Prostorna dimenzija depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini

IF 0.5 Q3 GEOGRAPHY Geoadria Pub Date : 2023-02-15 DOI:10.15291/geoadria.3905
Ksenija Bašić, Martin Malović
{"title":"Prostorna dimenzija depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini","authors":"Ksenija Bašić, Martin Malović","doi":"10.15291/geoadria.3905","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Od prvog austro-ugarskog popisa stanovništva na području Bosne i Hercegovine najveći udio Hrvata u ukupnom stanovništvu utvrđen je 1948. godine, a otada se, zbog intenzivnog iseljavanja, svakim sljedećim popisom smanjivao. Unatoč tome broj Hrvata kontinuirano je rastao do 1971. godine jer je do tada visoki prirodni priraštaj pokrivao demografske gubitke uzrokovane migracijom, no nakon toga iseljavanje postaje determinirajuća sastavnica ukupnoga kretanja. U ratu, devedesetih godina, poginulo je između osam i devet tisuća Hrvata, no znatno su veći demografski gubici nastali prisilnom migracijom. Od 312 000 izbjeglih Hrvata u zemlju ih se vratilo manje od 30 %, a toliko je i raseljenih koji su se vratili u svoje domove. Kao posljedica toga iz nekih su dijelova Bosne i Hercegovine Hrvati potpuno nestali, oko polovine ih je koncentrirano u zapadnoj Hercegovini i Završju, dio u hrvatskim enklavama u središnjoj Bosni i Bosanskoj Posavini dok ostali čine manjinu uglavnom u većinski bošnjačkim područjima. Odljevom stanovništva u optimalnoj radnoj i reproduktivnoj dobi ubrzano je demografsko starenje i smanjen bioreprodukcijski potencijal stanovništva te nakon kratkotrajne natalitetne kompenzacije u prvim poratnim godinama dolazi do pada rodnosti i povećanja smrtnosti. Loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u poslijeratnom razdoblju doveli su do pada fertiliteta i rastućeg trenda iseljavanja, naročito nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sveukupno se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2013. godine smanjio za 216 000, odnosno 28,4 %, a trend smanjenja se nastavlja. Najnepovoljniju demografsku perspektivu imaju Hrvati u područjima gdje ih je najmanje – Republici Srpskoj i pretežno bošnjačkim kantonima. Povoljnija obilježja i potencijal za revitalizaciju imaju u središnjoj Bosni, a relativno najbolja je demografska slika Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Završju – najvećem kontinuiranom području s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, uz aktualne negativne trendove jedino hitna provedba odgovarajuće razvojne i populacijske politike može osigurati dugoročnu opstojnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.5000,"publicationDate":"2023-02-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Geoadria","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3905","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"GEOGRAPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0

Abstract

Od prvog austro-ugarskog popisa stanovništva na području Bosne i Hercegovine najveći udio Hrvata u ukupnom stanovništvu utvrđen je 1948. godine, a otada se, zbog intenzivnog iseljavanja, svakim sljedećim popisom smanjivao. Unatoč tome broj Hrvata kontinuirano je rastao do 1971. godine jer je do tada visoki prirodni priraštaj pokrivao demografske gubitke uzrokovane migracijom, no nakon toga iseljavanje postaje determinirajuća sastavnica ukupnoga kretanja. U ratu, devedesetih godina, poginulo je između osam i devet tisuća Hrvata, no znatno su veći demografski gubici nastali prisilnom migracijom. Od 312 000 izbjeglih Hrvata u zemlju ih se vratilo manje od 30 %, a toliko je i raseljenih koji su se vratili u svoje domove. Kao posljedica toga iz nekih su dijelova Bosne i Hercegovine Hrvati potpuno nestali, oko polovine ih je koncentrirano u zapadnoj Hercegovini i Završju, dio u hrvatskim enklavama u središnjoj Bosni i Bosanskoj Posavini dok ostali čine manjinu uglavnom u većinski bošnjačkim područjima. Odljevom stanovništva u optimalnoj radnoj i reproduktivnoj dobi ubrzano je demografsko starenje i smanjen bioreprodukcijski potencijal stanovništva te nakon kratkotrajne natalitetne kompenzacije u prvim poratnim godinama dolazi do pada rodnosti i povećanja smrtnosti. Loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u poslijeratnom razdoblju doveli su do pada fertiliteta i rastućeg trenda iseljavanja, naročito nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sveukupno se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2013. godine smanjio za 216 000, odnosno 28,4 %, a trend smanjenja se nastavlja. Najnepovoljniju demografsku perspektivu imaju Hrvati u područjima gdje ih je najmanje – Republici Srpskoj i pretežno bošnjačkim kantonima. Povoljnija obilježja i potencijal za revitalizaciju imaju u središnjoj Bosni, a relativno najbolja je demografska slika Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Završju – najvećem kontinuiranom području s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, uz aktualne negativne trendove jedino hitna provedba odgovarajuće razvojne i populacijske politike može osigurati dugoročnu opstojnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
查看原文
分享 分享
微信好友 朋友圈 QQ好友 复制链接
本刊更多论文
波斯尼亚和黑塞哥维那克罗地亚人口减少地区
从波斯尼亚和黑塞哥维那的第一份奥匈人口名单来看,克罗地亚总人口中最大的部分是在1948年建立的。从那以后,由于大量的流离失所,下一个名单都减少了。然而,克罗地亚人的数量一直在增长,直到1971年。一年前,高自然景观覆盖了移民造成的人口损失,但在那之后,流离失所成为整个运动的决定性组成部分。在90年代的战争中,8000名克罗地亚人死亡,但更多的人口损失是由被迫移民造成的。在31.2万克罗地亚难民中,只有不到30%的人返回了该国,许多人被分散回了自己的家园。因此,波斯尼亚和黑塞哥维那的克罗地亚-克罗地亚的一些地区已经完全消失,其中一半集中在波斯尼亚和黑塞哥维那西部和芬兰,波斯尼亚中部和波斯尼亚-波萨维纳的克罗地亚飞地的一部分,而其他地区在波斯尼亚和波斯尼亚的大部分地区大多较小。我的最佳人选是重新设计了一个有潜力的生物制品公司。后者糟糕的经济形势和政治不稳定导致生育率下降,流亡趋势日益严重,特别是在加入欧洲联盟之后。自1991年以来波斯尼亚和黑塞哥维那境内的克罗地亚人总数直到2013年。到21.6万人,占全年的28.4%,下降率仍在继续。从人口统计角度来看,最令人满意的是克罗地亚人所在的地区——塞尔维亚共和国和过多的波斯尼亚州。波斯尼亚中部有更多的振兴迹象和潜力,克罗地亚在波斯尼亚和黑塞哥维那西部和芬兰的人口状况相对较好,是克罗地亚人口最多的最大连续地区。然而,鉴于目前的消极趋势,只有紧急执行适当的发展和人口政策,才能确保克罗地亚在波斯尼亚和黑塞哥维那的长期生存和选民。
本文章由计算机程序翻译,如有差异,请以英文原文为准。
求助全文
约1分钟内获得全文 去求助
来源期刊
Geoadria
Geoadria GEOGRAPHY-
CiteScore
0.80
自引率
0.00%
发文量
8
审稿时长
22 weeks
期刊最新文献
Materijalna baština antifašizma u južnoj Istri kao temelj razvoja memorijalnog turizma Trendovi kretanja mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća Prepoznatljivost i potencijal tradicijskih i umjetničkih obrta kao baštine Zagreba Applying two methodologies of an integrated coastal vulnerability index (ICVI) to future sea-level rise Patterns of international migration among rular households in Edo state, Nigeria
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
现在去查看 取消
×
提示
确定
0
微信
客服QQ
Book学术公众号 扫码关注我们
反馈
×
意见反馈
请填写您的意见或建议
请填写您的手机或邮箱
已复制链接
已复制链接
快去分享给好友吧!
我知道了
×
扫码分享
扫码分享
Book学术官方微信
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:481959085
Book学术
文献互助 智能选刊 最新文献 互助须知 联系我们:info@booksci.cn
Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。
Copyright © 2023 Book学术 All rights reserved.
ghs 京公网安备 11010802042870号 京ICP备2023020795号-1