Ivana Tucak Junaković, Sanja Broz Tominac, Vesna Vašiček
Glavni cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi koliko su starije osobe u Hrvatskoj fizički aktivne i zainteresirane za druge vrste rekreativnih aktivnosti u zajednici te individualne ili grupne hobije. Istraživanje je provedeno u okviru projekta SENIOR 2030, nositelja Matice umirovljenika Hrvatske. Anketni upitnik primijenjen je pomoću telefonskog intervjua na kvotnom uzorku od 701 starije osobe u dobi od 65 i više godina iz različitih dijelova Hrvatske, reprezentativnom prema spolu i regiji, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. Glavni je nalaz da je većina ispitanih starijih osoba (90%) bila u nekom obliku fizički aktivna tijekom posljednjih 5 godina, a kao glavne vrste aktivnosti navode šetnju i rad u vrtu. Ipak, svaka deseta ispitana osoba nije bila fizički aktivna i to prvenstveno iz zdravstvenih razloga. Interes za aktivnosti općenito je visok jer je 86% sudionika izjavilo da je zainteresirano za neku vrstu aktivnosti i hobija. Interes je najveći za šetnju i boravak u prirodi te druženje s prijateljima. Iako je svijest o važnosti različitih aktivnosti za zdravlje dosta visoka, 54% ispitanih osoba navodi da ne bi sudjelovale u besplatnim rekreacijskim grupama ili aktivnostima kada bi one bile organizirane u njihovim mjestima. Fizički aktivne osobe te one općenito zainteresirane za različite hobije i aktivnosti u zajednici češće su pripadnici mlađih dobnih podskupina. Zbog dokazanih pozitivnih učinaka fizičke aktivnosti te različitih oblika participacije u zajednici na zdravo i aktivno starenje, nužno je i dalje educirati ljude o važnosti takvih aktivnosti za preveniranje degenerativnih procesa starenja i poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi te olakšati uključivanje starijih osoba u različite organizirane aktivnosti u zajednici.
这项研究的主要目的是确定克罗地亚老年人的身体活动情况，以及他们对社区中其他类型的娱乐活动以及个人或团体爱好的兴趣。这项调查是在高级2030项目下进行的，该项目是马蒂斯在克罗地亚退休的负责人。该问卷是通过电话采访对来自克罗地亚不同地区的701名65岁及以上老年人进行的，根据2011年人口名单，他们代表性别和地区。年主要发现是，大多数老年受试者（90%）在过去五年中一直进行体育活动，主要活动类型包括在花园里散步和工作。然而，每10名受访者中就有一人不参加体育活动，主要是出于健康原因。对活动的兴趣通常很高，因为86%的参与者表示他们对某种活动和爱好感兴趣。我最大的兴趣是散步，呆在大自然里，与朋友分享。虽然人们对不同健康活动的重要性认识很高，但54%的受试者表示，如果在自己的地方组织，他们不会参加免费的娱乐团体或活动。身体活跃的人，他们通常对社区中的不同爱好和活动感兴趣，通常是较年轻的亚组成员。Zbog dokazanih pozitivnih učinaka fizičke aktivnosti te različitih oblika participitije u zajednici na zdravo i aktivno starenje，nužno je i dalje educationiration ljude o važnosti takvih aktivnoshi za preveniranje degtivnih procedurea starenja i poboljšanje kvaliteteživota u starijoj dobi te olakšati uključivanje starijih osoba u razlićite organizirane akzirane tivnosti u zajednici。
{"title":"Physical and Other Activities in the Community as Support for Active and Healthy Aging","authors":"Ivana Tucak Junaković, Sanja Broz Tominac, Vesna Vašiček","doi":"10.21465/2023-sp-261-03","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2023-sp-261-03","url":null,"abstract":"Glavni cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi koliko su starije osobe u Hrvatskoj fizički aktivne i zainteresirane za druge vrste rekreativnih aktivnosti u zajednici te individualne ili grupne hobije. Istraživanje je provedeno u okviru projekta SENIOR 2030, nositelja Matice umirovljenika Hrvatske. Anketni upitnik primijenjen je pomoću telefonskog intervjua na kvotnom uzorku od 701 starije osobe u dobi od 65 i više godina iz različitih dijelova Hrvatske, reprezentativnom prema spolu i regiji, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. Glavni je nalaz da je većina ispitanih starijih osoba (90%) bila u nekom obliku fizički aktivna tijekom posljednjih 5 godina, a kao glavne vrste aktivnosti navode šetnju i rad u vrtu. Ipak, svaka deseta ispitana osoba nije bila fizički aktivna i to prvenstveno iz zdravstvenih razloga. Interes za aktivnosti općenito je visok jer je 86% sudionika izjavilo da je zainteresirano za neku vrstu aktivnosti i hobija. Interes je najveći za šetnju i boravak u prirodi te druženje s prijateljima. Iako je svijest o važnosti različitih aktivnosti za zdravlje dosta visoka, 54% ispitanih osoba navodi da ne bi sudjelovale u besplatnim rekreacijskim grupama ili aktivnostima kada bi one bile organizirane u njihovim mjestima. Fizički aktivne osobe te one općenito zainteresirane za različite hobije i aktivnosti u zajednici češće su pripadnici mlađih dobnih podskupina. Zbog dokazanih pozitivnih učinaka fizičke aktivnosti te različitih oblika participacije u zajednici na zdravo i aktivno starenje, nužno je i dalje educirati ljude o važnosti takvih aktivnosti za preveniranje degenerativnih procesa starenja i poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi te olakšati uključivanje starijih osoba u različite organizirane aktivnosti u zajednici.","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293548","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Shift work is considered a risk factor for health problems due to the continuous desynchronization and resynchronization of circadian rhythms. This study used heart rate measurement during sleep to determine whether shift work, and different length of this work, affects nonlinear aspects of cardiovascular dynamics, indicators of the autonomous nervous system, in healthy shift workers. The study included 48 healthy, premenopausal, female participants (nurses) divided in two groups of equal age and length of service. One group worked in a three-shift rotation system and the other (control) worked only the day shift. Cardiac activity (R-R intervals) was monitored continuously during sleep using the Data Logging System. Cardiac activity was recorded in both day and shift workers at night after the second consecutive day shift. Results showed that shift workers with up to 10 years of service had higher values of correlation dimension than the equivalent group of day workers but shift workers with more than 10 years of service had lower values of correlation dimension than comparable groups of day workers. All shift workers, regardless of length of service, had significantly higher indices of determinism than day workers, but the index of determinism slightly enlarges with increased years of services. Generally, it seems that shift work has a negative impact on cardiovascular dynamics from the very beginning, and nonlinear parameters of cardiovascular dynamics can be potential predictors of future health problems.
{"title":"Psihofiziološke promjene uzrokovane smjenskim radom","authors":"Antonio Tokić","doi":"10.21465/2023-sp-261-02","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2023-sp-261-02","url":null,"abstract":"Shift work is considered a risk factor for health problems due to the continuous desynchronization and resynchronization of circadian rhythms. This study used heart rate measurement during sleep to determine whether shift work, and different length of this work, affects nonlinear aspects of cardiovascular dynamics, indicators of the autonomous nervous system, in healthy shift workers. The study included 48 healthy, premenopausal, female participants (nurses) divided in two groups of equal age and length of service. One group worked in a three-shift rotation system and the other (control) worked only the day shift. Cardiac activity (R-R intervals) was monitored continuously during sleep using the Data Logging System. Cardiac activity was recorded in both day and shift workers at night after the second consecutive day shift. Results showed that shift workers with up to 10 years of service had higher values of correlation dimension than the equivalent group of day workers but shift workers with more than 10 years of service had lower values of correlation dimension than comparable groups of day workers. All shift workers, regardless of length of service, had significantly higher indices of determinism than day workers, but the index of determinism slightly enlarges with increased years of services. Generally, it seems that shift work has a negative impact on cardiovascular dynamics from the very beginning, and nonlinear parameters of cardiovascular dynamics can be potential predictors of future health problems.","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293435","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Transition to adolescence is characterized by changes in emotional functioning. Changes in emotion regulation and the experienced clarity of emotions may be important for children’s emotional development. The goal of this study is to explore cross-lagged links between emotional clarity and emotion regulation strategies during a period of one year. More specifically, it was explored whether emotional clarity predicts changes in the usage of two emotion regulation strategies – cognitive reappraisal and expressive suppression, and whether emotion regulation strategies usage predicts changes in emotional clarity. The study was conducted as part of the CHILD-WELL project financed by the Croatian Science Foundation. In this study, 1131 children (mean age at time one is 11.52, SD = 0.88) gave data about their experience of emotional clarity and their usage of cognitive reappraisal and expressive suppression. Two autoregressive cross-lagged models were tested separately for each emotion regulation strategy. Additionally, multigroup analyses were employed to explore the stability of regression paths with respect to different age and gender groups. Results showed that emotional clarity predicted changes in reappraisal and suppression usage. Higher emotional clarity predicted increases in reappraisal and decreases in suppression a year later. For girls only, suppression predicted decreases in emotional clarity.
{"title":"Cross-lagged links between emotional clarity and emotion regulation strategies during the transition to adolescence – a two-wave study","authors":"M. Džida, Gordana Keresteš, A. Brajša-žganec","doi":"10.21465/2023-sp-261-01","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2023-sp-261-01","url":null,"abstract":"Transition to adolescence is characterized by changes in emotional functioning. Changes in emotion regulation and the experienced clarity of emotions may be important for children’s emotional development. The goal of this study is to explore cross-lagged links between emotional clarity and emotion regulation strategies during a period of one year. More specifically, it was explored whether emotional clarity predicts changes in the usage of two emotion regulation strategies – cognitive reappraisal and expressive suppression, and whether emotion regulation strategies usage predicts changes in emotional clarity. The study was conducted as part of the CHILD-WELL project financed by the Croatian Science Foundation. In this study, 1131 children (mean age at time one is 11.52, SD = 0.88) gave data about their experience of emotional clarity and their usage of cognitive reappraisal and expressive suppression. Two autoregressive cross-lagged models were tested separately for each emotion regulation strategy. Additionally, multigroup analyses were employed to explore the stability of regression paths with respect to different age and gender groups. Results showed that emotional clarity predicted changes in reappraisal and suppression usage. Higher emotional clarity predicted increases in reappraisal and decreases in suppression a year later. For girls only, suppression predicted decreases in emotional clarity.","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293386","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
On a global level, from year to year there is an increase in the number of singles, that is, people who, either willingly or unwillingly, are not in any form of partner relationship, which increases the need for research into this specific phenomenon. This paper presents certain aspects of singlehood and the challenges faced by singles, which have been reviewed and researched in the previous literature: the reasons that lead to singlehood, ubiquitous stereotypes and discrimination, the psychological well-being of singles and their functioning in the context of the workplace and complying work with family and private life. Specific methodological challenges in the given field of research and guidelines for future research are also presented. Mainly, in this paper, singleness is analyzed taking into account the perspective of never-married adults without children, who are not in a committed romantic relationship. Despite the fact that, due to their status, they often have to face criticism from those who do not respect the plurality of attitudes and life choices, single people in terms of subjective well-being, generally did not prove to be inferior to married people. Nevertheless, the relationship between marital status and psychological well-being is still complicated and ambiguous. It has been shown that it is necessary to appeal for equality of rights and treatment in terms of working conditions, regardless of a person’s personal and family status, which would ultimately have a beneficial effect on organizations and society as a whole. The lack of a larger number of targeted studies of single people in Croatia is evident. In view of the above, it would be necessary to perform more detailed research that would thoroughly examine the role of the variables presented in this paper in the context of singlehood, but also other mechanisms and determinants of satisfaction and well-being of this group of people.
{"title":"Some Aspects of the Life of Single Adults","authors":"A. Šimunić, L. Mustapić","doi":"10.21465/2023-sp-261-04","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2023-sp-261-04","url":null,"abstract":"On a global level, from year to year there is an increase in the number of singles, that is, people who, either willingly or unwillingly, are not in any form of partner relationship, which increases the need for research into this specific phenomenon. This paper presents certain aspects of singlehood and the challenges faced by singles, which have been reviewed and researched in the previous literature: the reasons that lead to singlehood, ubiquitous stereotypes and discrimination, the psychological well-being of singles and their functioning in the context of the workplace and complying work with family and private life. Specific methodological challenges in the given field of research and guidelines for future research are also presented. Mainly, in this paper, singleness is analyzed taking into account the perspective of never-married adults without children, who are not in a committed romantic relationship. Despite the fact that, due to their status, they often have to face criticism from those who do not respect the plurality of attitudes and life choices, single people in terms of subjective well-being, generally did not prove to be inferior to married people. Nevertheless, the relationship between marital status and psychological well-being is still complicated and ambiguous. It has been shown that it is necessary to appeal for equality of rights and treatment in terms of working conditions, regardless of a person’s personal and family status, which would ultimately have a beneficial effect on organizations and society as a whole. The lack of a larger number of targeted studies of single people in Croatia is evident. In view of the above, it would be necessary to perform more detailed research that would thoroughly examine the role of the variables presented in this paper in the context of singlehood, but also other mechanisms and determinants of satisfaction and well-being of this group of people.","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293672","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jasminka Despot Lučanin, Tatjana Škarić-Jurić, Tanja Ćorić, Branko Kolarić, Ana Kroflin
Prikazani su nalazi istraživanja o doprinosu skupa psihosocijalnih čimbenika: obrazovanja, broja djece, odnosa s obitelji, kvalitete života i subjektivnog funkcioniranja duljini života dugovječnih osoba promatranih u razdoblju od 10 godina (projekt HECUBA, HRZZ IP-01-2018-2497). Uzorak je činio 191 sudionik u dobi od 80 do 97 godina (prosječno 88 godina), 73% žena, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Sudionici su ispitani 2008. godine, individualno, Upitnikom za osobe duboke starosti, kroz strukturirani intervju. Datum odnosno dob njihove smrti utvrđeni su 2018. godine. Sudionici su doživjeli prosječno 92 godine. Ispitani muškarci školovali su se značajno više godina od žena, dok u ostalim varijablama nisu nađene značajne rodne razlike. Utvrđena je značajna povezanost dužeg života sudionika s većim brojem djece i boljom procjenom kvalitete života. Višestrukom regresijskom analizom utvrđen je značajan mali doprinos (10%) skupa promatranih varijabli objašnjenju duljine života uzorka dugovječnih sudionika, odnosno 16,4% u poduzorku žena. Pojedinačni značajni prediktori dužeg života cijelog uzorka bili su veći broj djece, odnosno više godina školovanja i veći broj djece u poduzorku žena. Nalazi upućuju na potrebu za longitudinalnim istraživanjima psihosocijalnih čimbenika dugovječnosti kako bi se unaprijedile kvaliteta života i usluge skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti, do kraja njihova života. Ključne riječi: dugovječne osobe, duboka starost, duljina života, psihosocijalni čimbenici, rodne razlike
对一组心理社会因素的贡献的研究表明：教育、子女数量、家庭关系、生活质量和10年来观察到的长期生活的主观功能（项目HECUBA，HRZZ IP-01-2018-2497）。样本为191名年龄在80岁至97岁（平均88岁）的参与者，73%为女性，萨格勒布有13名老年人。参与者在2008年接受了询问。年，个人，副成年律师，通过结构化面试。他们的死亡日期定在2018年。年参与者平均经历了92年。多年来，被研究的男性多于女性，直到在其他变量中发现显著的出生差异。有更多孩子的参与者的长寿与更好地评估生活质量之间建立了重要联系。Višestrukom regresijkom analizom utvrřen je značajan mali doprinos（10%）skupa promatranih varijabri objašnjenju duljineživota uzorka dugovječnih sudionika，odnosno 16.4%u poduzorkužena。样本长寿的唯一重要预测因素是女性样本中的儿童数量、上学年限和儿童数量。研究结果表明，需要进行长期的心理社会研究，以提高深度老年生活中人数最多的人的生活质量和服务。关键词：长期人群、高龄、长寿、心理社会因素、出生差异
{"title":"Doprinos psihosocijalnih čimbenika duljini života dugovječnih osoba","authors":"Jasminka Despot Lučanin, Tatjana Škarić-Jurić, Tanja Ćorić, Branko Kolarić, Ana Kroflin","doi":"10.21465/2022-sp-251-01","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2022-sp-251-01","url":null,"abstract":"Prikazani su nalazi istraživanja o doprinosu skupa psihosocijalnih čimbenika: obrazovanja, broja djece, odnosa s obitelji, kvalitete života i subjektivnog funkcioniranja duljini života dugovječnih osoba promatranih u razdoblju od 10 godina (projekt HECUBA, HRZZ IP-01-2018-2497). Uzorak je činio 191 sudionik u dobi od 80 do 97 godina (prosječno 88 godina), 73% žena, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Sudionici su ispitani 2008. godine, individualno, Upitnikom za osobe duboke starosti, kroz strukturirani intervju. Datum odnosno dob njihove smrti utvrđeni su 2018. godine. Sudionici su doživjeli prosječno 92 godine. Ispitani muškarci školovali su se značajno više godina od žena, dok u ostalim varijablama nisu nađene značajne rodne razlike. Utvrđena je značajna povezanost dužeg života sudionika s većim brojem djece i boljom procjenom kvalitete života. Višestrukom regresijskom analizom utvrđen je značajan mali doprinos (10%) skupa promatranih varijabli objašnjenju duljine života uzorka dugovječnih sudionika, odnosno 16,4% u poduzorku žena. Pojedinačni značajni prediktori dužeg života cijelog uzorka bili su veći broj djece, odnosno više godina školovanja i veći broj djece u poduzorku žena. Nalazi upućuju na potrebu za longitudinalnim istraživanjima psihosocijalnih čimbenika dugovječnosti kako bi se unaprijedile kvaliteta života i usluge skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti, do kraja njihova života. Ključne riječi: dugovječne osobe, duboka starost, duljina života, psihosocijalni čimbenici, rodne razlike","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293340","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Sklad interesa pojedinca i radne okoline (kongruentnost) temelj je profesionalnog savjetovanja. Prema Hollandovoj teoriji izbora zanimanja, kongruentnost bi trebala voditi pozitivnim profesionalnim ishodima, poput zadovoljstva na poslu, radne uspješnosti i motivacije za rad. Dosadašnja istraživanja kongruentnosti i ishoda kao rezultat dobila su vrlo niske povezanosti kongruentnosti i zadovoljstva poslom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos kongruentnosti zaposlenika i radne dobrobiti, pri čemu je proširen raspon kriterija na nekoliko mjera radne dobrobiti: radnu angažiranost, afektivnu dobrobit, zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo životom. Dodatan problem istraživanja bio je ispitati moderatorsku ulogu strukture interesa u odnosu kongruentnosti i radne dobrobiti. Sudionici u istraživanju bili su zaposleni građani iz raznih hrvatskih tvrtki koji rade više od 30 sati svaki tjedan (N = 526). Sklad interesa zaposlenika i njihove radne okoline računan je putem RIASEC rezultata na Upitniku profesionalnih interesa i RIASEC procjena radnih okolina. Rezultati su pokazali da je kongruentnost, kada je operacionalizirana suvremenim indeksima, nisko pozitivno povezana s energičnosti i predanosti na poslu kao subskalama radne angažiranosti te s doživljavanjem ugodnih emocija na poslu. Pri tome se mjera kongruentnosti temeljena na Euklidskoj distanci pokazala najboljom operacionalizacijom konstrukta. Mjere strukture interesa uglavnom se nisu se pokazale značajnim moderatorom odnosa kongruentnosti i radne dobrobiti. Iznimka je moderatorska uloga konzistentnosti interesa koja djeluje na način da je odnos kongruentnosti i zadovoljstva životom snažniji za pojedince koji imaju nekonzistentne profile interesa. Ključne riječi: kongruentnost interesa i radne okoline, radna dobrobit, diferenciranost i konzistentnost profesionalnih interesa, visina profila
专业咨询的基础是个人的兴趣和工作环境。根据霍兰德的兴趣选择理论，一致性应该带来积极的职业结果，如工作满意度、工作成功和工作动机。本研究的目的是检验雇员的一致性和工人福利之间的关系，将标准范围扩展到就业的几个衡量标准：就业、有效福利、工作乐趣和生活乐趣。另一个研究问题是考察利益结构在连贯性和劳动福利关系中的调节作用。研究参与者受雇于克罗地亚多家公司的公民，他们每周工作时间超过30小时（N=526）。员工的利益及其工作环境是通过RIASEC向专业利益官提供的结果和RIASEC的工作环境评估来计算的。结果表明，当与当代指数进行比较时，一致性在作为就业对象的精力和对工作的承诺以及在工作中愉快情绪的享受方面是低正的。基于欧几里得距离的一致性度量通过结构的最佳操作来表示。利益结构通常没有得到证明的程度在很大程度上调节了一致性和劳动福利之间的关系。Iznimka是一位主持人，她在一次采访中介绍了一位名叫koja djeluje na način da je odnos kongruentnosti i zadovoljstvaživotom snažniji za pojedince koji imaju nekonzistentne的人。关键词：兴趣和工作条件的一致性、就业福利、职业兴趣的差异性和一致性、高调
{"title":"Odnos sklada interesa zaposlenika i radne okoline s radnom dobrobiti","authors":"Iva Černja Rajter","doi":"10.21465/2022-sp-251-02","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2022-sp-251-02","url":null,"abstract":"Sklad interesa pojedinca i radne okoline (kongruentnost) temelj je profesionalnog savjetovanja. Prema Hollandovoj teoriji izbora zanimanja, kongruentnost bi trebala voditi pozitivnim profesionalnim ishodima, poput zadovoljstva na poslu, radne uspješnosti i motivacije za rad. Dosadašnja istraživanja kongruentnosti i ishoda kao rezultat dobila su vrlo niske povezanosti kongruentnosti i zadovoljstva poslom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos kongruentnosti zaposlenika i radne dobrobiti, pri čemu je proširen raspon kriterija na nekoliko mjera radne dobrobiti: radnu angažiranost, afektivnu dobrobit, zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo životom. Dodatan problem istraživanja bio je ispitati moderatorsku ulogu strukture interesa u odnosu kongruentnosti i radne dobrobiti. Sudionici u istraživanju bili su zaposleni građani iz raznih hrvatskih tvrtki koji rade više od 30 sati svaki tjedan (N = 526). Sklad interesa zaposlenika i njihove radne okoline računan je putem RIASEC rezultata na Upitniku profesionalnih interesa i RIASEC procjena radnih okolina. Rezultati su pokazali da je kongruentnost, kada je operacionalizirana suvremenim indeksima, nisko pozitivno povezana s energičnosti i predanosti na poslu kao subskalama radne angažiranosti te s doživljavanjem ugodnih emocija na poslu. Pri tome se mjera kongruentnosti temeljena na Euklidskoj distanci pokazala najboljom operacionalizacijom konstrukta. Mjere strukture interesa uglavnom se nisu se pokazale značajnim moderatorom odnosa kongruentnosti i radne dobrobiti. Iznimka je moderatorska uloga konzistentnosti interesa koja djeluje na način da je odnos kongruentnosti i zadovoljstva životom snažniji za pojedince koji imaju nekonzistentne profile interesa. Ključne riječi: kongruentnost interesa i radne okoline, radna dobrobit, diferenciranost i konzistentnost profesionalnih interesa, visina profila","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293378","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Organizacijska se klima odnosi na doživljaj različitih, zaposlenicima relevantnih aspekata organizacijskog okruženja. Jedan je od njih i sustav nagrađivanja. U ovom se radu, upotrebom višedimenzionalnog skaliranja, analizira relativno značenje i položaj koji nagrađivanje zauzima u odnosu na viđenje drugih važnih faceta organizacijske klime. Analizirani su podaci prikupljeni na velikom uzorku organizacija različitih djelatnosti, a korišteni je upitnik mjerio percepciju dvanaest sadržajno različitih aspekata organizacijskog okruženja. Rezultati upućuju na semantičku sličnost nagrađivanja i drugih zaposlenicima bitnih organizacijskih sustava - napredovanja i informiranja, dok su percepcije stavova zaposlenika prema radu i organizaciji - odnos prema kvaliteti rada, motivacija i zaokupljenost, inovativnost i inicijativa te pripadnost organizaciji - relativno najudaljenije ovoj faceti klime. Nastoje se ponuditi različita teorijska objašnjenja mogućih interpretacija ukupne kognitivne mape organizacijskog konteksta, a raspravlja se i o praktičnim implikacijama dobivenih rezultata u području upravljanja i razvoja ljudskih potencijala. Ključne riječi: nagrađivanje, organizacijska klima, višedimenzionalno skaliranje
{"title":"Položaj nagrađivanja u dvodimenzionalnom prostoru faceta organizacijske klime","authors":"Zoran Sušanj","doi":"10.21465/2021-sp-241-05","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-241-05","url":null,"abstract":"Organizacijska se klima odnosi na doživljaj različitih, zaposlenicima relevantnih aspekata organizacijskog okruženja. Jedan je od njih i sustav nagrađivanja. U ovom se radu, upotrebom višedimenzionalnog skaliranja, analizira relativno značenje i položaj koji nagrađivanje zauzima u odnosu na viđenje drugih važnih faceta organizacijske klime. Analizirani su podaci prikupljeni na velikom uzorku organizacija različitih djelatnosti, a korišteni je upitnik mjerio percepciju dvanaest sadržajno različitih aspekata organizacijskog okruženja. Rezultati upućuju na semantičku sličnost nagrađivanja i drugih zaposlenicima bitnih organizacijskih sustava - napredovanja i informiranja, dok su percepcije stavova zaposlenika prema radu i organizaciji - odnos prema kvaliteti rada, motivacija i zaokupljenost, inovativnost i inicijativa te pripadnost organizaciji - relativno najudaljenije ovoj faceti klime. Nastoje se ponuditi različita teorijska objašnjenja mogućih interpretacija ukupne kognitivne mape organizacijskog konteksta, a raspravlja se i o praktičnim implikacijama dobivenih rezultata u području upravljanja i razvoja ljudskih potencijala. Ključne riječi: nagrađivanje, organizacijska klima, višedimenzionalno skaliranje","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292623","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ostavštini kolege Želimira Pavline, koji se prvi počeo u značajnijoj mjeri baviti poviješću hrvatske psihologije, našao se oglas o Bujasovu esteziometru na vlas.1) Oglas je preslikan iz Kataloga poduzeća Heinricha Diela iz Leipziga, koje se reklamiralo kao ‘Konstrukcijski ured i tvornica znanstvenih uređaja’. Šteta je što nisu navedeni bibliografski podaci tako da se ne može utvrditi kada je Katalog objavljen, kao što ne Esteziometar na vlas Ramira Bujasa
{"title":"Esteziometar na vlas Ramira Bujasa","authors":"Krunoslav Matešić","doi":"10.21465/2020-sp-242-07","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2020-sp-242-07","url":null,"abstract":"U ostavštini kolege Želimira Pavline, koji se prvi počeo u značajnijoj mjeri baviti poviješću hrvatske psihologije, našao se oglas o Bujasovu esteziometru na vlas.1) Oglas je preslikan iz Kataloga poduzeća Heinricha Diela iz Leipziga, koje se reklamiralo kao ‘Konstrukcijski ured i tvornica znanstvenih uređaja’. Šteta je što nisu navedeni bibliografski podaci tako da se ne može utvrditi kada je Katalog objavljen, kao što ne Esteziometar na vlas Ramira Bujasa","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292691","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj istraživanja bio je provjeriti dosadašnje empirijske nalaze o odnosu mračne trijade ličnosti, aktivnosti bihevioralnog aktivacijskog i inhibicijskog sustava, te preuzimanja financijskog rizika. Proveden je online eksperiment u kojem je sudjelovalo 114 ispitanika iz opće populacije. Prema rezultatima istraživanja, dimenzije mračne trijade ličnosti i aktivnost bihevioralno aktivacijskog i bihevioralnog inhibicijskog sustava nisu povezani s preuzimanjem financijskog rizika na bihevioralnom zadatku. Zabilježeni rezultati razmatrani su u kontekstu dosadašnjih spoznaja o odnosu ispitivanih konstrukata te su istaknute implikacije provedenog istraživanja. Ključne riječi: mračna trijada, BAS, BIS, preuzimanje financijskog rizika
{"title":"Mračna trijada ličnosti i preuzimanje financijskog rizika: posredujuća uloga bihevioralnog aktivnog i bihevioralnog inhibicijskog sustava","authors":"Krešimir Jakšić, Zvjezdan Penezić","doi":"10.21465/2021-sp-242-03","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-242-03","url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je provjeriti dosadašnje empirijske nalaze o odnosu mračne trijade ličnosti, aktivnosti bihevioralnog aktivacijskog i inhibicijskog sustava, te preuzimanja financijskog rizika. Proveden je online eksperiment u kojem je sudjelovalo 114 ispitanika iz opće populacije. Prema rezultatima istraživanja, dimenzije mračne trijade ličnosti i aktivnost bihevioralno aktivacijskog i bihevioralnog inhibicijskog sustava nisu povezani s preuzimanjem financijskog rizika na bihevioralnom zadatku. Zabilježeni rezultati razmatrani su u kontekstu dosadašnjih spoznaja o odnosu ispitivanih konstrukata te su istaknute implikacije provedenog istraživanja. Ključne riječi: mračna trijada, BAS, BIS, preuzimanje financijskog rizika","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292937","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：