Koordinacija i nesložene strukture

U prilogu je riječ o prijepornome pitanju ima li pojava koordiniranih struktura na razinama nižim od razine složene rečenice. Unatoč ne tako rijetkim mišljenjima da svaka pojava konjunktora pretpostavlja složenu strukturu, tj. koordiniranu složenu rečenicu, zastupa se stajalište da konjunktorizacije, pa onda i koordinacije ima i na razini sintagme (spoja riječi) i na razini jednostavne, tj. nesložene rečenice. To se događa i u imenskim sintagmama, npr. u različitim imenima, nazivima, naslovima i sl. kao što su imenski spojevi riječi tipa Bosna i Hercegovina, strah i trepet, rat i mir, Ciganin ali najljepši, sve ili ništa i sl. Koordinacija se pogotovo često javlja na razini jednostavne (proširene) rečenice. Naime u koordiniranu odnosu mogu dolaziti pojedini članovi rečeničnoga ustrojstva: subjekti, npr. Ivan i Marko dolaze, predikati, npr. Marko sjedi i piše, objekti, npr. Piše priče i romane, adverbijali, npr. Radi i noću i danju, Posluju pošteno ili nikako, i atributi, npr. Uporan i marljiv čovjek prije ili kasnije uspijeva itd. Mišljenja smo da se u svim tim i sličnim slučajevima radi o jednostavnim rečenicama bez obzira na to tumačimo li ih uz pretpostavku o konjunktorizaciji članova rečeničnoga ustrojstva ili kao posljedicu različitih tipova ekonomizacije složenih struktura. Razmotrit će se napokon i pojave koordinacije koje su svojstvene samo nesloženim strukturama. Tako npr. konjunktori bilo… bilo i što… što mogu povezivati samo članove rečeničnoga ustrojstva, a uopće ne mogu povezivati (potpune) surečenice složenih (rastavnih) rečenica, usp. Stalno ima problema bilo poslovnih bilo privatnih prema *Bilo ima poslovnih bilo ima privatnih problema ili Pročitali su veći broj romana, što starijih što novijih.