Predmet ovoga istraživanja su obrti Zagreba, s posebnim naglaskom na tradicijske i umjetničke obrte. Cilj rada je istražiti njihovu prepoznatljivost među stanovnicima Zagreba i naglasiti njihov potencijal u kontekstu razvoja kulturnog i kreativnog turizma grada. Istraživanje je provedeno u dvije faze 2021. godine. Prvu fazu činilo je kartiranje tradicijskih i umjetničkih obrta te napuštenih poslovnih prostora u užem središtu grada. U drugoj fazi provedeno je anketno istraživanje putem interneta na prigodnom uzorku od 179 stanovnika Zagreba. Radi dodatnog razumijevanja predmeta istraživanja provedena su četiri polustrukturirana intervjua s odabranim tradicijskim i umjetničkim obrtnicima. Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanika tradicijske obrte smatra važnim dijelom kulturnog identiteta Zagreba. Također, većina ispitanika smatra da tradicijski obrti i njihovi proizvodi nisu dovoljno promovirani u javnosti. Obrti čine vrijednu materijalnu i nematerijalnu baštinu Zagreba te su potencijal za daljnji razvoj kulturnog turizma Zagreba. Po uzoru na slične turističke ture u svijetu mogla bi se osmisliti obrtnička tura upoznavanja rada zagrebačkih tradicijskih i umjetničkih obrtnika s mogućnošću razgleda njihovih radionica i sudjelovanja u procesu izrade pojedinih (dijelova) predmeta. To bi bilo u skladu sa sve većom potražnjom i željom suvremenih turista da budu aktivni sudionici koji razvijaju svoje vještine i koji su sukreatori iskustva, a ne samo promatrači baštine.
{"title":"Prepoznatljivost i potencijal tradicijskih i umjetničkih obrta kao baštine Zagreba","authors":"Marcija Budić, Lana Slavuj Borčić","doi":"10.15291/geoadria.4237","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.4237","url":null,"abstract":"Predmet ovoga istraživanja su obrti Zagreba, s posebnim naglaskom na tradicijske i umjetničke obrte. Cilj rada je istražiti njihovu prepoznatljivost među stanovnicima Zagreba i naglasiti njihov potencijal u kontekstu razvoja kulturnog i kreativnog turizma grada. Istraživanje je provedeno u dvije faze 2021. godine. Prvu fazu činilo je kartiranje tradicijskih i umjetničkih obrta te napuštenih poslovnih prostora u užem središtu grada. U drugoj fazi provedeno je anketno istraživanje putem interneta na prigodnom uzorku od 179 stanovnika Zagreba. Radi dodatnog razumijevanja predmeta istraživanja provedena su četiri polustrukturirana intervjua s odabranim tradicijskim i umjetničkim obrtnicima. Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanika tradicijske obrte smatra važnim dijelom kulturnog identiteta Zagreba. Također, većina ispitanika smatra da tradicijski obrti i njihovi proizvodi nisu dovoljno promovirani u javnosti. Obrti čine vrijednu materijalnu i nematerijalnu baštinu Zagreba te su potencijal za daljnji razvoj kulturnog turizma Zagreba. Po uzoru na slične turističke ture u svijetu mogla bi se osmisliti obrtnička tura upoznavanja rada zagrebačkih tradicijskih i umjetničkih obrtnika s mogućnošću razgleda njihovih radionica i sudjelovanja u procesu izrade pojedinih (dijelova) predmeta. To bi bilo u skladu sa sve većom potražnjom i željom suvremenih turista da budu aktivni sudionici koji razvijaju svoje vještine i koji su sukreatori iskustva, a ne samo promatrači baštine.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135980995","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Damir Magaš rođen je u Metkoviću 15. siječnja 1953.
达米尔-马加什于 1953 年 9 月 15 日出生于梅特科维奇。
{"title":"Zaljubljenik u domovinu i geografiju – kratki prikaz znanstvenih, nastavnih i institucijskih doprinosa professora emeritusa Damira Magaša u prigodi 70. obljetnice života","authors":"Josip Faričić","doi":"10.15291/geoadria.4239","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.4239","url":null,"abstract":"Damir Magaš rođen je u Metkoviću 15. siječnja 1953.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135982138","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se analiziraju prostorni raspored i mogućnosti antifašističke materijalne baštine za razvoj memorijalnog turizma u općinama i gradovima Južne Istre. U prvoj polovici 20. stoljeća antifašistička borba u Istri bila je ključni dio nekoliko političkih prekretnica. Te povijesne prekretnice imale su dalekosežne posljedice i najvećim dijelom bile su obilježene oružanim sukobima, pojedinačnim i masovnim ljudskim žrtvama i terorom nad stanovništvom. Motiv putovanja u memorijalnom turizmu ovdje je obilazak mjesta gdje su se ovi tragični događaji dogodili i komemoracija žrtvama. Cilj istraživanja bio je utvrditi geografski raspored antifašističke materijalne baštine u Južnoj Istri i njezinu pogodnost za razvoj memorijalnog turizma. Dodatni cilj bio je predložiti tematske rute memorijalnog turizma u općinama i gradovima Južne Istre. Korištene su metode analize povijesnih istraživanja, terenskog rada, sudioničkog promatranja, prostorne i GIS analize. Istraživanje je pokazalo da šest južno istarskih općina i dva grada imaju 167 dobro očuvanih i obilježenih materijalnih spomenika antifašizma. Najveći broj spomenika nalazi se u središnjem dijelu grada Pule. Glavni doprinos ovog članka bio je prevrednovanje materijalne baštine antifašizma kao potencijalnog resursa za razvoj memorijalnog turizma kao inovacije u turističkoj ponudi Istre.
{"title":"Materijalna baština antifašizma u južnoj Istri kao temelj razvoja memorijalnog turizma","authors":"Nikola Vojnović","doi":"10.15291/geoadria.4236","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.4236","url":null,"abstract":"U radu se analiziraju prostorni raspored i mogućnosti antifašističke materijalne baštine za razvoj memorijalnog turizma u općinama i gradovima Južne Istre. U prvoj polovici 20. stoljeća antifašistička borba u Istri bila je ključni dio nekoliko političkih prekretnica. Te povijesne prekretnice imale su dalekosežne posljedice i najvećim dijelom bile su obilježene oružanim sukobima, pojedinačnim i masovnim ljudskim žrtvama i terorom nad stanovništvom. Motiv putovanja u memorijalnom turizmu ovdje je obilazak mjesta gdje su se ovi tragični događaji dogodili i komemoracija žrtvama. Cilj istraživanja bio je utvrditi geografski raspored antifašističke materijalne baštine u Južnoj Istri i njezinu pogodnost za razvoj memorijalnog turizma. Dodatni cilj bio je predložiti tematske rute memorijalnog turizma u općinama i gradovima Južne Istre. Korištene su metode analize povijesnih istraživanja, terenskog rada, sudioničkog promatranja, prostorne i GIS analize. Istraživanje je pokazalo da šest južno istarskih općina i dva grada imaju 167 dobro očuvanih i obilježenih materijalnih spomenika antifašizma. Najveći broj spomenika nalazi se u središnjem dijelu grada Pule. Glavni doprinos ovog članka bio je prevrednovanje materijalne baštine antifašizma kao potencijalnog resursa za razvoj memorijalnog turizma kao inovacije u turističkoj ponudi Istre.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135980392","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
This article examines the pattern of international migration among rural households in Edo State, Nigeria. The empirical results are based on a quantitative and qualitative survey of 240 household heads. The findings show that some household heads sourced information with special reference to international migration. This information assisted them in guiding intending migrants from their households on how to go about leaving the country in search of a better life. The information sourced was majorly centred on visa processing and obtaining residency/work permits and job opportunities. Family and friends, the Internet and travel agencies were among various channels where household heads got information to guide their international migration decisions. Migrants from rural households left the country through legal and illegal means. A key factor in their choice of destination country was the presence of either family members or friends, while plans and arrangements for migrants’ departure from the country were largely facilitated by household heads and migrants themselves. Irrespective of the quest of many migrants to leave Nigeria, some sought greener pastures in some African countries. Libya turned out to be the first destination of most migrants from where they later migrated to other countries of choice majorly in Europe.
{"title":"Patterns of international migration among rular households in Edo state, Nigeria","authors":"Irenonsen Oyaimare Uddin, Ogbonnaya Eze Ori, Edwin Mbadiwe Igbokwe","doi":"10.15291/geoadria.4235","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.4235","url":null,"abstract":"This article examines the pattern of international migration among rural households in Edo State, Nigeria. The empirical results are based on a quantitative and qualitative survey of 240 household heads. The findings show that some household heads sourced information with special reference to international migration. This information assisted them in guiding intending migrants from their households on how to go about leaving the country in search of a better life. The information sourced was majorly centred on visa processing and obtaining residency/work permits and job opportunities. Family and friends, the Internet and travel agencies were among various channels where household heads got information to guide their international migration decisions. Migrants from rural households left the country through legal and illegal means. A key factor in their choice of destination country was the presence of either family members or friends, while plans and arrangements for migrants’ departure from the country were largely facilitated by household heads and migrants themselves. Irrespective of the quest of many migrants to leave Nigeria, some sought greener pastures in some African countries. Libya turned out to be the first destination of most migrants from where they later migrated to other countries of choice majorly in Europe.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135981493","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj (negativna prirodna promjena, negativni migracijski saldo i starenje stanovništva) imaju sve značajniji utjecaj na društveno-gospodarski razvoj zemlje. Već na početku 21. stoljeća dugotrajno smanjenje broja rođenih i povećanje broja umrlih prepoznati su kao destabilizirajući čimbenici demografskog razvoja u Hrvatskoj. Nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, zabrinutost za budući demografski razvoj zemlje znatno je porasla zbog intenzivne emigracije stanovništva u ostale zemlje članice Europske unije uz istodobno povijesno niske stope rodnosti i smrtnosti. Ovaj rad bavi se trendovima mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća. U navedenom razdoblju na mortalitet u Hrvatskoj utjecali su različiti društveno-gospodarski, demografski i epidemiološki čimbenici.S obzirom na nedostatak novijih radova vezanih uz istraživanje mortaliteta u Hrvatskoj, glavni cilj ovoga rada je analizirati promjene odabranih pokazatelja mortaliteta te pridonijeti raspravi o suvremenim trendovima mortaliteta u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da su u Hrvatskoj zabilježene određene pozitivne promjene vezane uz mortalitet (posebice povećanje očekivanog trajanja života pri rođenju te smanjenje stopa smrtnosti dojenčadi u prvom analiziranom razdoblju), ali neki trendovi nisu povoljni, posebice oni vezani uz uzroke smrtnosti. Iako je došlo do smanjenja udjela umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava, zabilježeno je značajno povećanje broja umrlih od endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, što se može pripisati nezdravom načinu života i različitim bihevioralnim čimbenicima.
克罗地亚的负面人口趋势（人口自然负增长、移民负平衡和人口老龄化）对国家的社会经济发展产生了更大的影响。即使在 21 世纪初，出生人数的长期下降和死亡人数的增加也被认为是克罗地亚人口发展的不稳定因素。在克罗地亚欧洲人口联盟的人口统计中，人口统计是一个非常重要的组成部分。这套丛书主要介绍 21 世纪头 20 年克罗地亚的死亡率趋势。S obzirom na nedostatak novijih radova vezanih uz istraživanje mortaliteta u Hrvatskoj, hlavní cilj ovoga rada je analizirati promjene odabranih pokazatelja mortaliteta te pridonijeti raspravi o suvremenim trendovima mortaliteta u Hrvatskoj.研究结果表明，在克罗地亚的死亡率中，有一些趋势性因素（例如，在对死亡率进行分析的过程中，有一些因素被忽视了），以及一些新的趋势性因素（例如，在对死亡率进行分析的过程中，有一些因素被忽视了）。我认为，要想了解循环系统的营养成分，就必须了解内分泌成分、营养成分和新陈代谢的成分，这样才能了解新的生命模式和生物效应。
{"title":"Trendovi kretanja mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća","authors":"Vera Graovac Matassi, Adriana Rogić","doi":"10.15291/geoadria.4238","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.4238","url":null,"abstract":"Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj (negativna prirodna promjena, negativni migracijski saldo i starenje stanovništva) imaju sve značajniji utjecaj na društveno-gospodarski razvoj zemlje. Već na početku 21. stoljeća dugotrajno smanjenje broja rođenih i povećanje broja umrlih prepoznati su kao destabilizirajući čimbenici demografskog razvoja u Hrvatskoj. Nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, zabrinutost za budući demografski razvoj zemlje znatno je porasla zbog intenzivne emigracije stanovništva u ostale zemlje članice Europske unije uz istodobno povijesno niske stope rodnosti i smrtnosti. Ovaj rad bavi se trendovima mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća. U navedenom razdoblju na mortalitet u Hrvatskoj utjecali su različiti društveno-gospodarski, demografski i epidemiološki čimbenici.S obzirom na nedostatak novijih radova vezanih uz istraživanje mortaliteta u Hrvatskoj, glavni cilj ovoga rada je analizirati promjene odabranih pokazatelja mortaliteta te pridonijeti raspravi o suvremenim trendovima mortaliteta u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da su u Hrvatskoj zabilježene određene pozitivne promjene vezane uz mortalitet (posebice povećanje očekivanog trajanja života pri rođenju te smanjenje stopa smrtnosti dojenčadi u prvom analiziranom razdoblju), ali neki trendovi nisu povoljni, posebice oni vezani uz uzroke smrtnosti. Iako je došlo do smanjenja udjela umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava, zabilježeno je značajno povećanje broja umrlih od endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, što se može pripisati nezdravom načinu života i različitim bihevioralnim čimbenicima.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135980518","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Climate change is an issue of concern and is expected to cause various adverse impacts on human societies in the near and long-term future. Sea-level rise, which is caused by global warming and melting continental ice sheets, in combination with the rising global population and evolution of human activities in coastal areas, tends to make coastal societies more prone to coastal hazards. The Gulf of Corinth in Greece with its diverse coastal landforms and tectonic complexity makes the region unique when considering an assessment of coastal vulnerability. In this study we apply an Integrated Coastal Vulnerability Index (ICVI) to a potential sea-level rise for the southern coastline of the Gulf of Corinth (Greece) consisting of physical and socio-economic parameters. Among multiple different methodologies that have been developed over the recent years, we decided to apply two of the mathematical approaches we believe are best suited for the protection of human activities in our study area. The first one, ICVI_1, is based on the Coastal Vulnerability Index (CVI) by Thieler and Hammar-Klose (1999) with variables of equal relative importance, whereas the second one, ICVI_2, uses the Analytic Hierarchic Process (AHP) with the assignment of relative weight values to each parameter. The parameters were identified and ranked into a vulnerability index with a scale from 1 to 5. The results reveal that both approaches depict more or less the same coastal sections of high or very high vulnerability, but differ in the distribution of extreme values. ICVI_1 shows that 18.3% of the total coastline features very high vulnerability (score 5), while ICVI_2 shows 9.1%. The coastal sections with the highest scores of vulnerability are mostly represented in the eastern part of the studied coastline with low-lying regions of gentle slope and concentrated human activity.
{"title":"Applying two methodologies of an integrated coastal vulnerability index (ICVI) to future sea-level rise","authors":"Paschalis Ramnalis, Dimitrios-Vasileios Batzakis, Efthimios Karymbalis","doi":"10.15291/geoadria.4234","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.4234","url":null,"abstract":"Climate change is an issue of concern and is expected to cause various adverse impacts on human societies in the near and long-term future. Sea-level rise, which is caused by global warming and melting continental ice sheets, in combination with the rising global population and evolution of human activities in coastal areas, tends to make coastal societies more prone to coastal hazards. The Gulf of Corinth in Greece with its diverse coastal landforms and tectonic complexity makes the region unique when considering an assessment of coastal vulnerability. In this study we apply an Integrated Coastal Vulnerability Index (ICVI) to a potential sea-level rise for the southern coastline of the Gulf of Corinth (Greece) consisting of physical and socio-economic parameters. Among multiple different methodologies that have been developed over the recent years, we decided to apply two of the mathematical approaches we believe are best suited for the protection of human activities in our study area. The first one, ICVI_1, is based on the Coastal Vulnerability Index (CVI) by Thieler and Hammar-Klose (1999) with variables of equal relative importance, whereas the second one, ICVI_2, uses the Analytic Hierarchic Process (AHP) with the assignment of relative weight values to each parameter. The parameters were identified and ranked into a vulnerability index with a scale from 1 to 5. The results reveal that both approaches depict more or less the same coastal sections of high or very high vulnerability, but differ in the distribution of extreme values. ICVI_1 shows that 18.3% of the total coastline features very high vulnerability (score 5), while ICVI_2 shows 9.1%. The coastal sections with the highest scores of vulnerability are mostly represented in the eastern part of the studied coastline with low-lying regions of gentle slope and concentrated human activity.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135981268","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Od prvog austro-ugarskog popisa stanovništva na području Bosne i Hercegovine najveći udio Hrvata u ukupnom stanovništvu utvrđen je 1948. godine, a otada se, zbog intenzivnog iseljavanja, svakim sljedećim popisom smanjivao. Unatoč tome broj Hrvata kontinuirano je rastao do 1971. godine jer je do tada visoki prirodni priraštaj pokrivao demografske gubitke uzrokovane migracijom, no nakon toga iseljavanje postaje determinirajuća sastavnica ukupnoga kretanja. U ratu, devedesetih godina, poginulo je između osam i devet tisuća Hrvata, no znatno su veći demografski gubici nastali prisilnom migracijom. Od 312 000 izbjeglih Hrvata u zemlju ih se vratilo manje od 30 %, a toliko je i raseljenih koji su se vratili u svoje domove. Kao posljedica toga iz nekih su dijelova Bosne i Hercegovine Hrvati potpuno nestali, oko polovine ih je koncentrirano u zapadnoj Hercegovini i Završju, dio u hrvatskim enklavama u središnjoj Bosni i Bosanskoj Posavini dok ostali čine manjinu uglavnom u većinski bošnjačkim područjima. Odljevom stanovništva u optimalnoj radnoj i reproduktivnoj dobi ubrzano je demografsko starenje i smanjen bioreprodukcijski potencijal stanovništva te nakon kratkotrajne natalitetne kompenzacije u prvim poratnim godinama dolazi do pada rodnosti i povećanja smrtnosti. Loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u poslijeratnom razdoblju doveli su do pada fertiliteta i rastućeg trenda iseljavanja, naročito nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sveukupno se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2013. godine smanjio za 216 000, odnosno 28,4 %, a trend smanjenja se nastavlja. Najnepovoljniju demografsku perspektivu imaju Hrvati u područjima gdje ih je najmanje – Republici Srpskoj i pretežno bošnjačkim kantonima. Povoljnija obilježja i potencijal za revitalizaciju imaju u središnjoj Bosni, a relativno najbolja je demografska slika Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Završju – najvećem kontinuiranom području s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, uz aktualne negativne trendove jedino hitna provedba odgovarajuće razvojne i populacijske politike može osigurati dugoročnu opstojnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
{"title":"Prostorna dimenzija depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini","authors":"Ksenija Bašić, Martin Malović","doi":"10.15291/geoadria.3905","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3905","url":null,"abstract":"Od prvog austro-ugarskog popisa stanovništva na području Bosne i Hercegovine najveći udio Hrvata u ukupnom stanovništvu utvrđen je 1948. godine, a otada se, zbog intenzivnog iseljavanja, svakim sljedećim popisom smanjivao. Unatoč tome broj Hrvata kontinuirano je rastao do 1971. godine jer je do tada visoki prirodni priraštaj pokrivao demografske gubitke uzrokovane migracijom, no nakon toga iseljavanje postaje determinirajuća sastavnica ukupnoga kretanja. U ratu, devedesetih godina, poginulo je između osam i devet tisuća Hrvata, no znatno su veći demografski gubici nastali prisilnom migracijom. Od 312 000 izbjeglih Hrvata u zemlju ih se vratilo manje od 30 %, a toliko je i raseljenih koji su se vratili u svoje domove. Kao posljedica toga iz nekih su dijelova Bosne i Hercegovine Hrvati potpuno nestali, oko polovine ih je koncentrirano u zapadnoj Hercegovini i Završju, dio u hrvatskim enklavama u središnjoj Bosni i Bosanskoj Posavini dok ostali čine manjinu uglavnom u većinski bošnjačkim područjima. Odljevom stanovništva u optimalnoj radnoj i reproduktivnoj dobi ubrzano je demografsko starenje i smanjen bioreprodukcijski potencijal stanovništva te nakon kratkotrajne natalitetne kompenzacije u prvim poratnim godinama dolazi do pada rodnosti i povećanja smrtnosti. Loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u poslijeratnom razdoblju doveli su do pada fertiliteta i rastućeg trenda iseljavanja, naročito nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sveukupno se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2013. godine smanjio za 216 000, odnosno 28,4 %, a trend smanjenja se nastavlja. Najnepovoljniju demografsku perspektivu imaju Hrvati u područjima gdje ih je najmanje – Republici Srpskoj i pretežno bošnjačkim kantonima. Povoljnija obilježja i potencijal za revitalizaciju imaju u središnjoj Bosni, a relativno najbolja je demografska slika Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Završju – najvećem kontinuiranom području s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, uz aktualne negativne trendove jedino hitna provedba odgovarajuće razvojne i populacijske politike može osigurati dugoročnu opstojnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-02-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47316104","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The subject of research and the purpose of this paper is to determine the effects of globalization on identity change within one of the most popular sports today, football. In order to avoid generalizations in the analysis, the English Premiership, one of the most famous football leagues, was chosen as a case study. The theoretical framework of the research is related to the identification of local changes under the influence of the global process, predominantly social and political. The time of the research covers the period from the creation of the Premiership, i.e. from 1992 until today. The research on selected globalization influences on the League’s development will try to clarify social changes resulting from the interaction of two main geographical segments - space and people. With the help of selected economic and financial indicators, the change of the local identity of the League, which was present in the past, into an increasingly pronounced global identity will be presented. In conclusion, it was found that the mentioned football league is an excellent example of the growing impact of the globalization process on sports, especially when it comes to world-famous football.
{"title":"Creating a global identity and collapsing local identities – example of Premiership","authors":"J. Lončar, Ema Špehar","doi":"10.15291/geoadria.3665","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3665","url":null,"abstract":"The subject of research and the purpose of this paper is to determine the effects of globalization on identity change within one of the most popular sports today, football. In order to avoid generalizations in the analysis, the English Premiership, one of the most famous football leagues, was chosen as a case study. The theoretical framework of the research is related to the identification of local changes under the influence of the global process, predominantly social and political. The time of the research covers the period from the creation of the Premiership, i.e. from 1992 until today. The research on selected globalization influences on the League’s development will try to clarify social changes resulting from the interaction of two main geographical segments - space and people. With the help of selected economic and financial indicators, the change of the local identity of the League, which was present in the past, into an increasingly pronounced global identity will be presented. In conclusion, it was found that the mentioned football league is an excellent example of the growing impact of the globalization process on sports, especially when it comes to world-famous football. ","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-02-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43393976","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak donosi pregled prostorne organizacije biskupijskog uređenja u Bosni i Hercegovini stavljajući ga, u užem smislu, u kontekst geopolitičkih razmatranja. U širem smislu, promatrajući ga s aspekta uloge Vatikana i Katoličke Crkve u geopolitičkoj konfiguraciji Balkana, članak kontekstualizira ovo prostorno uređenje u odnosu na širi regionalni i europski kontekst. U teorijskom smislu, članak zadire u teorijske aspekte političke geografije i geografije religije. U metodološkom smislu, članak inicijalno objašnjava povijesni kontekst nastanka prostorne organizacije biskupija u Bosni i Hercegovini. Nadalje, na temelju podataka iz popisa stanovništva, članak istražuje i kartografski interpretira odstupanja između granica biskupija i prostora naseljenima Hrvatima kao jedinim većinski katoličkim konstitutivnim narodom u Bosni i Hercegovini. Konačno, članak potvrđuje hipotezu prema kojoj je, za razliku od etničkog pristupa, geopolitički pristup bio presudan u prostornoj organizaciji Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Članak donosi怀孕的前列腺组织是Bosni i Hercegovini stavljajući ga，užem smislu，u kontekst geopolitičkih razmatranja。从广义上讲，考虑到梵蒂冈和天主教会在巴尔干地缘政治格局中的作用，本文将这一空间设施与更广泛的地区和欧洲背景联系起来。在理论方面，本文论述了政治地理学和宗教地理学的理论方面。在方法论意义上，本文首先解释了波斯尼亚和黑塞哥维那空间组织起源的历史背景。此外，根据人口名单，文章探讨并解释了毕晓普边界与克罗地亚人口之间的区别，克罗地亚人口是波斯尼亚和黑塞哥维那唯一信奉天主教的宪政国家。最后，这篇文章证实了这样一种假设，即与种族准入不同，地缘政治方法在波斯尼亚和黑塞哥维那天主教会的空间组织中至关重要。
{"title":"Geopolitički aspekt vatikanske politike","authors":"Jurica Botić","doi":"10.15291/geoadria.3875","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3875","url":null,"abstract":"Članak donosi pregled prostorne organizacije biskupijskog uređenja u Bosni i Hercegovini stavljajući ga, u užem smislu, u kontekst geopolitičkih razmatranja. U širem smislu, promatrajući ga s aspekta uloge Vatikana i Katoličke Crkve u geopolitičkoj konfiguraciji Balkana, članak kontekstualizira ovo prostorno uređenje u odnosu na širi regionalni i europski kontekst. U teorijskom smislu, članak zadire u teorijske aspekte političke geografije i geografije religije. U metodološkom smislu, članak inicijalno objašnjava povijesni kontekst nastanka prostorne organizacije biskupija u Bosni i Hercegovini. Nadalje, na temelju podataka iz popisa stanovništva, članak istražuje i kartografski interpretira odstupanja između granica biskupija i prostora naseljenima Hrvatima kao jedinim većinski katoličkim konstitutivnim narodom u Bosni i Hercegovini. Konačno, članak potvrđuje hipotezu prema kojoj je, za razliku od etničkog pristupa, geopolitički pristup bio presudan u prostornoj organizaciji Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-02-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41996887","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se obrađuje inovativno gospodarstvo bioekonomija i uloga geografskog obrazovanja u njezinu razvoju. Svrha bioekonomije je razviti gospodarstva s „niskom razinom emisija u cilju razvoja primarnog sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sigurne i dostatne opskrbe hranom, potičući primjenu biomase u industriji, štiteći bioraznolikost i okoliš“ (Europska komisija, 2012.). Transformacija klasičnoga linearnog modela ekonomije u bioekonomiju zahvaća prijelaz s uporabe fosilnih izvora na bioobnovljive, kao i prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo. Ključnu ulogu za razvoj bioekonomije uz poduzetnike, vlast/politiku, znanstvene institucije, međunarodnu suradnju ima i formalno, neformalno i informalno obrazovanje svakog pojedinca involviranog u ovo područje gospodarstva. Primarni cilj ovoga rada je istaknuti ulogu geografskog obrazovanja u razvoju kružnoga gospodarstva (bioekonomije) kojemu teži Republika Hrvatska preko razvojnog smjera 3 „Zelena i digitalna tranzicija“ (Nacionalna razvojna strategija 2030, 2020.). Sekundarni ciljevi rada su analizirati osnovne teorijske značajke bioekonomije, strukturu zaposlenosti i strukturu ostvarenog prometa u sektorima bioekonomije u državama Europske unije s posebnim naglaskom na stanje u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada pokazuju da je hrvatska bioekonomija tek u početnom ciklusu razvoja. U predmetnom kurikulumu Geografije za osnovne škole i gimnazije (2019.) značajan je broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se odnose na izvore energije, klimu i klimatske promjene, ekosustave, bioraznolikost, razvoj pametnih gradova, a usvajanje tih ishoda pridonosi stjecanju kompetencija nužnih za razvoj novih pristupa inovativnijih gospodarstava. U radu su primijenjene kvantitativne i kvalitativne metode rada. Analiza sadržaja kurikuluma, posebice razrade ishoda koji su u funkciji daljnjeg razvoja bioekonomije, temelj je za oblikovanje tema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika geografije kako bi inovativnije i učinkovitije vodili proces učenja i poučavanja tih sadržaja.
{"title":"Uloga geografskog predtercijarnog obrazovanja u razvoju bioekonomije","authors":"Ružica Vuk, Biljana Vranković, Ž. Šiljković","doi":"10.15291/geoadria.3422","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3422","url":null,"abstract":"U radu se obrađuje inovativno gospodarstvo bioekonomija i uloga geografskog obrazovanja u njezinu razvoju. Svrha bioekonomije je razviti gospodarstva s „niskom razinom emisija u cilju razvoja primarnog sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sigurne i dostatne opskrbe hranom, potičući primjenu biomase u industriji, štiteći bioraznolikost i okoliš“ (Europska komisija, 2012.). Transformacija klasičnoga linearnog modela ekonomije u bioekonomiju zahvaća prijelaz s uporabe fosilnih izvora na bioobnovljive, kao i prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo. Ključnu ulogu za razvoj bioekonomije uz poduzetnike, vlast/politiku, znanstvene institucije, međunarodnu suradnju ima i formalno, neformalno i informalno obrazovanje svakog pojedinca involviranog u ovo područje gospodarstva. Primarni cilj ovoga rada je istaknuti ulogu geografskog obrazovanja u razvoju kružnoga gospodarstva (bioekonomije) kojemu teži Republika Hrvatska preko razvojnog smjera 3 „Zelena i digitalna tranzicija“ (Nacionalna razvojna strategija 2030, 2020.). Sekundarni ciljevi rada su analizirati osnovne teorijske značajke bioekonomije, strukturu zaposlenosti i strukturu ostvarenog prometa u sektorima bioekonomije u državama Europske unije s posebnim naglaskom na stanje u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada pokazuju da je hrvatska bioekonomija tek u početnom ciklusu razvoja. U predmetnom kurikulumu Geografije za osnovne škole i gimnazije (2019.) značajan je broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se odnose na izvore energije, klimu i klimatske promjene, ekosustave, bioraznolikost, razvoj pametnih gradova, a usvajanje tih ishoda pridonosi stjecanju kompetencija nužnih za razvoj novih pristupa inovativnijih gospodarstava. U radu su primijenjene kvantitativne i kvalitativne metode rada. Analiza sadržaja kurikuluma, posebice razrade ishoda koji su u funkciji daljnjeg razvoja bioekonomije, temelj je za oblikovanje tema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika geografije kako bi inovativnije i učinkovitije vodili proces učenja i poučavanja tih sadržaja.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-02-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41409078","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：