{"title":"KVALITET ŽIVOTA PORODICA MENTALNO OBOLELIH OSOBA","authors":"Slađana Milošević","doi":"10.7251/zcmz2001355m","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Kvalitet života predstavlja teorijski koncept koji se razvija poslednjih decenija i podrazumeva procenu subjektivnih i objektivnih dimenzija. Subjektivne dimenzije odražavaju doživljaj zadovoljstva osobe na različitim domenima funkcionisanja, pri čemu je jedan od njih vezan i za porodične odnose. S obzirom da subjektivne dimenzije modulira aktuelni afektivni status, kao i da afekat iradira, otvara se pitanje kvaliteta života osoba sa mentalnim poremećajem i njihovih porodica. Prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u svetu najmanje 25% osoba i njihovih porodica su pogođeni mentalnim poremećajima koji utiču na kvalitet njihovih života. Kako su pitanja mentalnog zdravlja, odnosno poremećaja, bolna i traumatična za celu porodicu, imaju značajan uticaj na socijalne, ekonomske i emocionalne komponente porodice. Istraživanja pokazuju da je kvalitet života osoba sa mentalnim poremećajima snižen u svim domenima, i da se mentalni poremećaji povezuju sa češćim bračnim krizama i razvodima. Članovi porodica mentalno obolelih osoba najpre ispoljavaju somatske tegobe kao što su nesanica, migrena, gubitak apetita i umor, a zatim i 30% do 45% simptomatologije mentalnih poremećaja koja se razvijaju tokom bolesti njihovog člana. Emocionalna ekspresija prebojena je visokom hostilnošću, sa oko 70% kritičkih komentara i različitim stepenom emocionalne upletenosti. Ovi simptomi se povezuju sa disfunkcionalnim prilagođavanjem na bolest u porodici, kao i sa partnerskim, tj. bračnim nezadovoljstvom i disfunkcionalnošću. Cilj ovog rada je prikaz povezanosti kvaliteta života članova porodice mentalno obolelih osoba i mentalne bolesti, sprecifičnosti partnerske i porodične dinamike porodica sa mentalno obolelim članom iz perspektive sistemskog pristupa, kao i savremene modalitete tretmana koji podrazumeva integrativni pristup kompletnoj porodici kroz farmakoterapiju, bračnu/porodičnu sistemsku terapiju i psihoedukaciju obolelog i njegove porodice.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"440 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.7251/zcmz2001355m","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Kvalitet života predstavlja teorijski koncept koji se razvija poslednjih decenija i podrazumeva procenu subjektivnih i objektivnih dimenzija. Subjektivne dimenzije odražavaju doživljaj zadovoljstva osobe na različitim domenima funkcionisanja, pri čemu je jedan od njih vezan i za porodične odnose. S obzirom da subjektivne dimenzije modulira aktuelni afektivni status, kao i da afekat iradira, otvara se pitanje kvaliteta života osoba sa mentalnim poremećajem i njihovih porodica. Prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u svetu najmanje 25% osoba i njihovih porodica su pogođeni mentalnim poremećajima koji utiču na kvalitet njihovih života. Kako su pitanja mentalnog zdravlja, odnosno poremećaja, bolna i traumatična za celu porodicu, imaju značajan uticaj na socijalne, ekonomske i emocionalne komponente porodice. Istraživanja pokazuju da je kvalitet života osoba sa mentalnim poremećajima snižen u svim domenima, i da se mentalni poremećaji povezuju sa češćim bračnim krizama i razvodima. Članovi porodica mentalno obolelih osoba najpre ispoljavaju somatske tegobe kao što su nesanica, migrena, gubitak apetita i umor, a zatim i 30% do 45% simptomatologije mentalnih poremećaja koja se razvijaju tokom bolesti njihovog člana. Emocionalna ekspresija prebojena je visokom hostilnošću, sa oko 70% kritičkih komentara i različitim stepenom emocionalne upletenosti. Ovi simptomi se povezuju sa disfunkcionalnim prilagođavanjem na bolest u porodici, kao i sa partnerskim, tj. bračnim nezadovoljstvom i disfunkcionalnošću. Cilj ovog rada je prikaz povezanosti kvaliteta života članova porodice mentalno obolelih osoba i mentalne bolesti, sprecifičnosti partnerske i porodične dinamike porodica sa mentalno obolelim članom iz perspektive sistemskog pristupa, kao i savremene modalitete tretmana koji podrazumeva integrativni pristup kompletnoj porodici kroz farmakoterapiju, bračnu/porodičnu sistemsku terapiju i psihoedukaciju obolelog i njegove porodice.
生活质量是在过去几十年中发展起来的一个理论概念,它被细分为若干主观和客观维度。主观维度反映了一个人在不同功能领域的满意度体验,其中之一与家庭关系有关。S obzirom da subjektivne dimenzije modulra aktuelni afektivni status, kao i da afekat iradira, otvara se pitanje qualeta života osoba sa mentalnim poremećajem iich porodica.据世界卫生组织(WHO)统计,全世界至少有 25% 的人及其母亲受到精神障碍的影响,从而影响了他们的生活质量。与分娩有关的心理健康问题如何对整个分娩妇女造成痛苦和创伤,并对分娩的社会、经济和情感因素产生重大影响。在分娩过程中,心理健康问题会给产妇带来痛苦和创伤,并对分娩的社会、经济和情感因素产生重大影响。精神病患者的家庭成员最有可能患上躯体疾病,如失眠、偏头痛、食欲不振和自杀,同时,在因家庭成员的痛苦而导致的精神障碍症状中,精神病患者占 30% 至 45%。情绪表达是一种可视化的敌对情绪,占 70% 的评论和情绪表达的比例。Ovi symptom se povezuju sa dysfunkcionalnim prilagođavanjem na pain u porodici, kao i sa partnerskim, tj. bračnim nezadovoljstvom i dysfunkcionalnošu.本系列丛书旨在从系统方法的角度,展示精神病患者家庭成员的生活质量与精神痛苦之间的关系、有精神病患者成员的家庭的伴侣和生育动态的特殊性,以及当前的治疗模式,这些模式强调通过药物治疗、婚姻/父母系统治疗以及对患者及其家人的心理教育,以综合方法完成生育。