{"title":"“Cultural phenomena of two giants”","authors":"Anita Buhin","doi":"10.22586/csp.v55i1.24444","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Samoupravni preobražaj kulture koji se temeljio na ustavnim i zakonskim promjenama prihvaćenim sredinom 70-ih godina XX. stoljeća značio je među ostalim i odbacivanje sintagme „kultura radnicima” kao ostatka prosvjetiteljsko-edukativne kulturne politike ranoga socijalizma. Novi kulturni smjer trebao je označiti povratak izvornim marksističkim idejama, iz kojih je kultura proizlazila kao sredstvo i način života te omogućavala radnikovo intelektualno ostvarenje u borbi protiv otuđenoga rada. Radne organizacije trebale su postati i kulturne organizacije u kojima je radnik trebao ostvariti sve svoje potrebe, koje su uključivale kreativno i umjetničko stvaralaštvo, konzumiranje vrhunske kulture i umjetnosti, ali i solidarnost, jednakost i dobre međusobne odnose. Na primjeru brodogradilišta Uljanik u Puli i tvornice turbina Jugoturbina u Karlovcu, kao dvaju industrijskih divova i centara društvenoga života u svojim općinama, analizira se primjena kulturne teorije jugoslavenskoga samoupravnog socijalizma i nove kulturne politike 70-ih i 80-ih godina.","PeriodicalId":53857,"journal":{"name":"Casopis za Suvremenu Povijest","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2023-10-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Casopis za Suvremenu Povijest","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22586/csp.v55i1.24444","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q2","JCRName":"HISTORY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Samoupravni preobražaj kulture koji se temeljio na ustavnim i zakonskim promjenama prihvaćenim sredinom 70-ih godina XX. stoljeća značio je među ostalim i odbacivanje sintagme „kultura radnicima” kao ostatka prosvjetiteljsko-edukativne kulturne politike ranoga socijalizma. Novi kulturni smjer trebao je označiti povratak izvornim marksističkim idejama, iz kojih je kultura proizlazila kao sredstvo i način života te omogućavala radnikovo intelektualno ostvarenje u borbi protiv otuđenoga rada. Radne organizacije trebale su postati i kulturne organizacije u kojima je radnik trebao ostvariti sve svoje potrebe, koje su uključivale kreativno i umjetničko stvaralaštvo, konzumiranje vrhunske kulture i umjetnosti, ali i solidarnost, jednakost i dobre međusobne odnose. Na primjeru brodogradilišta Uljanik u Puli i tvornice turbina Jugoturbina u Karlovcu, kao dvaju industrijskih divova i centara društvenoga života u svojim općinama, analizira se primjena kulturne teorije jugoslavenskoga samoupravnog socijalizma i nove kulturne politike 70-ih i 80-ih godina.
Samoupravni przeobražaj kultury koji se basedo na ustavnim i zakonskim promjenama prihvaćenim sredinom 70-ih godina XX. stoljeća značio je među ostalim i odbacivanje sintagme "kultura radnicima" kao ostatka prosvjetiteljno-educativne kultur politika ranoga socijalizma.新的文化方向必须以回归最初的马克思主义思想为标志,因为文化是作为一种生活手段和方式出现的,它使农民在反抗压迫世界的斗争中能够进行知识创造。Radne organizacijos trebale su trebale su become i kulturno organizacji u koima je radnik trebao ostvariti sve své potrzeb, koje su uključivale creativno i umjetničko creativity, consumiranje vrhunske kultury i umjetnosti, ali i solidarnost, jednakost i dobre interđusobne vztahos.以肉类加工厂 Uljanik u Puli 和涡轮机制造厂 Jugoturbina u Karlovcu 为例,分析了南斯拉夫社会主义验证自助领取彩金的文化理论和二十世纪七八十年代的新文化政策。