Doprinos psihosocijalnih čimbenika duljini života dugovječnih osoba

Q4 Psychology Suvremena Psihologija Pub Date : 2022-01-01 DOI:10.21465/2022-sp-251-01

Jasminka Despot Lučanin, Tatjana Škarić-Jurić, Tanja Ćorić, Branko Kolarić, Ana Kroflin

{"title":"Doprinos psihosocijalnih čimbenika duljini života dugovječnih osoba","authors":"Jasminka Despot Lučanin, Tatjana Škarić-Jurić, Tanja Ćorić, Branko Kolarić, Ana Kroflin","doi":"10.21465/2022-sp-251-01","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Prikazani su nalazi istraživanja o doprinosu skupa psihosocijalnih čimbenika: obrazovanja, broja djece, odnosa s obitelji, kvalitete života i subjektivnog funkcioniranja duljini života dugovječnih osoba promatranih u razdoblju od 10 godina (projekt HECUBA, HRZZ IP-01-2018-2497). Uzorak je činio 191 sudionik u dobi od 80 do 97 godina (prosječno 88 godina), 73% žena, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Sudionici su ispitani 2008. godine, individualno, Upitnikom za osobe duboke starosti, kroz strukturirani intervju. Datum odnosno dob njihove smrti utvrđeni su 2018. godine. Sudionici su doživjeli prosječno 92 godine. Ispitani muškarci školovali su se značajno više godina od žena, dok u ostalim varijablama nisu nađene značajne rodne razlike. Utvrđena je značajna povezanost dužeg života sudionika s većim brojem djece i boljom procjenom kvalitete života. Višestrukom regresijskom analizom utvrđen je značajan mali doprinos (10%) skupa promatranih varijabli objašnjenju duljine života uzorka dugovječnih sudionika, odnosno 16,4% u poduzorku žena. Pojedinačni značajni prediktori dužeg života cijelog uzorka bili su veći broj djece, odnosno više godina školovanja i veći broj djece u poduzorku žena. Nalazi upućuju na potrebu za longitudinalnim istraživanjima psihosocijalnih čimbenika dugovječnosti kako bi se unaprijedile kvaliteta života i usluge skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti, do kraja njihova života. Ključne riječi: dugovječne osobe, duboka starost, duljina života, psihosocijalni čimbenici, rodne razlike","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Suvremena Psihologija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21465/2022-sp-251-01","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Psychology","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Prikazani su nalazi istraživanja o doprinosu skupa psihosocijalnih čimbenika: obrazovanja, broja djece, odnosa s obitelji, kvalitete života i subjektivnog funkcioniranja duljini života dugovječnih osoba promatranih u razdoblju od 10 godina (projekt HECUBA, HRZZ IP-01-2018-2497). Uzorak je činio 191 sudionik u dobi od 80 do 97 godina (prosječno 88 godina), 73% žena, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Sudionici su ispitani 2008. godine, individualno, Upitnikom za osobe duboke starosti, kroz strukturirani intervju. Datum odnosno dob njihove smrti utvrđeni su 2018. godine. Sudionici su doživjeli prosječno 92 godine. Ispitani muškarci školovali su se značajno više godina od žena, dok u ostalim varijablama nisu nađene značajne rodne razlike. Utvrđena je značajna povezanost dužeg života sudionika s većim brojem djece i boljom procjenom kvalitete života. Višestrukom regresijskom analizom utvrđen je značajan mali doprinos (10%) skupa promatranih varijabli objašnjenju duljine života uzorka dugovječnih sudionika, odnosno 16,4% u poduzorku žena. Pojedinačni značajni prediktori dužeg života cijelog uzorka bili su veći broj djece, odnosno više godina školovanja i veći broj djece u poduzorku žena. Nalazi upućuju na potrebu za longitudinalnim istraživanjima psihosocijalnih čimbenika dugovječnosti kako bi se unaprijedile kvaliteta života i usluge skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti, do kraja njihova života. Ključne riječi: dugovječne osobe, duboka starost, duljina života, psihosocijalni čimbenici, rodne razlike

查看原文

微信好友朋友圈 QQ好友复制链接

本刊更多论文

心理社会因素对长期生活的贡献

对一组心理社会因素的贡献的研究表明：教育、子女数量、家庭关系、生活质量和10年来观察到的长期生活的主观功能（项目HECUBA，HRZZ IP-01-2018-2497）。样本为191名年龄在80岁至97岁（平均88岁）的参与者，73%为女性，萨格勒布有13名老年人。参与者在2008年接受了询问。年，个人，副成年律师，通过结构化面试。他们的死亡日期定在2018年。年参与者平均经历了92年。多年来，被研究的男性多于女性，直到在其他变量中发现显著的出生差异。有更多孩子的参与者的长寿与更好地评估生活质量之间建立了重要联系。Višestrukom regresijkom analizom utvrřen je značajan mali doprinos（10%）skupa promatranih varijabri objašnjenju duljineživota uzorka dugovječnih sudionika，odnosno 16.4%u poduzorkužena。样本长寿的唯一重要预测因素是女性样本中的儿童数量、上学年限和儿童数量。研究结果表明，需要进行长期的心理社会研究，以提高深度老年生活中人数最多的人的生活质量和服务。关键词：长期人群、高龄、长寿、心理社会因素、出生差异

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文去求助

来源期刊

Suvremena Psihologija Psychology-Psychology (all)

CiteScore

0.50

自引率

0.00%

发文量