{"title":"NASILNA VIKTIMIZACIJA DJECE U PANDEMIJSKIM UVJETIMA ŽIVLJENJA U HRVATSKOJ","authors":"Davorka Martinjak, Irma Kovčo Vukadin, Suzana Kikić","doi":"10.7251/zcmz0121602k","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Pandemija uzrokovana Covid-19 virusom stubokom je promijenila način života u cijelom svijetu i prisilila države i pojedince na cijeli niz prilagodbi u svakodnevnom funkcioniranju. Prilagodbe na način življenja u pandemijskim uvjetima podrazumijevale su uvođenje cijelog niza mjera na državnoj razini koje su usmjerene na sprječavanje širenja pandemije i u velikom broju država su podrazumijevale uvođenje mjera socijalnog distanciranja, zatvaranja škola, ograničavanja ili potpune zabrane rada uslužnih djelatnosti i drugih mjera. Uvedene mjere utjecale su na sve građane, no postoje određene društvene skupine koje ipak zaslužuju posebnu pozornost u ovakvim kriznim situacijama, a to su djeca. Posebno važno je pitanje eventualnih promjena u nasilnoj viktimizaciji djece u pandemijskim uvjetima življenja. Cilj rada odnosi se na utvrđivanje strukture nasilne viktimizacije djece prema odabranim skupinama kaznenih djela i utvrđivanje promjena u opsegu nasilne viktimizacije djece u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Analiza policijskih podataka ukazuje na sljedeće: 1) najzastupljeniji oblik nasilne viktimizacije djece je zlostavljanje djece; 2) u 2020. godini bilježi se porast broja prijava za kaznena djela tjelesne ozljede, prisile, povrede djetetovih prava i nasilja u obitelji; 3) primjetan je pad broja djece žrtava obiteljskog nasilja po prekršajnoj osnovi, 4) kod većine analiziranih kaznenih djela bilježe se mjesečne oscilacije u 2020. u odnosu na 2019. godinu; 5) smanjenje broja djece žrtava obiteljskog nasilja primjetno je u gotovo svim mjesecima 2020. godine u odnosu na 2019. godinu. Zaključno se konstatiraju određene promjene u opsegu i strukturi nasilne viktimizacije djece u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, ističe nemogućnost analize utjecaja pandemijskih mjera na te promjene zbog značajki policijskih statističkih podataka te se naglašava značaj uspostave pouzdane baze podataka o nasilnoj viktimizaciji djece.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121602k","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
NASILNA VIKTIMIZACIJA DJECE U PANDEMIJSKIM UVJETIMA ŽIVLJENJA U HRVATSKOJ
Pandemija uzrokovana Covid-19 virusom stubokom je promijenila način života u cijelom svijetu i prisilila države i pojedince na cijeli niz prilagodbi u svakodnevnom funkcioniranju. Prilagodbe na način življenja u pandemijskim uvjetima podrazumijevale su uvođenje cijelog niza mjera na državnoj razini koje su usmjerene na sprječavanje širenja pandemije i u velikom broju država su podrazumijevale uvođenje mjera socijalnog distanciranja, zatvaranja škola, ograničavanja ili potpune zabrane rada uslužnih djelatnosti i drugih mjera. Uvedene mjere utjecale su na sve građane, no postoje određene društvene skupine koje ipak zaslužuju posebnu pozornost u ovakvim kriznim situacijama, a to su djeca. Posebno važno je pitanje eventualnih promjena u nasilnoj viktimizaciji djece u pandemijskim uvjetima življenja. Cilj rada odnosi se na utvrđivanje strukture nasilne viktimizacije djece prema odabranim skupinama kaznenih djela i utvrđivanje promjena u opsegu nasilne viktimizacije djece u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Analiza policijskih podataka ukazuje na sljedeće: 1) najzastupljeniji oblik nasilne viktimizacije djece je zlostavljanje djece; 2) u 2020. godini bilježi se porast broja prijava za kaznena djela tjelesne ozljede, prisile, povrede djetetovih prava i nasilja u obitelji; 3) primjetan je pad broja djece žrtava obiteljskog nasilja po prekršajnoj osnovi, 4) kod većine analiziranih kaznenih djela bilježe se mjesečne oscilacije u 2020. u odnosu na 2019. godinu; 5) smanjenje broja djece žrtava obiteljskog nasilja primjetno je u gotovo svim mjesecima 2020. godine u odnosu na 2019. godinu. Zaključno se konstatiraju određene promjene u opsegu i strukturi nasilne viktimizacije djece u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, ističe nemogućnost analize utjecaja pandemijskih mjera na te promjene zbog značajki policijskih statističkih podataka te se naglašava značaj uspostave pouzdane baze podataka o nasilnoj viktimizaciji djece.