Motivi djetinjstva u autobiografskoj prozi suvremenih hrvatskih književnica Maje Gluščević i Višnje Stahuljak

Odgojno-obrazovne teme Pub Date : 2024-07-22 DOI:10.53577/oot.7.1.4

Maja Verdonik, Monika Štiglić Granić

{"title":"Motivi djetinjstva u autobiografskoj prozi suvremenih hrvatskih književnica Maje Gluščević i Višnje Stahuljak","authors":"Maja Verdonik, Monika Štiglić Granić","doi":"10.53577/oot.7.1.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se književnoteorijskim pristupom analiziraju autobiografske proze Odrastanje (1995) Maje Gluščević i Sjećanja (1997) Višnje Stahuljak. Nakon prikaza teorijskih odrednica autobiografskoga diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti, ova književna djela interpretirana su polazeći od kriterija određivanja pripadnosti teksta dječjoj književnosti te su promatrana na tematskoj razini s obzirom na motive djetinjstva i njihov odnos prema motivima širega društvenoga konteksta. Uzimajući u obzir regionalni i lokalni identitet književnica, analizirani su i zavičajni motivi odabranih djela, odnosno njihova pojavnost u jeziku i prikazima govora. Rezultati analize pokazuju širok raspon iskaznih mogućnosti autobiografskoga diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti. Utjecaj periodizacije stvaralaštva književnica očituje se u razini literarizacije pojedinoga književnoga djela koja, pritom, pripadaju tipu literarizirane autobiografije. Razloge za navedeno moguće je pronaći u zahtjevima dječje književnosti s obzirom na dob čitatelja iako namjena i izraz teksta te izbor motiva djetinjstva otvaraju mogućnost propitivanja granica dječje književnosti. Analiza odabranih književnih djela potvrđuje prožimanje privatnoga i javnoga prostora na tematskoj razini, pri čemu univerzalni motivi djetinjstva omogućuju poistovjećivanje čitatelja s tekstom, a motivi širega društvenog konteksta pridonose izgradnji specifičnoga konstrukta djetinjstva. Prisutnost zavičajnih motiva potvrđuje autobiografski karakter tekstova.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"77 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2024-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Odgojno-obrazovne teme","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.53577/oot.7.1.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

U radu se književnoteorijskim pristupom analiziraju autobiografske proze Odrastanje (1995) Maje Gluščević i Sjećanja (1997) Višnje Stahuljak. Nakon prikaza teorijskih odrednica autobiografskoga diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti, ova književna djela interpretirana su polazeći od kriterija određivanja pripadnosti teksta dječjoj književnosti te su promatrana na tematskoj razini s obzirom na motive djetinjstva i njihov odnos prema motivima širega društvenoga konteksta. Uzimajući u obzir regionalni i lokalni identitet književnica, analizirani su i zavičajni motivi odabranih djela, odnosno njihova pojavnost u jeziku i prikazima govora. Rezultati analize pokazuju širok raspon iskaznih mogućnosti autobiografskoga diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti. Utjecaj periodizacije stvaralaštva književnica očituje se u razini literarizacije pojedinoga književnoga djela koja, pritom, pripadaju tipu literarizirane autobiografije. Razloge za navedeno moguće je pronaći u zahtjevima dječje književnosti s obzirom na dob čitatelja iako namjena i izraz teksta te izbor motiva djetinjstva otvaraju mogućnost propitivanja granica dječje književnosti. Analiza odabranih književnih djela potvrđuje prožimanje privatnoga i javnoga prostora na tematskoj razini, pri čemu univerzalni motivi djetinjstva omogućuju poistovjećivanje čitatelja s tekstom, a motivi širega društvenog konteksta pridonose izgradnji specifičnoga konstrukta djetinjstva. Prisutnost zavičajnih motiva potvrđuje autobiografski karakter tekstova.

查看原文

微信好友朋友圈 QQ好友复制链接

本刊更多论文

克罗地亚当代女作家马娅-格鲁斯切维奇和维斯尼亚-斯塔胡利亚克自传体散文中的童年主题

该丛书以文学理论方法分析了 Maja Gluscevic 的自传体散文诗《Odrastanje》（1995 年）和 Višnja Stahuljak 的自传体散文诗《Sjećanja》（1997 年）。在赫尔辛基的自传家论述理论中，对自传家论述的诠释，是对自传家论述的写作技巧和写作动机的研究。在对地区和区域特征进行分析后，我们发现，在对地区和区域特征进行分析的过程中，我们发现了许多不同的动机。分析结果表明，克罗地亚儿童文学中的自传体话语具有广泛的证据可能性。Utjecaj periodizalizaci creativity književnica očituje se u razini literarizacija pojedinoga književnoga djela koja, pritom, pripadaju tipu literarizirane autobiografije.对所选文学作品的分析证实了这一点。对所选文学作品的分析证实了私人和公共空间在主题层面上的共通性，童年的普遍主题使读者能够认同文本，而更广泛社会背景下的主题则有助于构建特定的童年建构。共同主题的存在证实了文本的自传性质。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文去求助

来源期刊

Odgojno-obrazovne teme

自引率

0.00%

发文量