{"title":"Participi u tekstovima pisanima kajkavskim književnim jezikom krajem 18. i u 19. stoljeću","authors":"Barbara Štebih Golub, B. Schubert","doi":"10.31820/F.31.1.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U literaturi se dokazanim smatra da\nje u hrvatskome proces departicipijalizacije, tj. adverbijalizacije participa u\nglagolske priloge završen do 17. st., iako neki od novijih radova (npr. Horvat,\nŠtebih Golub 2016.) te tvrdnje dovode u pitanje. Kako sve poznate gramatike\nkajkavskoga književnog jezika prikazuju participe, u ovome se radu nastoji\nodgovoriti na pitanje jesu li participi zaista postojali u književnoj\nkajkavštini iz vremena nastanka slovnica ili ih kajkavski gramatičari kao i\nneke druge kategorije (član, preterit, konjunktiv) opisuju tek pod utjecajem\negzogenih modela gramatičkog opisa, ili pod utjecajem jezične tradicije (jer se\nparticip rabio u ranijim razdobljima književne kajkavštine). Istraživanje je\nprovedeno na dvjema kajkavskim slovnicama, Matijevićevoj Horvackoj gramatici iz 1810. i Kristijanovićevoj Grammatik\nder kroatischen Mundart iz 1837. i na\nodabranim tekstovima dvojice gramatičara (Matijevićevu Rastolnačenju\nevangelijumov (1796.), Rastolnačenjima\nzvrhu Velikoga katekižmuša III. (1797.) i\nGenovefi (1808.) te Kristijanovićevim\nBlagorečjima (1830.), Ezopuševim\nbasnama pohorvačenim (1843.). Danici\nzagrebečkoj (1845.) i tekstovima iz\nnjegova aneksnoga rječnika Anhang zur Grammatik der kroatischen Mundart (1940.) Opis participa u dvjema gramatikama\nuspoređuje se s uporabom u tekstovima kako bi se utvrdilo koriste li kajkavski\nautori participe koje opisuju u gramatikama i u svojim tekstovima i, ako ih\nrabe, u kojim sintaktičkim funkcijama.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"64 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2019-07-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Fluminensia","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31820/F.31.1.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U literaturi se dokazanim smatra da
je u hrvatskome proces departicipijalizacije, tj. adverbijalizacije participa u
glagolske priloge završen do 17. st., iako neki od novijih radova (npr. Horvat,
Štebih Golub 2016.) te tvrdnje dovode u pitanje. Kako sve poznate gramatike
kajkavskoga književnog jezika prikazuju participe, u ovome se radu nastoji
odgovoriti na pitanje jesu li participi zaista postojali u književnoj
kajkavštini iz vremena nastanka slovnica ili ih kajkavski gramatičari kao i
neke druge kategorije (član, preterit, konjunktiv) opisuju tek pod utjecajem
egzogenih modela gramatičkog opisa, ili pod utjecajem jezične tradicije (jer se
particip rabio u ranijim razdobljima književne kajkavštine). Istraživanje je
provedeno na dvjema kajkavskim slovnicama, Matijevićevoj Horvackoj gramatici iz 1810. i Kristijanovićevoj Grammatik
der kroatischen Mundart iz 1837. i na
odabranim tekstovima dvojice gramatičara (Matijevićevu Rastolnačenju
evangelijumov (1796.), Rastolnačenjima
zvrhu Velikoga katekižmuša III. (1797.) i
Genovefi (1808.) te Kristijanovićevim
Blagorečjima (1830.), Ezopuševim
basnama pohorvačenim (1843.). Danici
zagrebečkoj (1845.) i tekstovima iz
njegova aneksnoga rječnika Anhang zur Grammatik der kroatischen Mundart (1940.) Opis participa u dvjema gramatikama
uspoređuje se s uporabom u tekstovima kako bi se utvrdilo koriste li kajkavski
autori participe koje opisuju u gramatikama i u svojim tekstovima i, ako ih
rabe, u kojim sintaktičkim funkcijama.