Migracija i integracija u njemačkim gradovima

IF 0.3 Q4 PUBLIC ADMINISTRATION Croatian and Comparative Public Administration Pub Date : 2018-06-19 DOI:10.31297/hkju.18.2.6

Norbert Kersting

{"title":"Migracija i integracija u njemačkim gradovima","authors":"Norbert Kersting","doi":"10.31297/hkju.18.2.6","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Njemačka sebe nikada nije smatrala državom useljenika iako se tamo nakon Drugoga svjetskog rata naselio veći broj izbjeglica, dok je 60-ih godina prošloga stoljeća njemačka industrija privukla veliku skupinu useljenika iz zemalja južne Europe (Španjolske, Italije, Grčke i Turske). Obje su se ove kategorije useljenika gotovo u potpunosti integrirale u njemačko društvo. Tijekom 90-ih godina 20. stoljeća i ratova na području Balkana opet je velik broj izbjeglica pristigao u Njemačku, međutim većina se poslije rata vratila kući. Nova je migracijska politika zaživjela 2015. godine. Kada su se bježeći pred ratom u Siriji izbjeglice nastojale preko „balkanske rute“ domoći središnje Europe, djelomično\nih je privukla simbolična no kratkotrajna njemačka politika „raširenih ruku“. Otprilike 1,2 milijuna ljudi podnijelo je zahtjev za azilom u Njemačkoj 2015. i 2016. godine. Nakon zaokreta njemačke politike te uvođenja nove politike u Turskoj i državama istočne Europe te su brojke 2017. godine znatno smanjene. U radu se pokušava odgovoriti na pitanje tko zastupa te izbjeglice i druge migrante. S druge strane, neke skupine migrantskog podrijetla kao što su primjerice građani Europske unije imaju sva izborna prava na lokalnim i EU izborima. U većim gradovima još od 90-ih godina prošlog stoljeća većinu drugih stranaca\nzastupaju savjetodavni odbori građana. Te se savjetodavne odbore također smatra zagovornicima onih izbjeglica bez dugoročnih izgleda da postanu njemački državljani. Samo tri pokrajine (Länder) posjeduju odgovarajući zakonski okvir unutar kojeg savjetodavni odbori mogu djelovati. Savjetodavne odbore prihvaćaju i građani i vijećnici u svih 14 analiziranih reprezentativnih gradova, no u istočnom je dijelu Njemačke prihvaćanje slabije izraženo nego u zapadnom dijelu zemlje.","PeriodicalId":42223,"journal":{"name":"Croatian and Comparative Public Administration","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2018-06-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Croatian and Comparative Public Administration","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31297/hkju.18.2.6","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"PUBLIC ADMINISTRATION","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

Njemačka sebe nikada nije smatrala državom useljenika iako se tamo nakon Drugoga svjetskog rata naselio veći broj izbjeglica, dok je 60-ih godina prošloga stoljeća njemačka industrija privukla veliku skupinu useljenika iz zemalja južne Europe (Španjolske, Italije, Grčke i Turske). Obje su se ove kategorije useljenika gotovo u potpunosti integrirale u njemačko društvo. Tijekom 90-ih godina 20. stoljeća i ratova na području Balkana opet je velik broj izbjeglica pristigao u Njemačku, međutim većina se poslije rata vratila kući. Nova je migracijska politika zaživjela 2015. godine. Kada su se bježeći pred ratom u Siriji izbjeglice nastojale preko „balkanske rute“ domoći središnje Europe, djelomično ih je privukla simbolična no kratkotrajna njemačka politika „raširenih ruku“. Otprilike 1,2 milijuna ljudi podnijelo je zahtjev za azilom u Njemačkoj 2015. i 2016. godine. Nakon zaokreta njemačke politike te uvođenja nove politike u Turskoj i državama istočne Europe te su brojke 2017. godine znatno smanjene. U radu se pokušava odgovoriti na pitanje tko zastupa te izbjeglice i druge migrante. S druge strane, neke skupine migrantskog podrijetla kao što su primjerice građani Europske unije imaju sva izborna prava na lokalnim i EU izborima. U većim gradovima još od 90-ih godina prošlog stoljeća većinu drugih stranaca zastupaju savjetodavni odbori građana. Te se savjetodavne odbore također smatra zagovornicima onih izbjeglica bez dugoročnih izgleda da postanu njemački državljani. Samo tri pokrajine (Länder) posjeduju odgovarajući zakonski okvir unutar kojeg savjetodavni odbori mogu djelovati. Savjetodavne odbore prihvaćaju i građani i vijećnici u svih 14 analiziranih reprezentativnih gradova, no u istočnom je dijelu Njemačke prihvaćanje slabije izraženo nego u zapadnom dijelu zemlje.

查看原文

微信好友朋友圈 QQ好友复制链接

本刊更多论文

移民和融入德国城市

德国从未认为自己是一个移民国家，尽管二战后，它居住了更多的难民，而德国工业在20世纪60年代吸引了大量来自南欧（西班牙、意大利、希腊和土耳其）的移民。我们的目标是使用jenika gotovo和potpunosti integrirale u njemačko društvo。90年代，20年代。几个世纪以来，巴尔干半岛的战争再次来到德国，但大多数人在战争结束后都回国了。一项新的移民政策在2015年得以实施。年当叙利亚难民逃到中欧的“巴尔干路线”时，部分吸引了德国象征性但短期的“伸出援手”政策。2015年，约有120万人在德国提出庇护要求。2016年。年在改变德国的政策并在土耳其和东欧推出新政策后，数字是2017年。这一年大大减少了。这项工作试图回答谁代表这些难民和其他移民的问题。另一方面，一些移民出身的群体，如欧盟公民，享有地方和欧盟选举的所有权利。U većim gradovima jošod 90 ih godina prošlog stoljeća većinu drugih stranacazastubaju savjetodavni odbori grařana。这些咨询委员会还考虑让没有长期出庭的难民律师成为德国公民。只有三个省（州）拥有咨询委员会可以采取行动的适当法律框架。咨询委员会还接受所有14个分析的代表性城市的公民和议员，但德国东部的采纳率低于西部。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文去求助

来源期刊

Croatian and Comparative Public Administration PUBLIC ADMINISTRATION-

CiteScore

0.80

自引率

25.00%

发文量