{"title":"与次要标记的协调","authors":"Ismail Palić","doi":"10.29162/jez.2022.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ovaj rad bavi se koordinativnim konstrukcijama sa sekundarnim markerima koordinacije u bosanskome jeziku (a time uglavnom i u ostalim novoštokavskim standardnim jezicima). Riječ je o konstrukcijama u kojima je jedan ili više njihovih članova gramatički obilježen sekundarnim markerom koordinacije (kao npr. Možemo prošetati i također nešto pojesti). Kako očituju obilježje koje se ne smatra temeljnim za koordinaciju, ovakve se konstrukcije mogu ubrojiti u neprototipne. Njihova analiza u ovom radu u osnovi će biti na tragu opisa njihove neprototipnosti. Glavni je cilj pokušati definirati sintaksičke, semantičke i pragmatičke uvjete u kojima se ostvaruju konstrukcije o kojima je riječ te izdvojiti i opisati glavne tipove sekundarnih markera koordinacije. U prvome, uvodnom dijelu rada daje se kratak osvrt na istraženost problema, a zatim se iznose i obrazlažu glavni zadaci i ciljevi rada te metodološki postupci. U drugom dijelu navodi se teorijska pozadina te definiraju ključni pojmovi. Treći, glavni dio rada sadrži raspravu u kojoj se najprije razmatra pitanje određenja sekundarnih markera koordinacije, a onda se pažnja usmjerava na opis pojedinih tipova tih jedinica. U četvrtom dijelu donose se glavni zaključci.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Koordinacije sa sekundarnim markerima\",\"authors\":\"Ismail Palić\",\"doi\":\"10.29162/jez.2022.5\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Ovaj rad bavi se koordinativnim konstrukcijama sa sekundarnim markerima koordinacije u bosanskome jeziku (a time uglavnom i u ostalim novoštokavskim standardnim jezicima). Riječ je o konstrukcijama u kojima je jedan ili više njihovih članova gramatički obilježen sekundarnim markerom koordinacije (kao npr. Možemo prošetati i također nešto pojesti). Kako očituju obilježje koje se ne smatra temeljnim za koordinaciju, ovakve se konstrukcije mogu ubrojiti u neprototipne. Njihova analiza u ovom radu u osnovi će biti na tragu opisa njihove neprototipnosti. Glavni je cilj pokušati definirati sintaksičke, semantičke i pragmatičke uvjete u kojima se ostvaruju konstrukcije o kojima je riječ te izdvojiti i opisati glavne tipove sekundarnih markera koordinacije. U prvome, uvodnom dijelu rada daje se kratak osvrt na istraženost problema, a zatim se iznose i obrazlažu glavni zadaci i ciljevi rada te metodološki postupci. U drugom dijelu navodi se teorijska pozadina te definiraju ključni pojmovi. Treći, glavni dio rada sadrži raspravu u kojoj se najprije razmatra pitanje određenja sekundarnih markera koordinacije, a onda se pažnja usmjerava na opis pojedinih tipova tih jedinica. U četvrtom dijelu donose se glavni zaključci.\",\"PeriodicalId\":41610,\"journal\":{\"name\":\"Jezikoslovlje\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.2000,\"publicationDate\":\"2023-01-11\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Jezikoslovlje\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.29162/jez.2022.5\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"LANGUAGE & LINGUISTICS\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Jezikoslovlje","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}
Ovaj rad bavi se koordinativnim konstrukcijama sa sekundarnim markerima koordinacije u bosanskome jeziku (a time uglavnom i u ostalim novoštokavskim standardnim jezicima). Riječ je o konstrukcijama u kojima je jedan ili više njihovih članova gramatički obilježen sekundarnim markerom koordinacije (kao npr. Možemo prošetati i također nešto pojesti). Kako očituju obilježje koje se ne smatra temeljnim za koordinaciju, ovakve se konstrukcije mogu ubrojiti u neprototipne. Njihova analiza u ovom radu u osnovi će biti na tragu opisa njihove neprototipnosti. Glavni je cilj pokušati definirati sintaksičke, semantičke i pragmatičke uvjete u kojima se ostvaruju konstrukcije o kojima je riječ te izdvojiti i opisati glavne tipove sekundarnih markera koordinacije. U prvome, uvodnom dijelu rada daje se kratak osvrt na istraženost problema, a zatim se iznose i obrazlažu glavni zadaci i ciljevi rada te metodološki postupci. U drugom dijelu navodi se teorijska pozadina te definiraju ključni pojmovi. Treći, glavni dio rada sadrži raspravu u kojoj se najprije razmatra pitanje određenja sekundarnih markera koordinacije, a onda se pažnja usmjerava na opis pojedinih tipova tih jedinica. U četvrtom dijelu donose se glavni zaključci.