Pub Date : 2024-07-08DOI: 10.22586/pp.v43i66.30030
Henrik-Riko Held
Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnoga postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva (crimen laesae Maiestatis) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670., te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila u postupku protiv njih (studeni 1670. – travanj 1671.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji – već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pozornost daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (osobito u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane analizira se problematika pravnoga uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećega prava naroda (ius gentium). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.
作者分析了在针对兹林斯科格和弗兰科潘的军事诉讼期间发生的各种没收财产案件的法律框架,这些案件与他们被定罪并最终被判刑的囚禁国王罪(crimen laesae Maiestatis)背景下的财产没收有关。核心问题在于,没收行动最初是在沙皇公告(即 1670 年针对兹林斯科格及其同伙的敕令)中下达的,而且已经执行,但在针对他们的程序(1670 年的 studeni - 1671 年的 travanj)中执行,最后在法庭上下达。U tom smislu kao právní problema ističe se pitanje kada točno nastupa legal učinak konfiskacija kod zcriina uvrede majeličanstva u romskoj pravnoj tradiciji - već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem pres Judgement.本分析报告首先根据现存资料,按时间顺序介绍了与没收财产有关的最重要事件。Zatim se prostor devvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima.特别关注没收的法律依据问题,并分析了罗马法中叛国罪背景下的财产没收和罗马法律传统(尤其是在针对兹林斯科格和弗兰科潘的诉讼中适用的法律背景)。S druge strane analizira se problematika juridga reguliđenja oduzimanja imovine pobunjenicima u rámci tada važećega prava naroda (ius gentium).本法规定,在任何情况下,都必须对被控侵权行为进行法律保护。
{"title":"Pravni okvir oduzimanja imovine u kontekstu Zrinsko-frankopanske urote","authors":"Henrik-Riko Held","doi":"10.22586/pp.v43i66.30030","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.30030","url":null,"abstract":"Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnoga postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva (crimen laesae Maiestatis) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670., te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila u postupku protiv njih (studeni 1670. – travanj 1671.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji – već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pozornost daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (osobito u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane analizira se problematika pravnoga uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećega prava naroda (ius gentium). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"4 7","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836205","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2024-07-08DOI: 10.22586/pp.v43i66.30252
Ante Nekić
The paper explores the phenomenon of the filial quarter, a specific form of female inheritance practiced among the nobility of the Kingdom of Hungary-Croatia, by focusing on medieval Slavonia as a case study. Starting from some general observations on the filial quarter, the paper subsequently delves into a more systematic analysis of the Slavonian material. It elucidates the mechanism through which the filial quarter spread to Slavonia in the 13th century, how it became an institutionalized custom in the 14th century and examines the different practices of the filial quarter being given either in land or as monetary payment.
{"title":"Djevojačka četvrtina","authors":"Ante Nekić","doi":"10.22586/pp.v43i66.30252","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.30252","url":null,"abstract":"The paper explores the phenomenon of the filial quarter, a specific form of female inheritance practiced among the nobility of the Kingdom of Hungary-Croatia, by focusing on medieval Slavonia as a case study. Starting from some general observations on the filial quarter, the paper subsequently delves into a more systematic analysis of the Slavonian material. It elucidates the mechanism through which the filial quarter spread to Slavonia in the 13th century, how it became an institutionalized custom in the 14th century and examines the different practices of the filial quarter being given either in land or as monetary payment.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"32 31","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836272","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2024-07-08DOI: 10.22586/pp.v43i66.25827
Matijas Baković, Š. Novaković
U radu se analizira rukopis Franje Vuletića Slovnica jezika bosanskoga za srednja učilišta iz 1885., koji je tiskan 1890. pod naslovom Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Dio I. i II. Nauka o glasovima i oblicima. Autori prikazuju kako je došlo do promjena u rukopisu i koje je korekcije u izvorni rukopis Vuletićeve Slovnice unio Davorin Nemanić. Da bi se lakše pratile Nemanićeve intervencije u tekst, rukopis se uspoređuje s tiskanim izdanjem Gramatike bosanskoga jezika iz 1890. S obzirom na to da je Vuletić u Bosni i Hercegovini propagirao Karadžić-Daničićeve jezične poglede, ali i to da je u tiskano izdanje ušlo dosta elemenata jezika zagrebačke filološke škole, usporedit će se koliko izvorni rukopis slijedi dotadašnju hrvatsku gramatičarsku tradiciju ili odudara od nje i može li se s tih pozicija Gramatika bosanskoga jezika smatrati hrvatskom (vukovskom) gramatikom, kako ju neki istraživači svrstavaju. Također, budući da je Gramatika tiskana bez navođenja imena autora, razmotrit će se kulturno-političke okolnosti koje su dovele do njezina nastanka i objavljivanja u takvu obliku.
该丛书分析了 Franja Vuletić 1885 年的手稿《中学波斯尼亚语语法》,1890 年印刷,标题为《中学波斯尼亚语语法》。Dio I. i II.Nauka o glasovima i oblicima.作者展示了 Davorin Nemanić 如何对手稿进行修改以及对 Vuletić 的语法原稿进行了哪些更正。为了便于内马尼奇对文本进行干预,手稿与 1890 年印刷版的《波斯尼亚语语法》保持一致。S obzirom na to da je Vuletić u Bosni i Hercegovini propagirao Karadžić-Daničiće pogledlede jazyka, vai i to je u printedano izdanje ušlo dosta elementata jezika zagrebačke filološke škole、这样就有可能确定原稿在多大程度上符合或偏离了当前的克罗地亚语法传统,以及从这些立场来看,《博桑斯科加语法》是否可以像一些历史学家所说的那样,被视为克罗地亚(武科维尼亚)语法。从这些立场出发,是否可以像一些历史学家所说的那样,将《波桑斯科语法》视为克罗地亚语(武科维尼亚语)语法。
{"title":"Franjo Vuletić’s Slovnica jezika bosanskoga and Its Place among Croatian Grammars","authors":"Matijas Baković, Š. Novaković","doi":"10.22586/pp.v43i66.25827","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.25827","url":null,"abstract":"U radu se analizira rukopis Franje Vuletića Slovnica jezika bosanskoga za srednja učilišta iz 1885., koji je tiskan 1890. pod naslovom Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Dio I. i II. Nauka o glasovima i oblicima. Autori prikazuju kako je došlo do promjena u rukopisu i koje je korekcije u izvorni rukopis Vuletićeve Slovnice unio Davorin Nemanić. Da bi se lakše pratile Nemanićeve intervencije u tekst, rukopis se uspoređuje s tiskanim izdanjem Gramatike bosanskoga jezika iz 1890. S obzirom na to da je Vuletić u Bosni i Hercegovini propagirao Karadžić-Daničićeve jezične poglede, ali i to da je u tiskano izdanje ušlo dosta elemenata jezika zagrebačke filološke škole, usporedit će se koliko izvorni rukopis slijedi dotadašnju hrvatsku gramatičarsku tradiciju ili odudara od nje i može li se s tih pozicija Gramatika bosanskoga jezika smatrati hrvatskom (vukovskom) gramatikom, kako ju neki istraživači svrstavaju. Također, budući da je Gramatika tiskana bez navođenja imena autora, razmotrit će se kulturno-političke okolnosti koje su dovele do njezina nastanka i objavljivanja u takvu obliku.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"24 26","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836337","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2024-07-08DOI: 10.22586/pp.v43i66.27139
Maja Tabak Demo
U radu je donesena analiza marginalija kartulara Zagrebačke biskupije – Liber privilegiorum episcopatus Zagrabiensis. Pisan polovicom 14. st. goticom i latinskim jezikom, ovaj kodeks broji oko 700 marginalija, koje su u radu podijeljene u dvije velike skupine: primarne (bilješke pisara, suvremene izradi kodeksa) i sekundarne (bilješke upisivane u vremenima poslije njegova nastanka). Marginalije su pisane latinskim pismom i jezikom; one pak koje se sastoje isključivo od navođenja godine bilježene su arapskim brojkama. Premda malobrojne, primarne bilješke mogu doprinijeti historiografskoj interpretaciji nastanka kartulara, govoreći i o pisarskom uzusu i naobrazbi njegova sastavljača. Sekundarne marginalije, upisivane u kodeks od 15. do 20. st., djelo su većega broja autora. Donoseći najrazličitije sadržaje, one govore o dugotrajnoj upotrebi ovoga kartulara, pružajući uvid u historijat njegova istraživanja. U radu je priložen grafički prikaz klasifikacije svih marginalnih bilješki kodeksa kao i tablica marginalija.
{"title":"Marginalia in the Codex Liber\u0000privilegiorum episcopatus Zagrabiensis :","authors":"Maja Tabak Demo","doi":"10.22586/pp.v43i66.27139","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.27139","url":null,"abstract":"U radu je donesena analiza marginalija kartulara Zagrebačke biskupije – Liber privilegiorum episcopatus Zagrabiensis. Pisan polovicom 14. st. goticom i latinskim jezikom, ovaj kodeks broji oko 700 marginalija, koje su u radu podijeljene u dvije velike skupine: primarne (bilješke pisara, suvremene izradi kodeksa) i sekundarne (bilješke upisivane u vremenima poslije njegova nastanka). Marginalije su pisane latinskim pismom i jezikom; one pak koje se sastoje isključivo od navođenja godine bilježene su arapskim brojkama. Premda malobrojne, primarne bilješke mogu doprinijeti historiografskoj interpretaciji nastanka kartulara, govoreći i o pisarskom uzusu i naobrazbi njegova sastavljača. Sekundarne marginalije, upisivane u kodeks od 15. do 20. st., djelo su većega broja autora. Donoseći najrazličitije sadržaje, one govore o dugotrajnoj upotrebi ovoga kartulara, pružajući uvid u historijat njegova istraživanja. U radu je priložen grafički prikaz klasifikacije svih marginalnih bilješki kodeksa kao i tablica marginalija.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"6 12","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836695","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}