{"title":"政治礼仪与(后)世俗政治秩序中的仪式","authors":"Hrvoje Špehar","doi":"10.31192/np.22.1.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se istražuje način promjene obrednoga u okviru političkih liturgija između sekularnoga i postsekularnog doba i poretka, kao i prethodna konstitucija političke liturgije kao društveno-političkog fenomena. Politička liturgija se analizira na tragu istraživanja Claudea Rivièrea, te se nastoji pokazati da je suvremeni razvoj demokratske ustavne države, kao i njezina transformacija u oblik postmodernog i postsekularnog poretka uvelike obilježena prisutnošću obrednoga u politici. Pri analizi ključnih prekretnica između političkog institucionaliziranja u obliku sekularnog doba i njegova postsekularnog razvoja, rad se osobito oslanja na interpretacije Williama T. Cavanaugha, Charlesa Taylora, Jürgena Habermasa i Marcela Gaucheta. Istraživanje pokazuje da je s dubokom društvenom i političkom transformacijom demokratske ustavne države u postsekularno doba njezina obredna dimenzija izložena snažnom dezintegrativnom procesu, te je sve manje u stanju jamčiti društvenu koheziju, kakvu je još mogla imati u sekularno doba, naime u doba stvaranja moderne države kao političke forme.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Political Liturgy and the Ritual in the (Post)Secular Political Order\",\"authors\":\"Hrvoje Špehar\",\"doi\":\"10.31192/np.22.1.3\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U radu se istražuje način promjene obrednoga u okviru političkih liturgija između sekularnoga i postsekularnog doba i poretka, kao i prethodna konstitucija političke liturgije kao društveno-političkog fenomena. Politička liturgija se analizira na tragu istraživanja Claudea Rivièrea, te se nastoji pokazati da je suvremeni razvoj demokratske ustavne države, kao i njezina transformacija u oblik postmodernog i postsekularnog poretka uvelike obilježena prisutnošću obrednoga u politici. Pri analizi ključnih prekretnica između političkog institucionaliziranja u obliku sekularnog doba i njegova postsekularnog razvoja, rad se osobito oslanja na interpretacije Williama T. Cavanaugha, Charlesa Taylora, Jürgena Habermasa i Marcela Gaucheta. Istraživanje pokazuje da je s dubokom društvenom i političkom transformacijom demokratske ustavne države u postsekularno doba njezina obredna dimenzija izložena snažnom dezintegrativnom procesu, te je sve manje u stanju jamčiti društvenu koheziju, kakvu je još mogla imati u sekularno doba, naime u doba stvaranja moderne države kao političke forme.\",\"PeriodicalId\":52045,\"journal\":{\"name\":\"Nova Prisutnost\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.2000,\"publicationDate\":\"2024-03-15\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Nova Prisutnost\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.31192/np.22.1.3\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"RELIGION\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Nova Prisutnost","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"RELIGION","Score":null,"Total":0}
Political Liturgy and the Ritual in the (Post)Secular Political Order
U radu se istražuje način promjene obrednoga u okviru političkih liturgija između sekularnoga i postsekularnog doba i poretka, kao i prethodna konstitucija političke liturgije kao društveno-političkog fenomena. Politička liturgija se analizira na tragu istraživanja Claudea Rivièrea, te se nastoji pokazati da je suvremeni razvoj demokratske ustavne države, kao i njezina transformacija u oblik postmodernog i postsekularnog poretka uvelike obilježena prisutnošću obrednoga u politici. Pri analizi ključnih prekretnica između političkog institucionaliziranja u obliku sekularnog doba i njegova postsekularnog razvoja, rad se osobito oslanja na interpretacije Williama T. Cavanaugha, Charlesa Taylora, Jürgena Habermasa i Marcela Gaucheta. Istraživanje pokazuje da je s dubokom društvenom i političkom transformacijom demokratske ustavne države u postsekularno doba njezina obredna dimenzija izložena snažnom dezintegrativnom procesu, te je sve manje u stanju jamčiti društvenu koheziju, kakvu je još mogla imati u sekularno doba, naime u doba stvaranja moderne države kao političke forme.