{"title":"黑山国家问题","authors":"László Heka","doi":"10.20901/pm.59.1.02","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata, što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2022-04-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":"{\"title\":\"Crnogorsko nacionalno pitanje\",\"authors\":\"László Heka\",\"doi\":\"10.20901/pm.59.1.02\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata, što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.\",\"PeriodicalId\":43401,\"journal\":{\"name\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2022-04-21\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"1\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/pm.59.1.02\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"POLITICAL SCIENCE\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.59.1.02","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}
Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata, što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.
期刊介绍：
“Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
分享
求助内容：
应助结果提醒方式：
扫码关注我们
