Samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa u Republici Hrvatskoj

Abstract

U novonastaloj gospodarskoj situaciji koja je proizašla iz ekonomskih učinaka pandemije bolesti COVID 19 i rata u Ukrajini te svjetske gospodarske krize od 2008. godine, samodostatnost nacionalnih gospodarstava u proizvodnji hrane postaje vrlo važna tema. Obzirom na izrazitu nestabilnost međunarodnih lanaca opskrbe, proizvodnja hrane postaje, osim ekonomskog, i važno političko pitanje. U strahu od moguće nove pandemije i eskalacije sukoba u Ukrajini vlade država u okruženju suočene su s izazovom brze prilagodbe s ciljem osiguranja prehrambene i energetske samodostatnosti, a time i društveno-političke stabilnosti svojih zemalja. Samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa samo je jedan dio prehrambene samodostatnosti koja bitno utječe na zaposlenost stanovništva te posredno i na ekonomski položaj pripadnika veterinarske struke koji sudjeluju u toj proizvodnji. Ukupna potrošnja svinjskog mesa u Republici Hrvatskoj (RH) bila je u razdoblju od 2012. do 2021. godine pokrivena domaćom proizvodnjom prosječno oko 65 %. To znači da je oko 35 % potrošene količine svinjskog mesa u RH porijeklom iz uvoza. Dostizanje samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa u Hrvatskoj bilo bi moguće postići povećanjem svinjogojske proizvodnje za oko 50 %. Takvo povećanje predstavljalo bi značajan potencijal za zapošljavanje i mobilizaciju neiskorištenih prirodnih resursa te veliki izazov svim dionicima u proizvodnji i prodaji svinjskog mesa. Iskustva nekih EU zemalja poput Poljske i Mađarske pokazuju da je to moguće postići, a istraživanja sugeriraju da samodostatnost može stabilizirati domaću proizvodnju i zaštititi je od fluktuacija cijena na međunarodnom tržištu.