{"title":"Jezične značajke hrvatskih rukopisa pisanih glagoljicom koji se odnose na riječki augustinski samostan","authors":"Silvana Vranić","doi":"10.31820/f.35.1.11","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se analiziraju jezične značajke dvaju tekstova pisanih glagoljicom koji se odnose na augustinski samostan u Rijeci, sadržanih i u knjizi Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu Darka Dekovića. Riječ je o dvama administrativno-pravnim tekstovima prepisanim u 16. st.: Isprave Reimberta III. Walseea iz 1429. i Isprave cara Ferdinanda I. iz 1528. Cilj je rada na temelju usporedne analize jezičnih slojeva navedenih tekstova i podataka prikupljenih za dosadašnjih dijakronijskih i sinkronijskih istraživanja govora Rijeke i okolnih punktova pokušati pobliže atribuirati spomenute tekstove određenomu čakavskomu arealu ili idiomu. Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da mnogi tekstovi nastali u 16. st. i kasnije, uz utjecaj nasljeđa hrvatske crkvenoslavenske tradicije, odražavaju književnu stilizaciju i da nisu uvijek pogodni za dijakronijski pristup pojedinomu organskomu idiomu, ali, jednako tako, i da zbog prepoznatljivosti značajki pojedinoga idioma pružaju mogućnost iščitavanja pisarevih odmaka od tadašnje norme. Na temelju takvih osobitosti ipak se može zaključiti o utjecaju sjeveroistočnih istarskih idioma u prigrađu negdašnjega grada Rijeke na korpus istraživanja.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Fluminensia","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31820/f.35.1.11","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U radu se analiziraju jezične značajke dvaju tekstova pisanih glagoljicom koji se odnose na augustinski samostan u Rijeci, sadržanih i u knjizi Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu Darka Dekovića. Riječ je o dvama administrativno-pravnim tekstovima prepisanim u 16. st.: Isprave Reimberta III. Walseea iz 1429. i Isprave cara Ferdinanda I. iz 1528. Cilj je rada na temelju usporedne analize jezičnih slojeva navedenih tekstova i podataka prikupljenih za dosadašnjih dijakronijskih i sinkronijskih istraživanja govora Rijeke i okolnih punktova pokušati pobliže atribuirati spomenute tekstove određenomu čakavskomu arealu ili idiomu. Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da mnogi tekstovi nastali u 16. st. i kasnije, uz utjecaj nasljeđa hrvatske crkvenoslavenske tradicije, odražavaju književnu stilizaciju i da nisu uvijek pogodni za dijakronijski pristup pojedinomu organskomu idiomu, ali, jednako tako, i da zbog prepoznatljivosti značajki pojedinoga idioma pružaju mogućnost iščitavanja pisarevih odmaka od tadašnje norme. Na temelju takvih osobitosti ipak se može zaključiti o utjecaju sjeveroistočnih istarskih idioma u prigrađu negdašnjega grada Rijeke na korpus istraživanja.
这套丛书分析了用格拉戈利特语撰写的两篇涉及里耶卡奥古斯丁修道院的文章,以及达科-德科维奇(Darko Deković)所著的《Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu》一书中的语言特点。Riječ》讲述的是 16 世纪抄录的两份行政和法律文本:1429 年 Reimbert III Walsee 的条约和 1528 年沙皇费迪南德一世的条约。其目的是在对上述文本的语言层进行顺序分析的基础上,将上述文本更紧密地归属于恰科夫地区的特定语言或习惯用语,以及为之前的 dijakronijskih i synkronijskih istraživanja govorora Rijeka i okolínih punktova 收集的数据。Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da mnoho tekstovi nastali u 16. st.它是克罗地亚传统的一个重要组成部分,也是对克罗地亚语言文字的一个重要补充,同时也是对克罗地亚语言文字规范的一个重要补充。在此基础上,您将得出结论:在 Rijeke 研究生课程中,您可以使用多种语言。