Izazovi skrbi za ostarjele roditelje u suvremenom društvu – iskustva iz prakse u vremenu pandemije covid-19 i potresa katastrofalnih razmjera U suvremenom društvu primjerena skrb za osobe starije životne dobi mnogim mlađim generacijama, a i društvu općenito predstavlja značajan izazov. Sve postaje još složenije i neizvijesnije kada se pojave nepredviđene životne situacije kao što su nove nepoznate bolesti i prirodne katastrofe. U ovom radu prikazat ćemo putem interdisciplinarnog pristupa naša iskustva iz prakse neposrednog rada na terenu koji se odnose na potrebe (ali i mogućnosti i ograničenja) skrbi za ostarjele roditelje u vremenu pandemije covid-19 i potresa katastrofalnih razmjera koji je zahvatio ovo područje (Zagreb i okolica, Sisačko-moslavačka županija) iz pozicije odrasle djece ostarjelih roditelja i lokalne zajednice. Iskustva ćemo prikazati putem pojedinačnih iskustvenih crtica iz života. Uočili smo da se kod osoba starije životne dobi s raznim emocionalnim teškoćama u vrijeme pandemije COVID-19 i post-potresnom razdoblju javljaju pojačani strahovi razne uzročnosti, intenzivna ponovna proživljavanja ranijih stresnih i traumatskih iskustava koja su potaknuta sadašnjim kriznim stanjem, kao i dosjećanja raznih životnih iskustava iz ranijih životnih faza koje sada postaju preokupirajuće misli i aktualni ponavljajući verbalni sadržaji. Sve to opterećuje pojedinca i članova obitelji, te otežava prilagodbu na novo-normalnu situaciju. Stoga su pružanje dodatne podrške i razumijevanje od iznimnog značenja.
{"title":"IZAZOVI SKRBI ZA OSTARJELE RODITELJE U SUVREMENOM DRUŠTVU – ISKUSTVA IZ PRAKSE U VREMENU PANDEMIJE COVID-19 I POTRESA KATASTROFALNIH RAZMJERA","authors":"Daša Poredoš Lavor, Kristina Turudić Leko","doi":"10.7251/zcmz0121354l","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121354l","url":null,"abstract":"Izazovi skrbi za ostarjele roditelje u suvremenom društvu – iskustva iz prakse u vremenu pandemije covid-19 i potresa katastrofalnih razmjera U suvremenom društvu primjerena skrb za osobe starije životne dobi mnogim mlađim generacijama, a i društvu općenito predstavlja značajan izazov. Sve postaje još složenije i neizvijesnije kada se pojave nepredviđene životne situacije kao što su nove nepoznate bolesti i prirodne katastrofe. U ovom radu prikazat ćemo putem interdisciplinarnog pristupa naša iskustva iz prakse neposrednog rada na terenu koji se odnose na potrebe (ali i mogućnosti i ograničenja) skrbi za ostarjele roditelje u vremenu pandemije covid-19 i potresa katastrofalnih razmjera koji je zahvatio ovo područje (Zagreb i okolica, Sisačko-moslavačka županija) iz pozicije odrasle djece ostarjelih roditelja i lokalne zajednice. Iskustva ćemo prikazati putem pojedinačnih iskustvenih crtica iz života. Uočili smo da se kod osoba starije životne dobi s raznim emocionalnim teškoćama u vrijeme pandemije COVID-19 i post-potresnom razdoblju javljaju pojačani strahovi razne uzročnosti, intenzivna ponovna proživljavanja ranijih stresnih i traumatskih iskustava koja su potaknuta sadašnjim kriznim stanjem, kao i dosjećanja raznih životnih iskustava iz ranijih životnih faza koje sada postaju preokupirajuće misli i aktualni ponavljajući verbalni sadržaji. Sve to opterećuje pojedinca i članova obitelji, te otežava prilagodbu na novo-normalnu situaciju. Stoga su pružanje dodatne podrške i razumijevanje od iznimnog značenja.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"163 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127298757","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se nakon teorijske analize medija i njihova utjecaja na djecu te isticanja potrebe za medijskom pismenošću iznose rezultati istraživanja o važnosti školskog pedagoga u promicanju medijske pismenosti. Rezultati istraživanja ukazali su na to da je potrebno raditi na promicanju medijske pismenosti u školama, a glavni razlozi za to su sve veća izloženost medijskim sadržajima, shvaćanje medija kao čimbenika koji višestruko utječe na djecu i mlade, nesigurnost u značenje pojma medijska pismenost te nedovoljna, odnosno neadekvatna zastupljenost tih sadržaja u nastavi. Kao najpogodnije oblike za promicanje medijske pismenosti sudionici istraživanja najviše su istaknuli radionice, projekte, preventivne programe, suradnju s ostalim dionicima škole, organiziranje posjeta ustanovama te provođenje istraživanja i osiguravanje programa stručnog usavršavanja na temu medijske pismenosti u školama.
{"title":"ŠKOLSKI PEDAGOG I MEDIJSKA PISMENOST","authors":"Sofija Vrcelj, Andrea Lach","doi":"10.7251/zcmz0121162v","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121162v","url":null,"abstract":"U radu se nakon teorijske analize medija i njihova utjecaja na djecu te isticanja potrebe za medijskom pismenošću iznose rezultati istraživanja o važnosti školskog pedagoga u promicanju medijske pismenosti. Rezultati istraživanja ukazali su na to da je potrebno raditi na promicanju medijske pismenosti u školama, a glavni razlozi za to su sve veća izloženost medijskim sadržajima, shvaćanje medija kao čimbenika koji višestruko utječe na djecu i mlade, nesigurnost u značenje pojma medijska pismenost te nedovoljna, odnosno neadekvatna zastupljenost tih sadržaja u nastavi. Kao najpogodnije oblike za promicanje medijske pismenosti sudionici istraživanja najviše su istaknuli radionice, projekte, preventivne programe, suradnju s ostalim dionicima škole, organiziranje posjeta ustanovama te provođenje istraživanja i osiguravanje programa stručnog usavršavanja na temu medijske pismenosti u školama.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"112 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124809599","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U istraživanju koje slijedi sociološki analiziramo popularni strip Alan Ford, nastojeći ukazati na njegov opšti društveni značaj. Ovaj strip predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih fenomena na prostoru bivše Jugoslavije koji je već od 70- ih godina 20. vijeka izvršio značajan uticaj ne samo na razvoj strip subkulture u bivšoj SFRJ nego i na formiranje sistema vrijednosti tadašnje omladine, organizovanje njihovog slobodnog vremena i njihovo neformalno obrazovanje, zbog čega se on opravdano može smatrati temeljnim obilježjem novih generacija mladih i njihovog načina odrastanja. U tom smislu, predmet našeg istraživanja predstavlja empirijska analiza uticaja stripa Alan Ford na socijalizaciju omladine i djece u bivšoj SFRJ.
{"title":"ULOGA STRIPOVA U RAZVOJU DJECE","authors":"Nemanja Đukić","doi":"10.7251/zcmz0121074d","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121074d","url":null,"abstract":"U istraživanju koje slijedi sociološki analiziramo popularni strip Alan Ford, nastojeći ukazati na njegov opšti društveni značaj. Ovaj strip predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih fenomena na prostoru bivše Jugoslavije koji je već od 70- ih godina 20. vijeka izvršio značajan uticaj ne samo na razvoj strip subkulture u bivšoj SFRJ nego i na formiranje sistema vrijednosti tadašnje omladine, organizovanje njihovog slobodnog vremena i njihovo neformalno obrazovanje, zbog čega se on opravdano može smatrati temeljnim obilježjem novih generacija mladih i njihovog načina odrastanja. U tom smislu, predmet našeg istraživanja predstavlja empirijska analiza uticaja stripa Alan Ford na socijalizaciju omladine i djece u bivšoj SFRJ.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124964828","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Sport zauzima bitno mjesto u životu i razvoju djece i mladih sportaša pa je nužno da im se u sportu pruži dovoljna količina pozitivnog iskustva kako bi se osigurali pozitivni odgojni učinci i smanjila mogućnost odustajanja od sporta. Stupanj privlačnosti sportskog okruženja djeci i mladima u velikoj mjeri je određen načinom na koji će trener strukturirati sportski kontekst, koje će ciljeve postaviti kao prioritetne i koje će vrijednosti i stavove promovirati te koje će oblike rukovodećeg ponašanja odabirati. Ako navedeni aspekti djeluju na formiranje pozitivnog sportskog iskustva kod mladog sportaša, to će djelovati na njegovu motivaciju i izbor da upravo sport bude okruženje u kojem će razvijati i potvrđivati svoje potencijale.
Sport zauzima bitno mjesto u životu i razvoj djece i mlade sportaša je nužno da im se u sportu pruži dovoljna količina pozitivnog iskustva kako bi se osigurali pozitivni odgojni učinci i smanjila mogućnost odustajanja od sporta.体育运动的吸引力来自于体育运动的结构、体育运动的轻重缓急、体育运动的宣传和推广。由于这些方面有助于为年轻运动员创造积极的体育运动体验,这将影响到他/她的积极性以及选择体育运动作为发展和证实其潜力的环境。
{"title":"ULOGA TRENERA U RAZVOJU SPORTAŠA","authors":"Anita Zovko, Sara Imamović, Leo Klapan","doi":"10.7251/zcmz0121142z","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121142z","url":null,"abstract":"Sport zauzima bitno mjesto u životu i razvoju djece i mladih sportaša pa je nužno da im se u sportu pruži dovoljna količina pozitivnog iskustva kako bi se osigurali pozitivni odgojni učinci i smanjila mogućnost odustajanja od sporta. Stupanj privlačnosti sportskog okruženja djeci i mladima u velikoj mjeri je određen načinom na koji će trener strukturirati sportski kontekst, koje će ciljeve postaviti kao prioritetne i koje će vrijednosti i stavove promovirati te koje će oblike rukovodećeg ponašanja odabirati. Ako navedeni aspekti djeluju na formiranje pozitivnog sportskog iskustva kod mladog sportaša, to će djelovati na njegovu motivaciju i izbor da upravo sport bude okruženje u kojem će razvijati i potvrđivati svoje potencijale.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"120 40","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131746406","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Uvod: Akademski integritet temeljna je obaveza koju bi svi, kako profesori tako i studenti trebali podržati na svim razinama, kako bi na taj način budućoj radnoj snazi usadili vrijednost profesionalnog integriteta. Studije pokazuju da između polovine i dvije trećine studenata varaju barem jednom tijekom studija. Smatra se da je najozbiljniji oblik varanja, zapravo varanje na ispitu znanja, koje može uključivati prepisivanje odgovora od drugog studenta, upotrebu šalabahtera i pomaganje drugom studentu da vara na ispitu. Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je ispitati sklonost akademskog varanja studenata preddiplomskog studija Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru i spremnost uključivanja drugih osoba u izvršavanje akademskog nepoštenja. Metode i ispitanici: U istraživanje je uključeno 257 studenata Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru. Od tog broja, 89 ispitanika Radiološke tehnologije, 122 ispitanika Fizioterapije i 46 ispitanika Sanitarnog inženjerstva. Anketa je anonimna i ista se provela preko Google Forms koji je sastavni dio Google Drivea (Google Diska) u periodu od 1. 9. 2020. do 10. 9. 2020. godine. Rezultati: Istraživanjem se utvrdilo da studenti najviše traže usluge od rođaka, prijatelja, te kolege kojeg površno poznaju, dok od kolega koje ne poznaju, većina studenata ne bi tražili navedene usluge. Istraživanje je pokazalo kako je veći postotak muških studenata koji su spremni na akademsko varanje nego postotak žena. Rezultati pokazuju statistički značajnu razliku akademskog varanja između studenata 1. i 3. godine studija. Zaključak: Istraživanjem se utvrdilo je da su studenti spremni na akademsko varanje, te uključivanje drugih u izvršenje istog. Potrebno je uvođenje preventivnih mjera, kao što je uvođenje strožih kazni, etičkih tečajeva, primjena kodeksa ponašanja, edukacija učenika i studenata o varanju i plagijarizmu kroz radionice ili druge načine. Važnu ulogu imaju i profesori koji trebaju biti svjesni da poticanjem integriteta studenata podižu razinu svijesti u studenta o lošem utjecaju akademskog varanja u njihovoj budućnosti.
导言:学术诚信是所有人(包括教授和学生)都应遵守的基本准则,只有这样,他们才能树立起职业诚信意识。研究表明,一半到三分之二的学生在学习期间至少作弊一次。Smatra se da je najozbiljniji oblik cheating, zapravo cheating na ispitu znal, koje može uključivati prepisivanje odgovora od drugimog studenta, upotrebu šalabahter i pomoganje drugim studentu da cheating na ispitu.研究目的:本研究旨在调查莫斯塔尔卫生研究学院学生的学术作弊倾向以及其他人参与学术不诚实行为的可能性。研究方法和受访者:研究对象包括莫斯塔尔大学健康研究系的 257 名学生。其中 89 人为放射技术专业学生,122 人为物理治疗专业学生,46 人为卫生工程专业学生。调查是匿名的,通过谷歌表格进行,谷歌表格是谷歌驱动器(Google Drive)的组成部分,调查时间为 2020 年 9 月 1 日至 2020 年 9 月 10 日。结果显示:学生们在学习过程中遇到的问题包括:在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题、在学习过程中遇到的问题。研究表明,伴随学术作弊的男生人数高于女生。Rezultati pokazuju statistički značajnu razliku akademskog varanja između studenata 1. i 3. godine studija.结论:Istraživanjem se utvrdilo je da su studenti spremni na akademsko varanje, te uključivanje drugih u izvršenje istog.有必要引入预防措施,如更严厉的惩罚、道德课程、引入行为准则、通过广播和其他方式对学生进行有关作弊和剽窃的教育。教授们也应发挥重要作用,因为他们必须意识到,通过促进学生的诚信,他们正在帮助学生提高对学术作弊对其未来的严重影响的认识。
{"title":"SKLONOST AKADEMSKOM VARANJU STUDENATA FAKULTETA ZDRAVSTVENIH STUDIJA SVEUČILIŠTA U MOSTARU","authors":"Ivona Ljevak, Ana Mišković, Marko Romić","doi":"10.7251/zcmz0121109l","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121109l","url":null,"abstract":"Uvod: Akademski integritet temeljna je obaveza koju bi svi, kako profesori tako i studenti trebali podržati na svim razinama, kako bi na taj način budućoj radnoj snazi usadili vrijednost profesionalnog integriteta. Studije pokazuju da između polovine i dvije trećine studenata varaju barem jednom tijekom studija. Smatra se da je najozbiljniji oblik varanja, zapravo varanje na ispitu znanja, koje može uključivati prepisivanje odgovora od drugog studenta, upotrebu šalabahtera i pomaganje drugom studentu da vara na ispitu. Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je ispitati sklonost akademskog varanja studenata preddiplomskog studija Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru i spremnost uključivanja drugih osoba u izvršavanje akademskog nepoštenja. Metode i ispitanici: U istraživanje je uključeno 257 studenata Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru. Od tog broja, 89 ispitanika Radiološke tehnologije, 122 ispitanika Fizioterapije i 46 ispitanika Sanitarnog inženjerstva. Anketa je anonimna i ista se provela preko Google Forms koji je sastavni dio Google Drivea (Google Diska) u periodu od 1. 9. 2020. do 10. 9. 2020. godine. Rezultati: Istraživanjem se utvrdilo da studenti najviše traže usluge od rođaka, prijatelja, te kolege kojeg površno poznaju, dok od kolega koje ne poznaju, većina studenata ne bi tražili navedene usluge. Istraživanje je pokazalo kako je veći postotak muških studenata koji su spremni na akademsko varanje nego postotak žena. Rezultati pokazuju statistički značajnu razliku akademskog varanja između studenata 1. i 3. godine studija. Zaključak: Istraživanjem se utvrdilo je da su studenti spremni na akademsko varanje, te uključivanje drugih u izvršenje istog. Potrebno je uvođenje preventivnih mjera, kao što je uvođenje strožih kazni, etičkih tečajeva, primjena kodeksa ponašanja, edukacija učenika i studenata o varanju i plagijarizmu kroz radionice ili druge načine. Važnu ulogu imaju i profesori koji trebaju biti svjesni da poticanjem integriteta studenata podižu razinu svijesti u studenta o lošem utjecaju akademskog varanja u njihovoj budućnosti.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"37 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132754203","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U uvodnom dijelu rada riječ je o maloljetnicima i mlađim punoljetnicima koji se pojavljuju kao počinitelji kaznenih djela. Ukratko je naveden zakonodavni okvir, te mjere i sankcije koje se u kaznenom postupku izriču maloljetnicima i mlađim punoljetnicima u Republici Hrvatskoj. U središnjem dijelu autorice ističu posebnosti kaznenopravnog sustava prema maloljetnicima (temeljna načela, relevantni zakoni i predviđene sankcije), te ustanove u kojima se provode kaznenopravne mjere i sankcije, s naglaskom na one koje se izvršavaju u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za zatvorski sustav i probaciju. Nadalje će pobliže biti prikazane kaznene sankcije čije je provođenje u djelokrugu probacijske službe, a izrečene su mlađim punoljetnicima. Također će biti riječi o vrstama kaznenih djela za koja je maloljetnicima i mlađim punoljetnicima najčešće izrečena jedna od odgojnih mjera ili kaznenih sankcija.
{"title":"IZRICANJE I PROVOĐENJE KAZNENOPRAVNIH MJERA I SANKCIJA PREMA MALOLJETNICIMA I MLAĐIM PUNOLJETNICIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ","authors":"Željka Knotek Maloić, Snježana Pavlić","doi":"10.7251/zcmz0121410p","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121410p","url":null,"abstract":"U uvodnom dijelu rada riječ je o maloljetnicima i mlađim punoljetnicima koji se pojavljuju kao počinitelji kaznenih djela. Ukratko je naveden zakonodavni okvir, te mjere i sankcije koje se u kaznenom postupku izriču maloljetnicima i mlađim punoljetnicima u Republici Hrvatskoj. U središnjem dijelu autorice ističu posebnosti kaznenopravnog sustava prema maloljetnicima (temeljna načela, relevantni zakoni i predviđene sankcije), te ustanove u kojima se provode kaznenopravne mjere i sankcije, s naglaskom na one koje se izvršavaju u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za zatvorski sustav i probaciju. Nadalje će pobliže biti prikazane kaznene sankcije čije je provođenje u djelokrugu probacijske službe, a izrečene su mlađim punoljetnicima. Također će biti riječi o vrstama kaznenih djela za koja je maloljetnicima i mlađim punoljetnicima najčešće izrečena jedna od odgojnih mjera ili kaznenih sankcija.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"28 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115890651","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Apstrakt: Prvobitna istraživanja u oblasti maloletničke delinkvencije i kriminala ukazala su na značajnu povezanost između problema u školovanju i maloletničke delinkvencije. Veliki broj delinkvenata imao višestruke probleme tokom školovanja ili nije pohađao nastavu. Istraživanja sprovedena u ustanovama za institucionalni tretman maloletnih delinkvenata ukazuju na postojanje specifičnosti u toku procesa obrazovanja i to na dva nivoa. Prvi nivo odnosi se na karakteristike njihovog obrazovnog profila, izražene kroz obrazovni nivo, obrazovne aspiracije i specifične probleme u učenju. Drugi se odnosi na njihov obrazovni status, odnosno uključenost ili neuključenost u obrazovni proces. Cilj ovog rada je sagledavanje specifičnih karakteristika i problema u toku školovanja maloletnih delinkvenata. Analiza podataka izvršena je korišćenjem multivarijantne analize varijanse, korelacione analize, kao i analizom pravosudne statistike o registrovanom kriminalitetu maloletnika u Republici Srbiji u periodu od 2012-2019. godine. Rezultati istraživanja ukazuju da je kod maloletnih delinkvenata jasno izraženo zaostajanje u procesu osnovnog obrazovanja, tzv. obrazovni deficit, da su njihove obrazovne aspiracije i motivacija na nižem nivou, kao i da imaju niz specifičnih obrazovnih problema u odnosu da nedelinkventne vršnjake. Dalje, oko 40% maloletnika (od 38,8% 2012. do 41,6% 2019.) u trenutku izvršenja krivičnog dela i oko 41,5% (od 47,3% 2012. do 35,5% 2019. godine) maloletnika u trenutku izricanja presude nije bilo uključeno u obrazovni sistem ili te informacije nisu bile poznate. Takođe, uočava se da iako broj maloletnika kojima je izrečena krivična sankcija, posebno u tri poslednje posmatrane godine (2017, 2018 i 2019.) opada, istovremeno se beleži porast broja maloletnika koji su van obrazovnog procesa. Na osnovu rezultata istraživanja, nameće se zaključak da bi trebalo uložiti napor svih aktera od interesa (od škole, preko porodice, do pravosuđa) kako ne bi došlo do prekida školovanja odnosno isključivanja maloletnika iz obrazovnog sistema.
内容提要:在美国,不良少年和刑事罪犯的问题主要集中在教育和不良少年问题上。大量不良少年在教育方面存在更多问题,或者没有正确的态度。Istraživanja sprovedena u ustanovama za institucionalni tretman maloletnih delinkvenata ukazuju na postojanje specifičnosti u toku procesu obrazovanja i to na dva nivoa.第一个层面与他们的面部特征有关,表现为面部水平、面部愿望和具体的学习问题。这项工作的目的是确定未成年人教育过程中的具体特征和问题。数据分析采用多变量方差分析、相关分析,以及对 2012-2019 年塞尔维亚共和国未成年人犯罪登记司法统计数据的分析。结果表明,在未成年人犯罪过程中,未成年人的赤字,未成年人的愿望和动机,以及未成年人的具体问题,都会对未成年人的成长产生影响。此外,约40%的未成年人(从2012年的38.8%到2019年的41.6%)在刑事犯罪执行时和约41.5%的未成年人(从2012年的47.3%到2019年的35.5%)在判刑时未被纳入表格系统或不知道这一信息。因此,在对被判刑的未成年人进行调查时(2017 年、2018 年和 2019 年),必须对被判刑的未成年人进行调查。在本报告的结果中,我们发现了一些值得关注的问题(例如,如何在工作前、工作中和工作后),而这些问题也是本报告所要解决的问题。
{"title":"SPECIFIČNOSTI U PROCESU OBRAZOVANJA MALOLETNIH DELINKVENATA","authors":"Marija Maljković","doi":"10.7251/zcmz0121022m","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121022m","url":null,"abstract":"Apstrakt: Prvobitna istraživanja u oblasti maloletničke delinkvencije i kriminala ukazala su na značajnu povezanost između problema u školovanju i maloletničke delinkvencije. Veliki broj delinkvenata imao višestruke probleme tokom školovanja ili nije pohađao nastavu. Istraživanja sprovedena u ustanovama za institucionalni tretman maloletnih delinkvenata ukazuju na postojanje specifičnosti u toku procesa obrazovanja i to na dva nivoa. Prvi nivo odnosi se na karakteristike njihovog obrazovnog profila, izražene kroz obrazovni nivo, obrazovne aspiracije i specifične probleme u učenju. Drugi se odnosi na njihov obrazovni status, odnosno uključenost ili neuključenost u obrazovni proces. Cilj ovog rada je sagledavanje specifičnih karakteristika i problema u toku školovanja maloletnih delinkvenata. Analiza podataka izvršena je korišćenjem multivarijantne analize varijanse, korelacione analize, kao i analizom pravosudne statistike o registrovanom kriminalitetu maloletnika u Republici Srbiji u periodu od 2012-2019. godine. Rezultati istraživanja ukazuju da je kod maloletnih delinkvenata jasno izraženo zaostajanje u procesu osnovnog obrazovanja, tzv. obrazovni deficit, da su njihove obrazovne aspiracije i motivacija na nižem nivou, kao i da imaju niz specifičnih obrazovnih problema u odnosu da nedelinkventne vršnjake. Dalje, oko 40% maloletnika (od 38,8% 2012. do 41,6% 2019.) u trenutku izvršenja krivičnog dela i oko 41,5% (od 47,3% 2012. do 35,5% 2019. godine) maloletnika u trenutku izricanja presude nije bilo uključeno u obrazovni sistem ili te informacije nisu bile poznate. Takođe, uočava se da iako broj maloletnika kojima je izrečena krivična sankcija, posebno u tri poslednje posmatrane godine (2017, 2018 i 2019.) opada, istovremeno se beleži porast broja maloletnika koji su van obrazovnog procesa. Na osnovu rezultata istraživanja, nameće se zaključak da bi trebalo uložiti napor svih aktera od interesa (od škole, preko porodice, do pravosuđa) kako ne bi došlo do prekida školovanja odnosno isključivanja maloletnika iz obrazovnog sistema.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"29 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127035377","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U Bosni i Hercegovini još uvijek 6.126 porodica čeka informacije o sudbini svojih 6.586 članova, koji su nestali tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine (MKCK, 2019). Zbog nestanka članova porodice, mnoge žene su preuzele ulogu nosilaca domaćinstava. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja zadovoljstva životom porodica nestalih, koje se definiše kao kognitivna komponenta subjektivne dobrobiti (Sousa i Lyubomirsky, 2001, prema Kovčo Vukadin, Novak i Križan, 2016). Polazna hipoteza je da članovi porodica nestalih percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom, bez obzira na njihova sociodemografska obilježja. Metoda ispitivanja pomoću upitnika primijenjena je na uzorku od 200 predstavnika porodica nestalih, proporcionalno zastupljenih iz oba entiteta BiH i Brčko Distrikta. Prvi dio upitnika sastojao se od pitanja o sociodemografskim karakteristikama ispitanika (pol, dob, nacionalna pripadnost, stepen obrazovanja, stambeni uslovi i finansijske prilike). Drugi dio upitnika čini Skala zadovoljstva životom (Satisfaction With Life Scale, Pavot i Diener, 1993). Ona se sastoji od pet tvrdnji koje opisuju različite aspekte zadovoljstva životom za koje su ispitanici iskazali stepen slaganja na skali od 1 do 7. Dodatne informacije prikupljene su metodom fokus grupnog intervjua sa članovima udruženja porodica nestalih osoba. Rezultati istraživanja potvrdili su da članovi porodica nestalih osoba u BiH percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom. Trauma neizvjesnog gubitka i višegodišnje bezuspješno traganja za bližnjima stvara osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti. Uz brigu za obezbjeđenje materijalnih uslova života, prioritet je bio odgoj i vaspitanje djece. Za unapređenje zadovoljstva životom porodica nestalih preporučuje se mrežni socijalni rad.
U Bosni i Hercegovini još uvijek 6.126 porodica čeka informace o sudbini své 6.586 članova, koji su nestali tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine (MKCK, 2019)。Zbog nestanka člova porodica, mnoge žene su preuzele ulogu nosilaca domaćinstava.在这个问题上,我们的研究结果是,对 "被动式门窗 "的定义是一种认知成分(Sousa i Lyubomirsky, 2001, prema Kovčo Vukadin, Novak i Križan, 2016)。 Polazna hipoteza je da članovi porodica nestalih percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom, bez obzira na ich sociodemografska obilježja.调查问卷的第一部分为 200 份调查问卷,按比例分配给波黑和布尔奇科地区的实体。问卷的第一部分包括受访者的社会人口特征问题(性别、年龄、国籍、教育水平、就业和经济状况)。 问卷的第二部分称为 "生活满意度量表"(Pavot 和 Diener,1993 年)。调查问卷的第二部分称为 "生活满意度量表"(Pavot 和 Diener,1993 年)。研究结果表明,从波黑的角度来看,"无法避免的创伤 "是一个非常重要的因素。无法避免的损失所造成的创伤和对亲人更高水平的无痛丧亲之痛是无助和绝望的根源。为了照顾生活的物质利益,孩子的生命是优先考虑的问题。建议建立网络化的社会秩序,以确保未婚母亲对生活的满意度。
{"title":"ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM PORODICA NESTALIH OSOBA U BOSNI I HERCEGOVINI","authors":"J. Petrović, Olivera Grbić, Marko Ružičić","doi":"10.7251/zcmz0121303p","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121303p","url":null,"abstract":"U Bosni i Hercegovini još uvijek 6.126 porodica čeka informacije o sudbini svojih 6.586 članova, koji su nestali tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine (MKCK, 2019). Zbog nestanka članova porodice, mnoge žene su preuzele ulogu nosilaca domaćinstava. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja zadovoljstva životom porodica nestalih, koje se definiše kao kognitivna komponenta subjektivne dobrobiti (Sousa i Lyubomirsky, 2001, prema Kovčo Vukadin, Novak i Križan, 2016). Polazna hipoteza je da članovi porodica nestalih percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom, bez obzira na njihova sociodemografska obilježja. Metoda ispitivanja pomoću upitnika primijenjena je na uzorku od 200 predstavnika porodica nestalih, proporcionalno zastupljenih iz oba entiteta BiH i Brčko Distrikta. Prvi dio upitnika sastojao se od pitanja o sociodemografskim karakteristikama ispitanika (pol, dob, nacionalna pripadnost, stepen obrazovanja, stambeni uslovi i finansijske prilike). Drugi dio upitnika čini Skala zadovoljstva životom (Satisfaction With Life Scale, Pavot i Diener, 1993). Ona se sastoji od pet tvrdnji koje opisuju različite aspekte zadovoljstva životom za koje su ispitanici iskazali stepen slaganja na skali od 1 do 7. Dodatne informacije prikupljene su metodom fokus grupnog intervjua sa članovima udruženja porodica nestalih osoba. Rezultati istraživanja potvrdili su da članovi porodica nestalih osoba u BiH percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom. Trauma neizvjesnog gubitka i višegodišnje bezuspješno traganja za bližnjima stvara osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti. Uz brigu za obezbjeđenje materijalnih uslova života, prioritet je bio odgoj i vaspitanje djece. Za unapređenje zadovoljstva životom porodica nestalih preporučuje se mrežni socijalni rad.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"142 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127317936","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Naučni cilj rada je deskripcija, funkcionalističko i kauzalno objašnjenje značaja igre i učenja kroz igru (gejmifikacije) za kvalitet života studenata u Republici Srpskoj, prvom polovinom 21. vijeka. Problem istraživanja se ogleda u nedovoljnoj istraženosti znanja i stavova studenata u Republici Srpskoj, kao glavnih konzumenata usluga visokog obrazovanja, o značaju igre i učenja kroz igru (gejmifikacije) za unapređenje kvaliteta života pojedinaca i društvenih grupa u društvu. Predmet istraživanja su znanje i stavovi o značaju igre i učenja kroz igru (gejmifikacije) za kvalitet života studenata društvenih i humanističkih nauka dva javna univerziteta u Republici Srpskoj – Univerziteta u Banjoj Luci i Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prvom polovinom 21. vijeka, iz perspektive (užih) naučnih oblasti Teorijske sociologije, Metodologije i Posebne sociologije. Za potrebe produbljivanja saznanja o značaju igre i učenja kroz igru (gejmifikacije), postavlja se hipotetički okvir: 1) Igra u učenju doprinosi povećanju stepena slobodnog mišljenja i djelanja studenata iz Republike Srpske, prvom polovinom 21. vijeka. (glavna hipoteza); 2) E-učenje kroz igru omogućuje eksperimentalni razvoj za dobrobit pojedinaca i društva. (pomoćna hipoteza); 3) E-učenje kroz igru, zahvaljujući lako dostupnim softverskim aplikacijama, smanjuje socijalnu isključenost, kao veliki problem bh. društva. (pomoćna hipoteza); 4) E-učenje kroz igru predstavlja budućnost obrazovanja i garanciju održivosti društva. (pomoćna hipoteza) Rezultati istraživanja se odnose na nova saznanja, stečena na osnovu dvije u potpunosti i jedne djelimično potvrđene hipoteze: 1) da je igra u učenju doprinijela povećanom stepenu mišljenja i djelanja studenata, zbog izloženosti gejmifikovanom okruženju i efektima gejmifikacije, potpomažući brže usvajanje znanja, motivaciju za učenjem i uštedu vremena, te sjećanje (dugoročno pamćenje) nastavnih sadržaja, usvojenih putem igre; 2) da e-učenje kroz igru omogućuje eksterimentalni razvoj, za dobrobit pojedinaca i društva, 3) da e-učenje kroz igru, zahvaljujući lako dostupnim softverskim aplikacijama, smanjuje socijalnu isključenost, kao veliki problem bh. društva.
{"title":"UTICAJ IGRE I GEJMIFIKACIJE NA UNAPREĐENJE KVALITETA ŽIVOTA STUDENATA","authors":"Dušanka Slijepčević, Biserka Košarac","doi":"10.7251/zcmz0121178s","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121178s","url":null,"abstract":"Naučni cilj rada je deskripcija, funkcionalističko i kauzalno objašnjenje značaja igre i učenja kroz igru (gejmifikacije) za kvalitet života studenata u Republici Srpskoj, prvom polovinom 21. vijeka. Problem istraživanja se ogleda u nedovoljnoj istraženosti znanja i stavova studenata u Republici Srpskoj, kao glavnih konzumenata usluga visokog obrazovanja, o značaju igre i učenja kroz igru (gejmifikacije) za unapređenje kvaliteta života pojedinaca i društvenih grupa u društvu. Predmet istraživanja su znanje i stavovi o značaju igre i učenja kroz igru (gejmifikacije) za kvalitet života studenata društvenih i humanističkih nauka dva javna univerziteta u Republici Srpskoj – Univerziteta u Banjoj Luci i Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prvom polovinom 21. vijeka, iz perspektive (užih) naučnih oblasti Teorijske sociologije, Metodologije i Posebne sociologije. Za potrebe produbljivanja saznanja o značaju igre i učenja kroz igru (gejmifikacije), postavlja se hipotetički okvir: 1) Igra u učenju doprinosi povećanju stepena slobodnog mišljenja i djelanja studenata iz Republike Srpske, prvom polovinom 21. vijeka. (glavna hipoteza); 2) E-učenje kroz igru omogućuje eksperimentalni razvoj za dobrobit pojedinaca i društva. (pomoćna hipoteza); 3) E-učenje kroz igru, zahvaljujući lako dostupnim softverskim aplikacijama, smanjuje socijalnu isključenost, kao veliki problem bh. društva. (pomoćna hipoteza); 4) E-učenje kroz igru predstavlja budućnost obrazovanja i garanciju održivosti društva. (pomoćna hipoteza) Rezultati istraživanja se odnose na nova saznanja, stečena na osnovu dvije u potpunosti i jedne djelimično potvrđene hipoteze: 1) da je igra u učenju doprinijela povećanom stepenu mišljenja i djelanja studenata, zbog izloženosti gejmifikovanom okruženju i efektima gejmifikacije, potpomažući brže usvajanje znanja, motivaciju za učenjem i uštedu vremena, te sjećanje (dugoročno pamćenje) nastavnih sadržaja, usvojenih putem igre; 2) da e-učenje kroz igru omogućuje eksterimentalni razvoj, za dobrobit pojedinaca i društva, 3) da e-učenje kroz igru, zahvaljujući lako dostupnim softverskim aplikacijama, smanjuje socijalnu isključenost, kao veliki problem bh. društva.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"379 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122507426","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Implicitne pedagogije zasnivaju se na temelju osobnih iskustava, sustava vrijednosti, uvjerenja i stavova u koje odgajatelj duboko vjeruje, a u odnosu na dijete ona predstavlja sustav vrijednosti o djetetovom karakteru, njegovim mogućnostima, potrebama, te primjerenim odgojnim postupcima. Implicitne teorije, za koje se smatra da nastaju u ranoj fazi života, razlikuju se od znanstvenih teorija jer sadrže vrijednosti koje se nalaze u odgajateljskom kolektivu i odgojnoj skupini, a ne u službenom kurikulumu kao znanstveno utemeljene teorije. Implicitna teorija odgajatelja predstavlja složeni skup znanja, stavova, vještina, obiteljskog života, te institucionalnog školovanja od razine predškolskog odgoja i obrazovanja pa sve do fakultetske naobrazbe i obrazovne prakse. Postoje tradicionalno (odgajatelj ima dominantnu, a dijete pasivnu ulogu) i suvremeno orijentiran odgajatelj (demokratsko okruženje i naglasak na dijete kao na subjekta vlastitog odgojno-obrazovnog procesa). Cilj ovog rada bio je ispitati implicitne pedagogije odgajatelja o različitim tvrdnjama vezanim za sam njihov odgojno-obrazovni rad. Pitanja su uključivala tvrdnje o svrsi predškolskog odgoja, razvoju odgojno obrazovnog rada, konstruiranju kurikuluma, kontaktu s roditeljem, učenju djece od druge djece kao i kroz planirane aktivnosti odgajatelja, pomoći u rješavanju problema i problemskih situacija. Zaključci koji su proizašli na temelju podataka i samim statističkim testiranjem otkrila su za sada ne istraživanu strukturu unutar odgajateljevih implicitnih pedagogija prema gore navedenim tvrdnjama, te donijela inspiraciju i temelje za daljnja istraživanja na ovu temu.
{"title":"IMPLICITNE PEDAGOGIJE ODGAJATELJA","authors":"M. Guć, Joško Barbir, Sonja Kovačević","doi":"10.7251/zcmz0121058g","DOIUrl":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121058g","url":null,"abstract":"Implicitne pedagogije zasnivaju se na temelju osobnih iskustava, sustava vrijednosti, uvjerenja i stavova u koje odgajatelj duboko vjeruje, a u odnosu na dijete ona predstavlja sustav vrijednosti o djetetovom karakteru, njegovim mogućnostima, potrebama, te primjerenim odgojnim postupcima. Implicitne teorije, za koje se smatra da nastaju u ranoj fazi života, razlikuju se od znanstvenih teorija jer sadrže vrijednosti koje se nalaze u odgajateljskom kolektivu i odgojnoj skupini, a ne u službenom kurikulumu kao znanstveno utemeljene teorije. Implicitna teorija odgajatelja predstavlja složeni skup znanja, stavova, vještina, obiteljskog života, te institucionalnog školovanja od razine predškolskog odgoja i obrazovanja pa sve do fakultetske naobrazbe i obrazovne prakse. Postoje tradicionalno (odgajatelj ima dominantnu, a dijete pasivnu ulogu) i suvremeno orijentiran odgajatelj (demokratsko okruženje i naglasak na dijete kao na subjekta vlastitog odgojno-obrazovnog procesa). Cilj ovog rada bio je ispitati implicitne pedagogije odgajatelja o različitim tvrdnjama vezanim za sam njihov odgojno-obrazovni rad. Pitanja su uključivala tvrdnje o svrsi predškolskog odgoja, razvoju odgojno obrazovnog rada, konstruiranju kurikuluma, kontaktu s roditeljem, učenju djece od druge djece kao i kroz planirane aktivnosti odgajatelja, pomoći u rješavanju problema i problemskih situacija. Zaključci koji su proizašli na temelju podataka i samim statističkim testiranjem otkrila su za sada ne istraživanu strukturu unutar odgajateljevih implicitnih pedagogija prema gore navedenim tvrdnjama, te donijela inspiraciju i temelje za daljnja istraživanja na ovu temu.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"19 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127709563","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}