{"title":"NASILJE U PORODICI U KRIVIČNOM PRAVU DRŽAVA U OKRUŽENJU BOSNE I HERCEGOVINE","authors":"Marina M. Simović, Vladimir M. Simović","doi":"10.7251/zcmz0121519s","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Različiti oblici i vidovi ispoljavanja nasilja u porodici predstavljaju staru, arhaičnu društvenu pojavu u okviru kriminaliteta nasilja. Ova nedopuštena, proskribovana, zabranjena i kažnjiva ponašanja su bila prisutna u svim društvima na svijetu. Međutim, takva ponašanja sa elementima nasilja, koja su se dešavala u uskom krugu supružnika ili članova iste porodice (krvnih srodnika u pravoj ili pobočnoj liniji), su ostajala dugo daleko van sfere posmatranja zakonodavca. Zato su inkriminacije nasilja u porodici kao samostalna krivična djela sa zaprijećenim krivičnim sankcijama, znatno kasnije, tek krajem 20. vijeka inkorporisana u nacionalna krivična zakonodavstva pojedinih država. U cilju potpunijeg i svestranijeg sagledavanja problematike krivičnih djela nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, nije dovoljno da se posvetimo samo teorijskoj i praktičnoj analizi oblika ispoljavanja, karakteristika i obilježja ovih krivičnih djela u osnovnom, kvalifikovanim ili privilegovanim oblicima, prema odredbama domaćeg pozitivnog zakonodavstva, već je potrebno da određenu pažnju posvetimo i uporednopravnoj (komparativnoj) analizi ovih krivičnih djela u krivičnopravnim sistemima država u okruženju Bosne i Hercegovine. To je logično i opravdano jer se radi o pravnim sistemima (porodičnim, krivičnim, prekršajnim) država koje su do kraja dvadesetog vijeka bile u sastavu iste države – SFRJ koja je baštinila identičnu pravnu tradiciju i regulative u mnogim oblastima društvenog i pravnog života. U tom kontekstu, u radu se analiziraju krivična zakonodavstva Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121519s","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Različiti oblici i vidovi ispoljavanja nasilja u porodici predstavljaju staru, arhaičnu društvenu pojavu u okviru kriminaliteta nasilja. Ova nedopuštena, proskribovana, zabranjena i kažnjiva ponašanja su bila prisutna u svim društvima na svijetu. Međutim, takva ponašanja sa elementima nasilja, koja su se dešavala u uskom krugu supružnika ili članova iste porodice (krvnih srodnika u pravoj ili pobočnoj liniji), su ostajala dugo daleko van sfere posmatranja zakonodavca. Zato su inkriminacije nasilja u porodici kao samostalna krivična djela sa zaprijećenim krivičnim sankcijama, znatno kasnije, tek krajem 20. vijeka inkorporisana u nacionalna krivična zakonodavstva pojedinih država. U cilju potpunijeg i svestranijeg sagledavanja problematike krivičnih djela nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, nije dovoljno da se posvetimo samo teorijskoj i praktičnoj analizi oblika ispoljavanja, karakteristika i obilježja ovih krivičnih djela u osnovnom, kvalifikovanim ili privilegovanim oblicima, prema odredbama domaćeg pozitivnog zakonodavstva, već je potrebno da određenu pažnju posvetimo i uporednopravnoj (komparativnoj) analizi ovih krivičnih djela u krivičnopravnim sistemima država u okruženju Bosne i Hercegovine. To je logično i opravdano jer se radi o pravnim sistemima (porodičnim, krivičnim, prekršajnim) država koje su do kraja dvadesetog vijeka bile u sastavu iste države – SFRJ koja je baštinila identičnu pravnu tradiciju i regulative u mnogim oblastima društvenog i pravnog života. U tom kontekstu, u radu se analiziraju krivična zakonodavstva Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.