{"title":"Vukovarsko vlastelinstvo – slavonsko-srijemski\nprostor prema popisima stanovništva i kartografskim izvorima u prvoj polovini\n18. stoljeća","authors":"Milan Vrbanus, Ante Grubišić","doi":"10.22586/pp.v41i63.21701","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Premda se autori u radu osvrću na sve komorske popise do sredine 18. stoljeća (popisi iz 1698., 1722., 1728., 1736. i 1749.), kao i na kartografiju koja je prethodila najvažnijem kartografskom izvoru, dovršenom 1733. u formi atlasa, usredotočuju se na analizu komorskoga popisa iz 1728. i navedeni atlas kao izvore iz približno istoga vremena, obilježenog transformacijom jednoga velikog područja iz državnoga vlasništva (komorskoga okruga) u privatno vlasništvo (vlastelinstvo). Na osnovi tih izvora, koji se dopunjavaju, nastoje dati širu sliku stanja jednoga slavonsko-srijemskoga vlastelinskoga gospodarstva prve polovine 18. stoljeća u trenutku njegova stvaranja, tim više što zbog nepostojanja odgovarajućih kartografskih izvora to nije moguće ni za jedno drugo vlastelinstvo. Osim osnovnih podataka kao što su broj i veličina naselja, zastupljenost pojedinih kategorija zemljišnih površina, demografsko i imovinsko stanje i sl., analizom i usporedbom također se nastoji utvrditi relevantnost i vjerodostojnost obaju izvora te podudarnost i različitost sadržaja primjenom deskriptivnih i kvantitativnih metoda.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Povijesni Prilozi","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i63.21701","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Arts and Humanities","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Premda se autori u radu osvrću na sve komorske popise do sredine 18. stoljeća (popisi iz 1698., 1722., 1728., 1736. i 1749.), kao i na kartografiju koja je prethodila najvažnijem kartografskom izvoru, dovršenom 1733. u formi atlasa, usredotočuju se na analizu komorskoga popisa iz 1728. i navedeni atlas kao izvore iz približno istoga vremena, obilježenog transformacijom jednoga velikog područja iz državnoga vlasništva (komorskoga okruga) u privatno vlasništvo (vlastelinstvo). Na osnovi tih izvora, koji se dopunjavaju, nastoje dati širu sliku stanja jednoga slavonsko-srijemskoga vlastelinskoga gospodarstva prve polovine 18. stoljeća u trenutku njegova stvaranja, tim više što zbog nepostojanja odgovarajućih kartografskih izvora to nije moguće ni za jedno drugo vlastelinstvo. Osim osnovnih podataka kao što su broj i veličina naselja, zastupljenost pojedinih kategorija zemljišnih površina, demografsko i imovinsko stanje i sl., analizom i usporedbom također se nastoji utvrditi relevantnost i vjerodostojnost obaju izvora te podudarnost i različitost sadržaja primjenom deskriptivnih i kvantitativnih metoda.
Premda se autori u radu osvrću na sve komorske popise do sredine 18。世纪(1698年、1722年、1728年、1736年的列表。以及1733年完成的最重要的地图学来源之前的地图学。以图集的形式,重点对1728年科摩罗名单进行分析。并指出地图集是大约同一时期的来源,标志着大面积的公共财产(商品)向私人财产(财产)的转变。基于这些额外的来源,他们试图更广泛地了解18世纪上半叶斯洛文尼亚人、斯里兰卡人和塞尔维亚人自己的经济状况。一个世纪以来,在它诞生的那一刻,不仅仅是因为缺乏适当的制图来源,彼此都不可能。除了人口数量和规模、某些类别土地的代表性、人口和财产等基本数据外,分析和比较还力求确定两个来源的相关性和可信度,以及描述性和定量方法内容的相似性和多样性。