{"title":"解读马克思解读中的多神学家达加·斯特皮奇之路","authors":"Dragutin Lalović","doi":"10.20901/PM.57.2.04","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U tekstu se prikazuju i vrednuju glavne odlike znanstvenog pristupa, načina argumentacije i mogućih analitičko-istraživačkih i razvojno-općedruštvenih dosega Strpićeve teorijske ostavštine kada je riječ o njegovu fundamentalnom istraživanju Marxove epohalne kritike političke ekonomije, ponajprije u knjizi Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije (2017/1991). Najprije se predstavlja inicijalni Strpićev istraživački program suvremenoga marksovskog dovršavanja i razvijanja Marxove “Kritike” (1982). U središtu izlaganja sažeto su prikazani glavni elementi Strpićeva čitanja Marxove kritike političke ekonomije. Prvo, ocjena Marxove recepcije klasične britanske političke teorije i političke ekonomije, kao i recepcije te baštine u Hegelovoj filozofiji. Drugo, rekonstrukcija logike Marxova kategorijalnog aparata kao apstraktne sfere “kapitala općenito”, u razlici spram konkretne sfere konkurencije “mnogih kapitala”, a unutar tog polja primjereno određenje “robe općenito” kao logičkog polazišta cjelokupnoga teorijskog sustava i vrijednosti kao zakona kretanja tržišnih cijena. Treće, primjereno je Kapitalu pristupiti iz dinamičke perspektive teorije socijetalnih ciklusa i cikličkoga razvoja; iz tendencijskih zakona povijesnog razvoja kapitalističke akumulacije valja razumjeti strukturu kapitala kao društvenog procesa proizvodnje, prometa i reprodukcije. Četvrto, razlikovanje marksovskoga (znanstvenog i kritičkog) od marksističkoga (ideologijskog i klasno zasnovanog) pristupa kritici političke ekonomije. Zatim se pomno prikazuje i kritički vrednuje Strpićevo intrigantno shvaćanje dvojstva klasičnih političkih teorija, koje se, po njegovu sudu, očituje kao razlikovanje između Machiavellijeve “politikologije”, koja politiku shvaća u kategorijama vlasti i vladanja, i Hobbesove “politologije”, kao sistematske znanosti o građanskoj zajednici. U tom se sklopu problematizira Strpićevo hobsističko politologijsko razumijevanje Marxa. Završno se pokušavaju dokučiti razlozi Marxova sustajanja u dovršavanju projekta kritike političke ekonomije, što njegove interprete suočava s jedva premostivim teorijskim poteškoćama u nastojanju da se Marxovo znanstveno nasljeđe razvija do moguće osnove suvremenih teorijskih i empirijskih istraživanja temeljnih problema našeg vremena.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2020-10-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Strmim stazama politologa Daga Strpića u čitanju Marxa\",\"authors\":\"Dragutin Lalović\",\"doi\":\"10.20901/PM.57.2.04\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U tekstu se prikazuju i vrednuju glavne odlike znanstvenog pristupa, načina argumentacije i mogućih analitičko-istraživačkih i razvojno-općedruštvenih dosega Strpićeve teorijske ostavštine kada je riječ o njegovu fundamentalnom istraživanju Marxove epohalne kritike političke ekonomije, ponajprije u knjizi Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije (2017/1991). Najprije se predstavlja inicijalni Strpićev istraživački program suvremenoga marksovskog dovršavanja i razvijanja Marxove “Kritike” (1982). U središtu izlaganja sažeto su prikazani glavni elementi Strpićeva čitanja Marxove kritike političke ekonomije. Prvo, ocjena Marxove recepcije klasične britanske političke teorije i političke ekonomije, kao i recepcije te baštine u Hegelovoj filozofiji. Drugo, rekonstrukcija logike Marxova kategorijalnog aparata kao apstraktne sfere “kapitala općenito”, u razlici spram konkretne sfere konkurencije “mnogih kapitala”, a unutar tog polja primjereno određenje “robe općenito” kao logičkog polazišta cjelokupnoga teorijskog sustava i vrijednosti kao zakona kretanja tržišnih cijena. Treće, primjereno je Kapitalu pristupiti iz dinamičke perspektive teorije socijetalnih ciklusa i cikličkoga razvoja; iz tendencijskih zakona povijesnog razvoja kapitalističke akumulacije valja razumjeti strukturu kapitala kao društvenog procesa proizvodnje, prometa i reprodukcije. Četvrto, razlikovanje marksovskoga (znanstvenog i kritičkog) od marksističkoga (ideologijskog i klasno zasnovanog) pristupa kritici političke ekonomije. Zatim se pomno prikazuje i kritički vrednuje Strpićevo intrigantno shvaćanje dvojstva klasičnih političkih teorija, koje se, po njegovu sudu, očituje kao razlikovanje između Machiavellijeve “politikologije”, koja politiku shvaća u kategorijama vlasti i vladanja, i Hobbesove “politologije”, kao sistematske znanosti o građanskoj zajednici. U tom se sklopu problematizira Strpićevo hobsističko politologijsko razumijevanje Marxa. Završno se pokušavaju dokučiti razlozi Marxova sustajanja u dovršavanju projekta kritike političke ekonomije, što njegove interprete suočava s jedva premostivim teorijskim poteškoćama u nastojanju da se Marxovo znanstveno nasljeđe razvija do moguće osnove suvremenih teorijskih i empirijskih istraživanja temeljnih problema našeg vremena.\",\"PeriodicalId\":43401,\"journal\":{\"name\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2020-10-01\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/PM.57.2.04\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"POLITICAL SCIENCE\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/PM.57.2.04","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
本文在对史崔皮特对马克思政治经济学的时代批判进行基础研究时,阐述并评价了史崔皮理论辞职在科学途径、论证方式、可能的分析研究和社会成就等方面的主要差异,首先,罗伯的《马克思政治经济学批判中的生产与合作》一书(2017/1991)。第一个是Strpićev为当代完成和发展马克思“批评家”的初步研究计划(1982)。在展览的中心,摘要展示了Strpiter阅读马克思政治经济学批评的主要内容。首先,马克思对英国古典政治理论和政治经济学的配方评价,以及黑格尔哲学中的花园配方。其次,将马克思的范畴装置逻辑重构为“一般资本”的抽象领域,不同于“许多资本”的特定竞争领域,将“一般商品”的恰当定义为整个理论体系的逻辑位置,将价值定义为该领域内的市场价格运动规律。第三,在社会循环和循环发展理论中,从动态的角度看待资本是恰当的;在历史发展规律的背景下,资本积累应被理解为一个生产、交通和再生产的社会过程。Četvrto,razlikovanje marksovskoga(znanstvenog i kritičkog)和marksističkoga。之后,Strpić对这两种经典政治理论的有趣理解,在他的法庭上,似乎是马基雅维利的“政治”和霍布斯的“多元论”之间的区别,前者从政府和政府的角度理解政治,后者作为公民社会的系统知识。问题在于Strpić的爱好者对马克思的多元论理解。他们最终试图找出为什么马克思参与了政治经济学批判工程的完成,这一工程在试图将马克思的科学遗产发展到对我们这个时代的根本问题进行现代理论和实证研究的可能基础上时,几乎面临着压倒性的理论困难。
Strmim stazama politologa Daga Strpića u čitanju Marxa
U tekstu se prikazuju i vrednuju glavne odlike znanstvenog pristupa, načina argumentacije i mogućih analitičko-istraživačkih i razvojno-općedruštvenih dosega Strpićeve teorijske ostavštine kada je riječ o njegovu fundamentalnom istraživanju Marxove epohalne kritike političke ekonomije, ponajprije u knjizi Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije (2017/1991). Najprije se predstavlja inicijalni Strpićev istraživački program suvremenoga marksovskog dovršavanja i razvijanja Marxove “Kritike” (1982). U središtu izlaganja sažeto su prikazani glavni elementi Strpićeva čitanja Marxove kritike političke ekonomije. Prvo, ocjena Marxove recepcije klasične britanske političke teorije i političke ekonomije, kao i recepcije te baštine u Hegelovoj filozofiji. Drugo, rekonstrukcija logike Marxova kategorijalnog aparata kao apstraktne sfere “kapitala općenito”, u razlici spram konkretne sfere konkurencije “mnogih kapitala”, a unutar tog polja primjereno određenje “robe općenito” kao logičkog polazišta cjelokupnoga teorijskog sustava i vrijednosti kao zakona kretanja tržišnih cijena. Treće, primjereno je Kapitalu pristupiti iz dinamičke perspektive teorije socijetalnih ciklusa i cikličkoga razvoja; iz tendencijskih zakona povijesnog razvoja kapitalističke akumulacije valja razumjeti strukturu kapitala kao društvenog procesa proizvodnje, prometa i reprodukcije. Četvrto, razlikovanje marksovskoga (znanstvenog i kritičkog) od marksističkoga (ideologijskog i klasno zasnovanog) pristupa kritici političke ekonomije. Zatim se pomno prikazuje i kritički vrednuje Strpićevo intrigantno shvaćanje dvojstva klasičnih političkih teorija, koje se, po njegovu sudu, očituje kao razlikovanje između Machiavellijeve “politikologije”, koja politiku shvaća u kategorijama vlasti i vladanja, i Hobbesove “politologije”, kao sistematske znanosti o građanskoj zajednici. U tom se sklopu problematizira Strpićevo hobsističko politologijsko razumijevanje Marxa. Završno se pokušavaju dokučiti razlozi Marxova sustajanja u dovršavanju projekta kritike političke ekonomije, što njegove interprete suočava s jedva premostivim teorijskim poteškoćama u nastojanju da se Marxovo znanstveno nasljeđe razvija do moguće osnove suvremenih teorijskih i empirijskih istraživanja temeljnih problema našeg vremena.
期刊介绍:
“Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.