. Švarc, Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Jasminka Lažnjak","doi":"10.20901/PM.56.1.01","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Vlada Republike Hrvatske provela je 2013. godine niz reformi znanstvenoistraživačkog sustava s ciljem povećanja njegove izvrsnosti i međunarodne konkurentnosti. Želeći analizirati dosege spomenutih reformi, 2017. godine provedeno je istraživanje o tome kako znanstvenici, nakon četiri godine rada u novom sustavu, percipiraju promjene u strukturi znanstvenoistraživačkog rada. Empirijsko istraživanje provedeno je dvoetapno, kvalitativnom i kvantitativnom metodom, na namjernom kvotnom uzorku prema znanstvenim disciplinama, institucijama i zvanjima. Rezultati pokazuju da su reforme dovele do određenih organizacijskih unapređenja te do uvođenja veće kompetitivnosti u istraživačkoj zajednici, ali da su istovremeno proizvele i niz neželjenih posljedica, ugrozivši među ostalim materijalnu osnovu znanstvenog rada te transparentnost i javnost djelovanja znanstvenog sustava. Zbog toga je opravdano postaviti pitanje: je li potreban novi zaokret u hrvatskoj znanstvenoj politici.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2019-05-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/PM.56.1.01","citationCount":"3","resultStr":"{\"title\":\"Znanstvenici o reformama znanosti iz 2013.\",\"authors\":\"J. Švarc, Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Jasminka Lažnjak\",\"doi\":\"10.20901/PM.56.1.01\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Vlada Republike Hrvatske provela je 2013. godine niz reformi znanstvenoistraživačkog sustava s ciljem povećanja njegove izvrsnosti i međunarodne konkurentnosti. Želeći analizirati dosege spomenutih reformi, 2017. godine provedeno je istraživanje o tome kako znanstvenici, nakon četiri godine rada u novom sustavu, percipiraju promjene u strukturi znanstvenoistraživačkog rada. Empirijsko istraživanje provedeno je dvoetapno, kvalitativnom i kvantitativnom metodom, na namjernom kvotnom uzorku prema znanstvenim disciplinama, institucijama i zvanjima. Rezultati pokazuju da su reforme dovele do određenih organizacijskih unapređenja te do uvođenja veće kompetitivnosti u istraživačkoj zajednici, ali da su istovremeno proizvele i niz neželjenih posljedica, ugrozivši među ostalim materijalnu osnovu znanstvenog rada te transparentnost i javnost djelovanja znanstvenog sustava. Zbog toga je opravdano postaviti pitanje: je li potreban novi zaokret u hrvatskoj znanstvenoj politici.\",\"PeriodicalId\":43401,\"journal\":{\"name\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2019-05-03\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/PM.56.1.01\",\"citationCount\":\"3\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/PM.56.1.01\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"POLITICAL SCIENCE\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/PM.56.1.01","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}
引用次数: 3
摘要
Vlada Republike Hrvatske于2013年发布。多年的科研体制改革,以提高其能力和国际竞争力。想要分析上述改革的剂量,2017年。科学家们在新系统工作了四年后,如何解读科学研究结构的变化,已经进行了一年的研究。帝国的研究采用了两阶段、定性和定量的方法,根据科学学科、机构和呼吁,采用深思熟虑的配额模型。结果表明,改革导致了研究界的某些组织改进和能力提高,但也产生了一些不必要的后果,危及科学工作的其他基本原则以及科学系统的透明度和公共行动。因此,有理由提出这样一个问题:是否有必要扭转克罗地亚的科学政策?
Vlada Republike Hrvatske provela je 2013. godine niz reformi znanstvenoistraživačkog sustava s ciljem povećanja njegove izvrsnosti i međunarodne konkurentnosti. Želeći analizirati dosege spomenutih reformi, 2017. godine provedeno je istraživanje o tome kako znanstvenici, nakon četiri godine rada u novom sustavu, percipiraju promjene u strukturi znanstvenoistraživačkog rada. Empirijsko istraživanje provedeno je dvoetapno, kvalitativnom i kvantitativnom metodom, na namjernom kvotnom uzorku prema znanstvenim disciplinama, institucijama i zvanjima. Rezultati pokazuju da su reforme dovele do određenih organizacijskih unapređenja te do uvođenja veće kompetitivnosti u istraživačkoj zajednici, ali da su istovremeno proizvele i niz neželjenih posljedica, ugrozivši među ostalim materijalnu osnovu znanstvenog rada te transparentnost i javnost djelovanja znanstvenog sustava. Zbog toga je opravdano postaviti pitanje: je li potreban novi zaokret u hrvatskoj znanstvenoj politici.
期刊介绍:
“Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.