{"title":"哲学家会思考吗?","authors":"Ankica Čakardić","doi":"10.21464/fi42303","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U ovom ćemo radu, polazeći implicitno od neuralgične epistemološke točke koju je izazvalo pitanje Kostasa Axelosa postavljeno Gordani Bosanac: »Hoće li žena uspjeti misliti?«, analizirati Drugi spol (Le Deuxième sexe, 1949.) Simone de Beauvoir, ne bismo li namjerno rastvorili ironiju Axelosova pitanja čitanjem i razgovorom s tekstom jedne od najvažnijih filozofkinja u povijesti filozofije. Drugi spol interpretirat ćemo kao izvještaj o fenomenologiji odnosa orodnjenoga Ja i rodno obilježenoga svijeta, u kojem društveni ideali femininoga oblikuju iskustvo ženskoga Ja i procese postajanja ženom. Rad je strukturiran u tri sekcije. Nakon uvodnih bilješki, u prvoj sekciji, naslovljenoj kao »Ad feminam kritike i kontroverze«, prikazat ćemo tek nekolicinu paradigmatskih primjera kontroverzi i negativnih reakcija koje su uslijedile nakon publiciranja Drugoga spola. U »Fenomenologiji roda«, drugoj i ključnoj sekciji rada, posvetit ćemo pažnju izvornom čitanju Drugoga spola, mapirajući u knjizi egzistencijalističko-fenomenološke teze o rodu. Konačno, u zaključnim notama rada, izradit ćemo tek skicu nekolicine recentnijih čitanja Drugoga spola ne bismo li ukazali na aktualne i vrlo angažirane afirmacije i nadopune ideja koje je Simone de Beauvoir najavila tim filozofskim klasikom.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Hoće li filozofkinja uspjeti misliti?\",\"authors\":\"Ankica Čakardić\",\"doi\":\"10.21464/fi42303\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U ovom ćemo radu, polazeći implicitno od neuralgične epistemološke točke koju je izazvalo pitanje Kostasa Axelosa postavljeno Gordani Bosanac: »Hoće li žena uspjeti misliti?«, analizirati Drugi spol (Le Deuxième sexe, 1949.) Simone de Beauvoir, ne bismo li namjerno rastvorili ironiju Axelosova pitanja čitanjem i razgovorom s tekstom jedne od najvažnijih filozofkinja u povijesti filozofije. Drugi spol interpretirat ćemo kao izvještaj o fenomenologiji odnosa orodnjenoga Ja i rodno obilježenoga svijeta, u kojem društveni ideali femininoga oblikuju iskustvo ženskoga Ja i procese postajanja ženom. Rad je strukturiran u tri sekcije. Nakon uvodnih bilješki, u prvoj sekciji, naslovljenoj kao »Ad feminam kritike i kontroverze«, prikazat ćemo tek nekolicinu paradigmatskih primjera kontroverzi i negativnih reakcija koje su uslijedile nakon publiciranja Drugoga spola. U »Fenomenologiji roda«, drugoj i ključnoj sekciji rada, posvetit ćemo pažnju izvornom čitanju Drugoga spola, mapirajući u knjizi egzistencijalističko-fenomenološke teze o rodu. Konačno, u zaključnim notama rada, izradit ćemo tek skicu nekolicine recentnijih čitanja Drugoga spola ne bismo li ukazali na aktualne i vrlo angažirane afirmacije i nadopune ideja koje je Simone de Beauvoir najavila tim filozofskim klasikom.\",\"PeriodicalId\":41987,\"journal\":{\"name\":\"Filozofska Istrazivanja\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2022-11-16\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Filozofska Istrazivanja\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.21464/fi42303\",\"RegionNum\":4,\"RegionCategory\":\"哲学\",\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"PHILOSOPHY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Filozofska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21464/fi42303","RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"PHILOSOPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
在这项工作中,我们将离开神经认识论的隐含点,这引发了戈尔达尼·博萨纳克的哥斯达黎加·阿克塞洛斯的问题:“女人会思考吗?“第二性别分析(Le Deuxième sex,1949。)西蒙娜·德·波伏娃,我们是否会通过阅读和讨论哲学史上最重要的哲学家之一的文本来故意解决阿克塞洛斯的讽刺?我们将把第二性别解释为一份关于我和世界出生标记之间关系现象的报告,在这个现象中,女性的社会理想形成了我妻子的经历和成为女性的过程。工作分为三个部分。在介绍性说明之后,在题为“广告女性批评和控制”的第一节中,我们将只展示第二性发表后控制和负面反应的几个典型例子。U»Fenomenologiji roda«,drugoj i ključnoj sekciji rada,posvetitćemo pažnju izvornomčitanju Drugoga spola,mapirajući U knjizi egzistencijalističko fenomenološke teze o rodu。最后,在工作笔记的结论中,我们将画出一些关于异性的最新阅读的草图,更不用说西蒙娜·德·波伏娃在哲学课上宣布的观点的当前和非常积极的肯定和补充了。
U ovom ćemo radu, polazeći implicitno od neuralgične epistemološke točke koju je izazvalo pitanje Kostasa Axelosa postavljeno Gordani Bosanac: »Hoće li žena uspjeti misliti?«, analizirati Drugi spol (Le Deuxième sexe, 1949.) Simone de Beauvoir, ne bismo li namjerno rastvorili ironiju Axelosova pitanja čitanjem i razgovorom s tekstom jedne od najvažnijih filozofkinja u povijesti filozofije. Drugi spol interpretirat ćemo kao izvještaj o fenomenologiji odnosa orodnjenoga Ja i rodno obilježenoga svijeta, u kojem društveni ideali femininoga oblikuju iskustvo ženskoga Ja i procese postajanja ženom. Rad je strukturiran u tri sekcije. Nakon uvodnih bilješki, u prvoj sekciji, naslovljenoj kao »Ad feminam kritike i kontroverze«, prikazat ćemo tek nekolicinu paradigmatskih primjera kontroverzi i negativnih reakcija koje su uslijedile nakon publiciranja Drugoga spola. U »Fenomenologiji roda«, drugoj i ključnoj sekciji rada, posvetit ćemo pažnju izvornom čitanju Drugoga spola, mapirajući u knjizi egzistencijalističko-fenomenološke teze o rodu. Konačno, u zaključnim notama rada, izradit ćemo tek skicu nekolicine recentnijih čitanja Drugoga spola ne bismo li ukazali na aktualne i vrlo angažirane afirmacije i nadopune ideja koje je Simone de Beauvoir najavila tim filozofskim klasikom.