O političkim aspektima proglašenja epidemije u okolici Velehrada u Moravskoj uoči proslave tisućite obljetnice smrti sv. Metoda 1885. godine

Abstract

U radu su istražene okolnosti proglašenja epidemije u okolici Velehrada u Moravskoj uoči proslave tisućite obljetnice smrti sv. Metoda u Velehradu 5. srpnja 1885. kao ranoga primjera zloporabe medicine u političke svrhe. Kao osnova za istraživanje poslužila je mjera ograničenja kretanja, donijeta sporazumnom odlukom vlada Austro-Ugarske Monarhije i Ruskoga Carstva, kojom je onemogućen organizirani odlazak hodočasnika iz drugih dijelova Austro-Ugarske Monarhije i Ruskoga Carstva u Velehrad, premda se spomenuta epidemija realno uopće nije dogodila. Svrha zloporabe javnozdravstvenih mjera i zabrane kretanja bila je isključivo političke naravi, onemogućiti masovno slavensko vjersko okupljanje, rimokatolika i grkokatolika/unijata iz Austro-Ugarske Monarhije te grkokatolika i pravoslavaca iz Ruskoga Carstva. Velehradsku proslavu austrougarske vlasti shvaćale su isključivo kao opasno sredstvo panslavenske propagande i s njom povezane ugroze slavenskih zemalja Austro-Ugarske Monarhije od strane Ruskoga Carstva, napose u kontekstu afirmacije uporabe starocrkvenoslavenske liturgije kod katoličkih Slavena, a ruske vlasti kao sredstvo katoličkoga prozelitizma i „unijaćenja” te prijetnju za svoje vanjskopolitičke ambicije širenja utjecaja Ruskoga Carstva prema Zapadu, napose na Balkan, te za njegov prodor na topla mora. U prilog tezi da se pri proglašenju epidemije u okolici Velehrada 1885. radilo o jednom od ranih primjera zloporabe medicine u političke svrhe ističe se da te godine službene javnozdravstvene institucije nisu registrirale nikakvu epidemiju u Moravskoj unatoč vrlo dinamičnom razvoju mikrobiologije u tom razdoblju te sustavnom praćenju pojava različitih infektivnih bolesti i redovitom objavljivanju podataka o njima u medicinskim publikacijama, što je sasvim isključivalo mogućnost da bilo koja epidemija s iole znatnijim smrtnim ishodom, da se zaista dogodila, ne bi bila medicinski registrirana. Događaji u vezi sa sprječavanjem Velehradske proslave 1885. u radu se napose analiziraju na temelju korespondencije biskupa Josipa Jurja Strossmayera s Lujom i Kostom Vojnovićem s jedne te Franjom Račkim s druge strane. Na osnovi analize tadašnjih bečkih tiskovina Neue Freie Presse i Wiener Allgemeine Zeitung može se uočiti da su se od sredine lipnja u njima počele javljati vijesti o pojavi različitih infektivnih bolesti (šarlah, trbušni tifus, difterija, vodene kozice, ospice i dr.) u okolici Velehrada, koje se, bez bilo kakvih vjerodostojnih dokaza o stvarnoj pojavi tih bolesti, dovodilo u vezu s hodočasnicima koji su još od travnja 1885., u povodu tisućite godišnjice Metodove smrti 6. travnja, počeli pristizati u Moravsku. Cilj je bio, kako je napomenuto, omesti organizirani dolazak hodočasnika izvan Moravske, iz drugih dijelova Austro-Ugarske Monarhije i Ruskoga Carstva na glavnu proslavu u Velehradu 5. srpnja 1885., u čemu je postignut potpun uspjeh. Zloporabu političkih vlasti lažnim proglašenjem epidemije razotkrilo je Moravsko zdravstveno vijeće, koje je u svojem očitovanju od 3. srpnja 1885. ustvrdilo da nisu utvrđeni medicinski razlozi koji bi nalagali uvođenje epidemioloških mjera koje su po nalogu političkih vlasti aktualno provođene. Pritom treba upozoriti na to da je po učestalosti i intenzitetu te pojavljivanju i proširenosti epidemija/pandemija u Europi, ali i znatno šire, na globalnoj razini, u 19. stoljeću posebna prijetnja bila kolera, čiji se peti pandemijski val odvijao upravo u vrijeme Velehradske proslave 1885. Trajao je od 1881. do 1896. i s tim u vezi austrougarske su vlasti vrlo odgovorno provodile mjere epidemiološke zaštite da se epidemija, koja je napose zahvatila Španjolsku, ne bi proširila na njezin prostor. Zloporaba medicine od političkih autoriteta proglašenjem lažne epidemije, odnosno više različitih opasnih infektivnih bolesti u okolici Velehrada 1885., uzima se, s obzirom na to da se zasigurno radi o jednom od ranih primjera takve zloporabe uopće, kao osnova za utvrđivanje načelne legitimnosti propitivanja javnozdravstvenih odluka i mjera koje donose medicinski, a napose politički autoriteti u svim javnozdravstvenim prijetnjama u kojima se ozbiljnije ograničavaju zakonska i ustavna prava građana, uključujući i one u vezi s aktualnom pandemijom bolesti Covid-19, tijekom koje su građanima na svjetskoj razini ukinuta ili znatno sužena neka od temeljnih ustavnih prava, među kojima osobito pravo na slobodno kretanje, što je inače bila osnovna restriktivna mjera i tijekom proglašenja epidemije u okolici Velehrada u Moravskoj 1885. godine.