{"title":"Prilog crkvenoj povijesti Lovrana prve polovice 20. stoljeća","authors":"Marko Medved","doi":"10.54130/zl.9.1.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Nakon kraćeg presjeka povijesti Lovrana, pri čemu nudi i nekoliko dosad nepoznatih podataka iz crkvene povijesti, autor piše o nekim aspektima života Katoličke Crkve u toj župi tijekom razdoblja talijanske uprave. Župa Lovran dočekuje raspad Austro-Ugarske u sklopu Tršćansko-koparske biskupije da bi se 1925. godine, zajedno s cijelom Liburnijom, našla u novouspostavljenoj Riječkoj biskupiji. Iznose se imena pastoralno djelatnih svećenika u Lovranu između dvaju svjetskih ratova kao i drugi aspekti vjerskog života tog, dosad slabo poznatog, razdoblja. Okolnosti vjerskog života dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća smještene su u kontekst nacionalnih i jezičnih pitanja vezanih uz talijanizaciju koju na ovome području provodi Kraljevina Italija. Svoju analizu autor donosi ponajviše na temelju arhivskoga gradiva povezanog s riječkim biskupima, odnosno s njihovim odlukama i mjerama koje se tiču župe Lovran.","PeriodicalId":32738,"journal":{"name":"Zbornik Lovranscine","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Zbornik Lovranscine","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.54130/zl.9.1.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Nakon kraćeg presjeka povijesti Lovrana, pri čemu nudi i nekoliko dosad nepoznatih podataka iz crkvene povijesti, autor piše o nekim aspektima života Katoličke Crkve u toj župi tijekom razdoblja talijanske uprave. Župa Lovran dočekuje raspad Austro-Ugarske u sklopu Tršćansko-koparske biskupije da bi se 1925. godine, zajedno s cijelom Liburnijom, našla u novouspostavljenoj Riječkoj biskupiji. Iznose se imena pastoralno djelatnih svećenika u Lovranu između dvaju svjetskih ratova kao i drugi aspekti vjerskog života tog, dosad slabo poznatog, razdoblja. Okolnosti vjerskog života dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća smještene su u kontekst nacionalnih i jezičnih pitanja vezanih uz talijanizaciju koju na ovome području provodi Kraljevina Italija. Svoju analizu autor donosi ponajviše na temelju arhivskoga gradiva povezanog s riječkim biskupima, odnosno s njihovim odlukama i mjerama koje se tiču župe Lovran.