Aleksandra Krajnović, Ivona Vrdoljak Raguž, Jurica Bosna
{"title":"Istraživanje utjecaja pandemije COVID-19 na moderno\nvodstvo i promjenu paradigme HRM-a","authors":"Aleksandra Krajnović, Ivona Vrdoljak Raguž, Jurica Bosna","doi":"10.31784/zvr.11.1.11","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboke društvene i gospodarske promjene, te je dovela do korijenitih promjena organizacijske kulture u brojnim svjetskim kompanijama, pri čemu su u fokus postavljeni zaposlenici kao središnji, najznačajniji resurs konkurentnosti i organizacijskog uspjeha. Spomenute promjene duboko zadiru u samu suštinu suvremene organizacije, radne etike, kao i svrhe odvijanja rada i radnih procesa, što otvara brojna nova područja i diskurse, kako u znanstvenoj teoriji, tako i u menadžerskoj praksi. Cilj ovog rada je preispitati – testirati tezu da je pandemija COVID-19 uzrokovala promjenu paradigme upravljanja ljudskim resursima i vodstva općenito kroz postupnu afirmaciju tzv. employees-first koncepta. Kroz metodu višestruke studije slučaja autori analiziraju 15 strukturiranih intervjua menadžera uspješnih svjetskih kompanija, dostupnih u sekundarnim izvorima (CNN Business). Na temelju provedene analize autori u radu zaključuju da, temeljem Kuhnovog ciklusa promjene paradigme, danas svjedočimo novoj HRM paradigmi koja se zbila pod snažnim utjecajem pandemije COVID-19. Novu paradigmu HRM-a obilježavaju novi modeli rada i radne performanse, ali i novo sagledavanje smisla i svrhe ljudskog rada u organizaciji, kao i novo poimanje suvremenog vodstva.","PeriodicalId":40998,"journal":{"name":"Zbornik Veleucilista u Rijeci-Journal of the Polytechnics of Rijeka","volume":"296 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Zbornik Veleucilista u Rijeci-Journal of the Polytechnics of Rijeka","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31784/zvr.11.1.11","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"SOCIAL SCIENCES, INTERDISCIPLINARY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboke društvene i gospodarske promjene, te je dovela do korijenitih promjena organizacijske kulture u brojnim svjetskim kompanijama, pri čemu su u fokus postavljeni zaposlenici kao središnji, najznačajniji resurs konkurentnosti i organizacijskog uspjeha. Spomenute promjene duboko zadiru u samu suštinu suvremene organizacije, radne etike, kao i svrhe odvijanja rada i radnih procesa, što otvara brojna nova područja i diskurse, kako u znanstvenoj teoriji, tako i u menadžerskoj praksi. Cilj ovog rada je preispitati – testirati tezu da je pandemija COVID-19 uzrokovala promjenu paradigme upravljanja ljudskim resursima i vodstva općenito kroz postupnu afirmaciju tzv. employees-first koncepta. Kroz metodu višestruke studije slučaja autori analiziraju 15 strukturiranih intervjua menadžera uspješnih svjetskih kompanija, dostupnih u sekundarnim izvorima (CNN Business). Na temelju provedene analize autori u radu zaključuju da, temeljem Kuhnovog ciklusa promjene paradigme, danas svjedočimo novoj HRM paradigmi koja se zbila pod snažnim utjecajem pandemije COVID-19. Novu paradigmu HRM-a obilježavaju novi modeli rada i radne performanse, ali i novo sagledavanje smisla i svrhe ljudskog rada u organizaciji, kao i novo poimanje suvremenog vodstva.