Trendovi kretanja mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća

IF 0.5 Q3 GEOGRAPHY Geoadria Pub Date : 2023-09-11 DOI:10.15291/geoadria.4238

Vera Graovac Matassi, Adriana Rogić

{"title":"Trendovi kretanja mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća","authors":"Vera Graovac Matassi, Adriana Rogić","doi":"10.15291/geoadria.4238","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj (negativna prirodna promjena, negativni migracijski saldo i starenje stanovništva) imaju sve značajniji utjecaj na društveno-gospodarski razvoj zemlje. Već na početku 21. stoljeća dugotrajno smanjenje broja rođenih i povećanje broja umrlih prepoznati su kao destabilizirajući čimbenici demografskog razvoja u Hrvatskoj. Nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, zabrinutost za budući demografski razvoj zemlje znatno je porasla zbog intenzivne emigracije stanovništva u ostale zemlje članice Europske unije uz istodobno povijesno niske stope rodnosti i smrtnosti. Ovaj rad bavi se trendovima mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća. U navedenom razdoblju na mortalitet u Hrvatskoj utjecali su različiti društveno-gospodarski, demografski i epidemiološki čimbenici.S obzirom na nedostatak novijih radova vezanih uz istraživanje mortaliteta u Hrvatskoj, glavni cilj ovoga rada je analizirati promjene odabranih pokazatelja mortaliteta te pridonijeti raspravi o suvremenim trendovima mortaliteta u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da su u Hrvatskoj zabilježene određene pozitivne promjene vezane uz mortalitet (posebice povećanje očekivanog trajanja života pri rođenju te smanjenje stopa smrtnosti dojenčadi u prvom analiziranom razdoblju), ali neki trendovi nisu povoljni, posebice oni vezani uz uzroke smrtnosti. Iako je došlo do smanjenja udjela umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava, zabilježeno je značajno povećanje broja umrlih od endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, što se može pripisati nezdravom načinu života i različitim bihevioralnim čimbenicima.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.5000,"publicationDate":"2023-09-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Geoadria","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/geoadria.4238","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"GEOGRAPHY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj (negativna prirodna promjena, negativni migracijski saldo i starenje stanovništva) imaju sve značajniji utjecaj na društveno-gospodarski razvoj zemlje. Već na početku 21. stoljeća dugotrajno smanjenje broja rođenih i povećanje broja umrlih prepoznati su kao destabilizirajući čimbenici demografskog razvoja u Hrvatskoj. Nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, zabrinutost za budući demografski razvoj zemlje znatno je porasla zbog intenzivne emigracije stanovništva u ostale zemlje članice Europske unije uz istodobno povijesno niske stope rodnosti i smrtnosti. Ovaj rad bavi se trendovima mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća. U navedenom razdoblju na mortalitet u Hrvatskoj utjecali su različiti društveno-gospodarski, demografski i epidemiološki čimbenici.S obzirom na nedostatak novijih radova vezanih uz istraživanje mortaliteta u Hrvatskoj, glavni cilj ovoga rada je analizirati promjene odabranih pokazatelja mortaliteta te pridonijeti raspravi o suvremenim trendovima mortaliteta u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da su u Hrvatskoj zabilježene određene pozitivne promjene vezane uz mortalitet (posebice povećanje očekivanog trajanja života pri rođenju te smanjenje stopa smrtnosti dojenčadi u prvom analiziranom razdoblju), ali neki trendovi nisu povoljni, posebice oni vezani uz uzroke smrtnosti. Iako je došlo do smanjenja udjela umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava, zabilježeno je značajno povećanje broja umrlih od endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, što se može pripisati nezdravom načinu života i različitim bihevioralnim čimbenicima.

查看原文

微信好友朋友圈 QQ好友复制链接

本刊更多论文

21 世纪头 20 年克罗地亚的死亡率趋势

克罗地亚的负面人口趋势（人口自然负增长、移民负平衡和人口老龄化）对国家的社会经济发展产生了更大的影响。即使在 21 世纪初，出生人数的长期下降和死亡人数的增加也被认为是克罗地亚人口发展的不稳定因素。在克罗地亚欧洲人口联盟的人口统计中，人口统计是一个非常重要的组成部分。这套丛书主要介绍 21 世纪头 20 年克罗地亚的死亡率趋势。S obzirom na nedostatak novijih radova vezanih uz istraživanje mortaliteta u Hrvatskoj, hlavní cilj ovoga rada je analizirati promjene odabranih pokazatelja mortaliteta te pridonijeti raspravi o suvremenim trendovima mortaliteta u Hrvatskoj.研究结果表明，在克罗地亚的死亡率中，有一些趋势性因素（例如，在对死亡率进行分析的过程中，有一些因素被忽视了），以及一些新的趋势性因素（例如，在对死亡率进行分析的过程中，有一些因素被忽视了）。我认为，要想了解循环系统的营养成分，就必须了解内分泌成分、营养成分和新陈代谢的成分，这样才能了解新的生命模式和生物效应。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文去求助

来源期刊