Članak je posvećen razmatranju svojstvenosti pojmovnosti fundamentalne ontologije, koja će biti predstavljena na primjeru egzistencijala, kao za nju karakterističnog tipa pojmova. Analiza, najprije, pokazuje smisao i ulogu egzistencijala u vezi s osnovnim postavkama fundamentalne ontologije, te Heideggerovu kritiku kategorija. Potom se u drugom dijelu članka pojmovni karakter egzistencijala razmatra kroz njihove pojmovne odnose i na primjeru pojma svijeta. Analiza u članku polazi od ranih Heideggerovih stavova o odnosu filozofskog mišljenja i jezika, po kojima jezik filozofije izrasta iz načina misaonog držanja određenog mislioca i upućuje na to misaono držanje.
分析首先展示了存在论在基本本体论中的意义和作用，以及海德格尔对这一范畴的批判。首先，分析展示了存在论在基本本体论的基本项目中的意义和作用，以及海德格尔对这一范畴的批判。然后，在文章的第二部分，以世界概念为例，从概念关系的角度讨论了存在论的概念特征。文章的分析从海德格尔早期关于哲学思维与语言关系的句子开始，根据这些句子，哲学语言是从 misaonog držanja određenog mislioca i upućuje na to misaono držanje 的方式中生长出来的。
{"title":"The Conceptuality of Fundamental Ontology and the Problem of Existentials","authors":"Una Popović","doi":"10.21464/fi43103","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43103","url":null,"abstract":"Članak je posvećen razmatranju svojstvenosti pojmovnosti fundamentalne ontologije, koja će biti predstavljena na primjeru egzistencijala, kao za nju karakterističnog tipa pojmova. Analiza, najprije, pokazuje smisao i ulogu egzistencijala u vezi s osnovnim postavkama fundamentalne ontologije, te Heideggerovu kritiku kategorija. Potom se u drugom dijelu članka pojmovni karakter egzistencijala razmatra kroz njihove pojmovne odnose i na primjeru pojma svijeta. Analiza u članku polazi od ranih Heideggerovih stavova o odnosu filozofskog mišljenja i jezika, po kojima jezik filozofije izrasta iz načina misaonog držanja određenog mislioca i upućuje na to misaono držanje.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"74 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917637","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Problem fikcionalne istinitosti devijantnih evaluacija naziv je paradoksa koji je u posljednjih tridesetak godina postao predmet debate u filozofiji književnosti analitičke tradicije. Filozofi poput Waltona, Tannera, Morana, Gendler i drugih konstruirali su »mini-fikcije« koje navodno pokazuju da autor, bez obzira na svoje skoro pa neograničene ovlasti u pogledu toga što može učiniti istinitim u svijetu priče, ipak ne može uspješno konstruirati fikciju u kojoj bi evaluacija koju smatramo netočnom u aktualnome svijetu bila istinita. Primjerice, netko osmisli fikciju u kojoj se zbiva brutalno ubojstvo iz častohleplja. Takav događaj autor postulira i mi, kao čitatelji, to prosto prihvaćamo kao istinito u svijetu fikcije. No, zamislimo da je dio opisa ubojstva pripovjedačka evaluacija takvoga čina kao moralno ispravne stvari. Evaluaciju koju smatramo »devijantnom« u odnosu na naša aktualna (moralna) vjerovanja ne prihvaćamo kao integralni dio fikcionalnog svijeta, iako autor to traži od nas. Paradoks je u tome što izgleda kako je osnovna konvencija fikcijâ da su svi pripovjedački iskazi u trećem licu koji se ne mogu pripisati likovima fikcije uvijek fikcionalno istiniti. Čini se da je to bitno ograničenje pripovjedačkog autoriteta koje nas navodi preispitati naše uobičajeno razumijevanje fikcija. No, u članku argumentiramo, analizirajući konkretne »minifikcije«, kako (i) nema dovoljno razloga pretpostaviti da devijantnu evaluaciju u fikciji izri- če pripovjedački glas u trećem licu koji se ne može poistovjetiti s nekim fikcionalnim likom; (ii) da devijantne evaluacije uvijek mora izricati osobni pripovjedač; (iii) da takvi osobni pripovjedači nikad nisu sensu stricto »sveznajući« te im ne moramo bespogovorno vjerovati kada, primjerice, zločin evaluiraju kao »ispravnu stvar«. Cijeli paradoks, tvrdimo, tek je pseudoproblem generiran ignoriranjem konkretnih čitalačkih praksi i simplificiranim shva- ćanjem pripovjedačkih konvencija.
虚构的确定性偏差评价问题被称为一个悖论，在过去三十年中已成为分析传统文学哲学的辩论主题。Walton, Tannera, Morana, Gendler i drugih konstruirali su "mini-fikcije" koje navodno pokazuju da autor, bez obzira na svoje skoro pa neograničene ovlasti u pogledu toga što može učiniti istinitim u svijetu witness, ipak ne može uspješno konstruirati fikciju u kooj bi evaluacija koju smatramo netočnom u aktualnome svijetu bila istinita.例如，很难想象小说中会集中出现残忍的名誉杀人事件。作者假设了这样的场景，而作为读者的我们只是将其作为小说世界中的一个事实来接受。那么，让我们想象一下，在对杀人事件的描述中，有一部分是对这种行为的叙事评价，将其视为道德上正确的事情。评价 "道德败坏 "的行为是小说中不可分割的一部分，而作者却把它当作事实。Paradooks je u tome što look how it is the basic convention of fiction that svi pripovjedački iskkazi u trećem licu koji se ne mogu pripisati likovima fiction uvijek fictionally istiniti.人们认为，这是叙事权威的一点限制，它指示我们改写对小说的惯常理解。不，对 "微型小说 "进行分析，可以发现：(i) 离经叛道的评价是对小说的一种误解；(ii) 离经叛道的评价必须始终由个人叙述者作出；(iii) 这种个人叙述者从来都不是严格意义上的 "熟人"，例如，当犯罪评价为 "ispravnu stvar "时，我们不必与他们交谈。我们认为，这是一个悖论，因为忽视了具体的阅读实践和对惯例的简化遵守，才产生了伪问题。
{"title":"Pripovjedačko sveznanje i problem fikcionalne istinitosti devijantnih evaluacija","authors":"Vladimir Vujošević","doi":"10.21464/fi43109","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43109","url":null,"abstract":"Problem fikcionalne istinitosti devijantnih evaluacija naziv je paradoksa koji je u posljednjih tridesetak godina postao predmet debate u filozofiji književnosti analitičke tradicije. Filozofi poput Waltona, Tannera, Morana, Gendler i drugih konstruirali su »mini-fikcije« koje navodno pokazuju da autor, bez obzira na svoje skoro pa neograničene ovlasti u pogledu toga što može učiniti istinitim u svijetu priče, ipak ne može uspješno konstruirati fikciju u kojoj bi evaluacija koju smatramo netočnom u aktualnome svijetu bila istinita. Primjerice, netko osmisli fikciju u kojoj se zbiva brutalno ubojstvo iz častohleplja. Takav događaj autor postulira i mi, kao čitatelji, to prosto prihvaćamo kao istinito u svijetu fikcije. No, zamislimo da je dio opisa ubojstva pripovjedačka evaluacija takvoga čina kao moralno ispravne stvari. Evaluaciju koju smatramo »devijantnom« u odnosu na naša aktualna (moralna) vjerovanja ne prihvaćamo kao integralni dio fikcionalnog svijeta, iako autor to traži od nas. Paradoks je u tome što izgleda kako je osnovna konvencija fikcijâ da su svi pripovjedački iskazi u trećem licu koji se ne mogu pripisati likovima fikcije uvijek fikcionalno istiniti. Čini se da je to bitno ograničenje pripovjedačkog autoriteta koje nas navodi preispitati naše uobičajeno razumijevanje fikcija. No, u članku argumentiramo, analizirajući konkretne »minifikcije«, kako (i) nema dovoljno razloga pretpostaviti da devijantnu evaluaciju u fikciji izri- če pripovjedački glas u trećem licu koji se ne može poistovjetiti s nekim fikcionalnim likom; (ii) da devijantne evaluacije uvijek mora izricati osobni pripovjedač; (iii) da takvi osobni pripovjedači nikad nisu sensu stricto »sveznajući« te im ne moramo bespogovorno vjerovati kada, primjerice, zločin evaluiraju kao »ispravnu stvar«. Cijeli paradoks, tvrdimo, tek je pseudoproblem generiran ignoriranjem konkretnih čitalačkih praksi i simplificiranim shva- ćanjem pripovjedačkih konvencija.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"36 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917326","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autor u ovom članku razmatra pet osnovnih shvaćanja metafizike kao filozofske discipline koja 1) proučava najopćenitije karakteristike svega što jest, 2) istražuje biće kao biće, 3) razmatra ono što prelazi okvire iskustva, 4) analizira najopćenitije pojmove i 5) pruža eksplanatornu teoriju. Pored toga, autor razmatra i niz relevantnih ideja i distinkcija, razliku između stvarnosti i pojave, podjelu na pojavnu i znanstvenu sliku svijeta (Wilfrid Sellars), ideju da je filozofija kraljica znanosti (Moritz Schlick), podjelu na deskriptivnu i revizionističku metafiziku (Peter Frederick Strawson), sinoptičko gledište, ideju naturalizirane metafizike itd. Autor prihvaća prvo gledište, ono po kojemu je metafizika shvaćena kao filozofska disciplina koja proučava najopćenitije karakteristike svega što jest, i skukladno tome smatra da se kategorijalna ontologija najbolje uklapa upravo u tu sliku. Autor nakon toga ukratko izlaže najpoznatije kritike metafizike (David Hume, Immanuel Kant i logički pozitivisti), kao i stavove koji su doveli do formiranja suvremene metametafizike (Rudolf Carnap i Willard Van Orman Quine). Naposljetku, autor razmatra verbalizam i trivijalizam te nastoji utvrditi mogu li ove dvije pozicije predstavljati osnovu za eliminaciju metafizike. Autor nastoji pokazati da ove pozicije ne eliminiraju metafiziku, već da radije zadaju okvir za suvremene metafizičke rasprave.
作者在其作品中提出了五大隐喻，这些隐喻是：1）帮助读者理解文学作品；2）帮助读者理解文学作品；3）帮助读者理解文学作品；4）分析文学作品的发展；5）帮助读者了解文学作品的规划。作者在书中提出了相关的思想和观点，包括对历史和现实的看法、对诗歌的看法、对诗歌和科学的看法（威尔弗里德-塞拉斯）、对文学的看法（莫里茨-施利克）、对描述性和修正性元论的看法（彼得-弗雷德里克-斯特劳森）、综合观点、对自然元论的看法等。作者认为，元认知应被视为一门学科，而非一门技术学科，因此，他认为分类本体论应被视为一门学科，而非一门技术学科。最后，作者简要概述了最著名的形而上学批判（大卫-休谟、伊曼纽尔-康德和逻辑实证主义者），以及导致现代元形而上学形成的观点（鲁道夫-卡尔纳普和威拉德-范-奥曼-奎因）。 最后，作者讨论了言语主义和琐碎主义，并试图确定这两种立场是否能构成消除形而上学的基础。Autor nastoji pokazati da ove pozicije ne eliminiraju metafiziku, već da radije zadaju okvir za suvremene metafizičke rasprave.
{"title":"Što je metafizika?","authors":"Boran Berčić","doi":"10.21464/fi43101","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43101","url":null,"abstract":"Autor u ovom članku razmatra pet osnovnih shvaćanja metafizike kao filozofske discipline koja 1) proučava najopćenitije karakteristike svega što jest, 2) istražuje biće kao biće, 3) razmatra ono što prelazi okvire iskustva, 4) analizira najopćenitije pojmove i 5) pruža eksplanatornu teoriju. Pored toga, autor razmatra i niz relevantnih ideja i distinkcija, razliku između stvarnosti i pojave, podjelu na pojavnu i znanstvenu sliku svijeta (Wilfrid Sellars), ideju da je filozofija kraljica znanosti (Moritz Schlick), podjelu na deskriptivnu i revizionističku metafiziku (Peter Frederick Strawson), sinoptičko gledište, ideju naturalizirane metafizike itd. Autor prihvaća prvo gledište, ono po kojemu je metafizika shvaćena kao filozofska disciplina koja proučava najopćenitije karakteristike svega što jest, i skukladno tome smatra da se kategorijalna ontologija najbolje uklapa upravo u tu sliku. Autor nakon toga ukratko izlaže najpoznatije kritike metafizike (David Hume, Immanuel Kant i logički pozitivisti), kao i stavove koji su doveli do formiranja suvremene metametafizike (Rudolf Carnap i Willard Van Orman Quine). Naposljetku, autor razmatra verbalizam i trivijalizam te nastoji utvrditi mogu li ove dvije pozicije predstavljati osnovu za eliminaciju metafizike. Autor nastoji pokazati da ove pozicije ne eliminiraju metafiziku, već da radije zadaju okvir za suvremene metafizičke rasprave.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"77 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917329","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovaj rad analizira načelo štete Johna Stuarta Milla i njegovu ispravnu primjenu na procese izrade i evaluacije zakona, političkih odluka i mjera kojima se nastoji spriječiti širenje zaraznih bolesti. Interpretirajući Milla kao epistemičkog demokrata i epistemičkog liberala, rad se fokusira na Millova razmišljanja vezana uz procedure donošenja odluka koje su prikladne u vrijeme pandemije. Nadalje, rad raspravlja o ispravnoj podjeli epistemičkog i političkog rada, jednom od najvažnijih mehanizama koje Mill koristi za filtriranje narodne volje, i pokazuje kako nam Millovi argumenti mogu pomoći postići ravnotežu između epistemičkih i moralnih vrijednosti, odnosno između demokratskog i ekspertnog odlučivanja.
这套丛书分析了约翰-斯图亚特-密尔的计算原则及其在计算和评估法律、政治决策和旨在防止痛苦蔓延的措施过程中的正确应用。Interpretirajući Milla kao epistemičkog demokrata i epistemičkog liberala, rad se fokusira na Millova razmišljanja vezana uz procedurą donošenja odluka koje su priklad u vrijeme pandemije.此外，丛书还讨论了认识论和政治建议的正确细分，这是密尔用来过滤国家意志的最重要机制之一，并说明了密尔的论点如何帮助我们在认识论和道德信仰之间、民主和专家审议之间取得平衡。
{"title":"Šteta, sloboda i zarazne bolesti u filozofiji Johna Stuarta Milla","authors":"Ivan Cerovac","doi":"10.21464/fi43106","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43106","url":null,"abstract":"Ovaj rad analizira načelo štete Johna Stuarta Milla i njegovu ispravnu primjenu na procese izrade i evaluacije zakona, političkih odluka i mjera kojima se nastoji spriječiti širenje zaraznih bolesti. Interpretirajući Milla kao epistemičkog demokrata i epistemičkog liberala, rad se fokusira na Millova razmišljanja vezana uz procedure donošenja odluka koje su prikladne u vrijeme pandemije. Nadalje, rad raspravlja o ispravnoj podjeli epistemičkog i političkog rada, jednom od najvažnijih mehanizama koje Mill koristi za filtriranje narodne volje, i pokazuje kako nam Millovi argumenti mogu pomoći postići ravnotežu između epistemičkih i moralnih vrijednosti, odnosno između demokratskog i ekspertnog odlučivanja.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"35 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917638","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu su skicirana ključna mjesta spoznajno-teorijske rasprave koja se odvijala u vrijeme najistaknutijih epikurejski i skeptički orijentiranih mislitelja. Istraživanje počinje s nekoliko povijesnih naznaka o Epikurovu doprinosu uspostavljanju spomenutih sporova te njegovoj motivaciji da problemu kriterija spoznaje dodijeli ključno mjesto. Istovremeno, u izvjesnoj mjeri, postat će jasno kako se rivalska skeptička misao razvijala pod utjecajem toga učenja. Namjera nije da se ta dva filozofska pristupa oslikaju u potpunosti, pa čak ni da se obuhvate njihove glavne odlike, nego da se ponude izvjesni uvidi u specifična područja njihovoga uzajamnog utjecaja koja su doprinijela tome da se na neočekivan način približe jedno drugom. Uslijed toga, vidjet ćemo i da, premda prilično raznorodne, te dvije helenističke pozicije odražavaju izvjesne sličnosti, prije svega, kada je riječ o poimanju prirode i cilja filozofskih istraživanja, u čemu se ogleda primjer sretnoga života, kao i odgovora na pitanje kojim bi se kriterijem trebalo rukovoditi ako želimo dostignuti takav život.
{"title":"Epicurean and Skeptical Argumentative Strategies","authors":"Jelena Pavličić, Ivan Nišavić","doi":"10.21464/fi43107","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43107","url":null,"abstract":"U radu su skicirana ključna mjesta spoznajno-teorijske rasprave koja se odvijala u vrijeme najistaknutijih epikurejski i skeptički orijentiranih mislitelja. Istraživanje počinje s nekoliko povijesnih naznaka o Epikurovu doprinosu uspostavljanju spomenutih sporova te njegovoj motivaciji da problemu kriterija spoznaje dodijeli ključno mjesto. Istovremeno, u izvjesnoj mjeri, postat će jasno kako se rivalska skeptička misao razvijala pod utjecajem toga učenja. Namjera nije da se ta dva filozofska pristupa oslikaju u potpunosti, pa čak ni da se obuhvate njihove glavne odlike, nego da se ponude izvjesni uvidi u specifična područja njihovoga uzajamnog utjecaja koja su doprinijela tome da se na neočekivan način približe jedno drugom. Uslijed toga, vidjet ćemo i da, premda prilično raznorodne, te dvije helenističke pozicije odražavaju izvjesne sličnosti, prije svega, kada je riječ o poimanju prirode i cilja filozofskih istraživanja, u čemu se ogleda primjer sretnoga života, kao i odgovora na pitanje kojim bi se kriterijem trebalo rukovoditi ako želimo dostignuti takav život.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"135 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917639","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autor u članku analizira drugu fazu razvoja Husserlove fenomenološke egologije i prijelaz s neegološke na egološku fenomenologiju. Prihvaćajući neizbježnost čistog Ja kao fenomenološkog reziduuma transcendentalne epoché, nekonstituirane transcendencije u imanenciji i nositelja evidencije stava »Ja jesam«, ono se analizira u svojim glavnim aspektima – kao što su, među ostalim, Ja-pol i Ja-supstrat habitualnosti – te svojstvima koje posjeduje i ulogama koje igra u struji doživljaja čiste svijesti. Tako formulirano, čisto Ja bit će inkorporirano u kasne koncepte transcendentalnog ega i transcendentalne intersubjektivnosti. Bit će istaknuti i nedostaci takve egološke koncepcije svijesti, na koje adekvatno rješenje neće ponuditi ni neegološke teorije Husserlovih sljedbenika, što debatu o egološkom karakteru svijesti čini prisutnom i u suvremenoj filozofiji.
在这篇文章中，作者分析了胡塞尔现象学自我论发展的第二阶段，以及从非自我现象学到自我现象学的过渡。Prihvaćajući neizbježnost čistog Ja kao fenomenologškoškog reziduuma transcendentalne epoché， nekonstituirane transcendence u imanenciji i nositelja evidencije stava "Ja jesam"， ono se analizira u svoje Glavnim aspektima - kao što su, među ostalim, Ja-pol i Ja-supstrat habitualnosti - te svojstvima koje posjeduje i ulogama koje igra u struji doživljaja čiste svijesti.这样一来，纯粹的自我将被纳入后来的超验自我和超验主体间性概念中。胡塞尔的同伴们的非神学理论无法提供充分的解决方案，这就使得关于精神的神学特征的辩论在现代哲学中也变得十分迫切。
{"title":"Husserlov pojam čistog Ja","authors":"Andrija Jurić","doi":"10.21464/fi43104","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43104","url":null,"abstract":"Autor u članku analizira drugu fazu razvoja Husserlove fenomenološke egologije i prijelaz s neegološke na egološku fenomenologiju. Prihvaćajući neizbježnost čistog Ja kao fenomenološkog reziduuma transcendentalne epoché, nekonstituirane transcendencije u imanenciji i nositelja evidencije stava »Ja jesam«, ono se analizira u svojim glavnim aspektima – kao što su, među ostalim, Ja-pol i Ja-supstrat habitualnosti – te svojstvima koje posjeduje i ulogama koje igra u struji doživljaja čiste svijesti. Tako formulirano, čisto Ja bit će inkorporirano u kasne koncepte transcendentalnog ega i transcendentalne intersubjektivnosti. Bit će istaknuti i nedostaci takve egološke koncepcije svijesti, na koje adekvatno rješenje neće ponuditi ni neegološke teorije Husserlovih sljedbenika, što debatu o egološkom karakteru svijesti čini prisutnom i u suvremenoj filozofiji.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"105 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917327","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U članku smo nastojali razmotriti neke od osnovnih tema računalne etike, kao i karakteristike i određene probleme njezinog konstituiranja kao discipline. Jedno od važnih pitanja koje je analizirano odnosi se na problem pristupa (metode) čitavom nizu novih fenomena koje je donijela šira primjena računalne tehnologije. Pored ostalog, ukazano je na potrebu uvažavanja etičkog nasljeđa i pristupa – kao osnove potpunijeg sagledavanja brojnih pitanja koje je ova tehnologija stvorila. U drugom dijelu rada, razmotrili smo teme kao što su zaštita privatnosti, moralno dostojanstvo, diskriminacija, hakiranje, prava vlasništva te utjecaj računalne tehnologije na moderno obrazovanje.
{"title":"Računalna etika – osnovni problemi i pitanje njezinog utemeljenja","authors":"Slobodan Sadžakov","doi":"10.21464/fi43108","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43108","url":null,"abstract":"U članku smo nastojali razmotriti neke od osnovnih tema računalne etike, kao i karakteristike i određene probleme njezinog konstituiranja kao discipline. Jedno od važnih pitanja koje je analizirano odnosi se na problem pristupa (metode) čitavom nizu novih fenomena koje je donijela šira primjena računalne tehnologije. Pored ostalog, ukazano je na potrebu uvažavanja etičkog nasljeđa i pristupa – kao osnove potpunijeg sagledavanja brojnih pitanja koje je ova tehnologija stvorila. U drugom dijelu rada, razmotrili smo teme kao što su zaštita privatnosti, moralno dostojanstvo, diskriminacija, hakiranje, prava vlasništva te utjecaj računalne tehnologije na moderno obrazovanje.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"3 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917636","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U članku se analizira i interpretira kritika specijalne dharmičke teorije ranobuddhističke škole sarvāstivāda-vaibhāṣika koju je poduzela škola sautrāntika. Posebna je pozornost posvećena kritici teorije o postojanju dharmi, elementarnih psihofizičkih data, u sva tri vremenska razdoblja. Na početku se prezentira opća buddhistička teorija o dvije istine koja pokušava legitimizirati tzv. filozofiju abhidharme kao »višeg učenja« u pogledu stvarnosti (teorija o dharmama) koja je tek rudimentarno prisutna u Buddhinim govorima. Potom se prelazi na sažeti prikaz ključnih ontoloških postavki sarvāstivāda-vaibhāṣike i na kritiku istih koju je poduzela škola sautrāntika. Zaključuje se da je sautrāntika svojom kritikom »vratila« buddhističku filozofiju na kolosijek čiste fenomenologije nakon pokušaja sarvāstivada-vaibhāṣike da Buddhino učenje interpretira u horizontu jedne realističke reduktivne ontologije.
{"title":"Sautrāntika vs. Sarvāstivāda-Vaibhāṣika – Early Buddhist Controversies on the Nature of Reality","authors":"Goran Kardaš","doi":"10.21464/fi43102","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43102","url":null,"abstract":"U članku se analizira i interpretira kritika specijalne dharmičke teorije ranobuddhističke škole sarvāstivāda-vaibhāṣika koju je poduzela škola sautrāntika. Posebna je pozornost posvećena kritici teorije o postojanju dharmi, elementarnih psihofizičkih data, u sva tri vremenska razdoblja. Na početku se prezentira opća buddhistička teorija o dvije istine koja pokušava legitimizirati tzv. filozofiju abhidharme kao »višeg učenja« u pogledu stvarnosti (teorija o dharmama) koja je tek rudimentarno prisutna u Buddhinim govorima. Potom se prelazi na sažeti prikaz ključnih ontoloških postavki sarvāstivāda-vaibhāṣike i na kritiku istih koju je poduzela škola sautrāntika. Zaključuje se da je sautrāntika svojom kritikom »vratila« buddhističku filozofiju na kolosijek čiste fenomenologije nakon pokušaja sarvāstivada-vaibhāṣike da Buddhino učenje interpretira u horizontu jedne realističke reduktivne ontologije.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"121 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917330","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom radu problematizira se doprinos prvog Hegelova biografa cjelokupnom shvaćanju njegova opusa preko razrade i analize teza i opaski vezanih za najranije korijene njegove spekulacije u mladenačkom, odnosno predjenskom i za kritiku daleko najproblematičnijem i zasigurno najmanje poznatom razdoblju njegova filozofijskog svjetonazora i stvaralaštva. Svrha je rada ukazati, s jedne strane, na neprocjenjivu vrijednost sadržaja iznesenog ovim biografskim prikazom, kao i konzultiranog materijala na kojem se biografija temelji, a koji danas posjedujemo tek u manjkavoj fragmentiranoj formi. S druge strane, bitan dio ovdje iznesenog istraživanja sastoji se od isticanja i ispravne povijesne i kritičke kontekstualizacije određenih nekonzistentnosti i interpretativnih manjkavosti, prisutnih u ovoj prvoj ikad napisanoj biografiji o Hegelu, a koje su izvršile značajan utjecaj na sukcesivno poimanje nastanka sistema i dijalektike u kasnijoj i zreloj Hegelovoj spekulaciji.
{"title":"Karl Rosenkranz on Young Hegel in the Light of the Contemporary Critique on the Subject Matter","authors":"Pavao Žitko","doi":"10.21464/fi43105","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi43105","url":null,"abstract":"U ovom radu problematizira se doprinos prvog Hegelova biografa cjelokupnom shvaćanju njegova opusa preko razrade i analize teza i opaski vezanih za najranije korijene njegove spekulacije u mladenačkom, odnosno predjenskom i za kritiku daleko najproblematičnijem i zasigurno najmanje poznatom razdoblju njegova filozofijskog svjetonazora i stvaralaštva. Svrha je rada ukazati, s jedne strane, na neprocjenjivu vrijednost sadržaja iznesenog ovim biografskim prikazom, kao i konzultiranog materijala na kojem se biografija temelji, a koji danas posjedujemo tek u manjkavoj fragmentiranoj formi. S druge strane, bitan dio ovdje iznesenog istraživanja sastoji se od isticanja i ispravne povijesne i kritičke kontekstualizacije određenih nekonzistentnosti i interpretativnih manjkavosti, prisutnih u ovoj prvoj ikad napisanoj biografiji o Hegelu, a koje su izvršile značajan utjecaj na sukcesivno poimanje nastanka sistema i dijalektike u kasnijoj i zreloj Hegelovoj spekulaciji.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"32 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135917328","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U suvremenim sustavima za pohranu akademskih članaka možemo pronaći mnoštvo radova pisanih o tome što je Heidegger mislio, ali mali je broj radova koji nastoje razotkriti kako je Heidegger mislio. Ovaj članak pretendira ukazati na jedan aspekt pitanja »kako?« Heideggerova mišljenja. U djelima interpreta, povjesničara filozofije i mislilaca, prevladava stav da je pitanje bitka središnje pitanje onoga »što?« Heideggerova mišljenja. Budući da je pitanje »kako?« izvornije od pitanja »što?«, te stoga što povijest mišljenja ukazuje kako sadržaj mišljenja uvijek biva mišljen prema nekom prethodno zadanom sustavu mišljenja, ovaj rad ima za cilj dokazati hipotezu o jednom izvornijem, prvotnijem, prisutnijem i kontinuiranijem fenomenu od pitanja bitka u Heideggerovu opusu; fenomenu na kojemu je sazdano i samo pitanje bitka. To je fenomen koji možemo imenovati »dijalektika razračunavanja«. Zadatak je dokazati da se odgovor na pitanje »kako?« Heideggerova mišljenja daje u dijalektici razračunavanja, koja »pastira bitka« čini »pastirom razračunavanja«.
在现代学术维护体系中，我们可以找到很多关于海德格尔思想的著作，但也有少数工作试图弄清楚海德格尔的思想。本文提出了一个方面的问题“如何？”海德格尔的观点。在解读、历史学家哲学和思想家的观点中，战斗问题是什么的核心问题？”海德格尔的观点。因为问题是“如何？“问题来源”什么？«，te stogašto povijest mišljenja ukazuje kako sadržaj mišl jenja uvijek biva mišr jen prema nekom prethodno zadanom sustavu mišr jenja，ovaj rad ima za cilj dokazati hipotezu o jednom izvornijem，prvotnijem，prisutnijem i kontinuiranijem fenomenu od pitanja bitka u Heideggerovu opusu；这是一种习得的现象，只会与问题作斗争。这是一种我们可以称之为“计算方言”的现象。任务是证明“如何？在计算对话中给出了海德格尔的观点，“战斗的牧羊人”使之成为计算的牧羊人。
{"title":"Fenomen dijalektike razračunavanja u Heideggerovu djelu","authors":"Safer Grbić","doi":"10.21464/fi42408","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42408","url":null,"abstract":"U suvremenim sustavima za pohranu akademskih članaka možemo pronaći mnoštvo radova pisanih o tome što je Heidegger mislio, ali mali je broj radova koji nastoje razotkriti kako je Heidegger mislio. Ovaj članak pretendira ukazati na jedan aspekt pitanja »kako?« Heideggerova mišljenja. U djelima interpreta, povjesničara filozofije i mislilaca, prevladava stav da je pitanje bitka središnje pitanje onoga »što?« Heideggerova mišljenja. Budući da je pitanje »kako?« izvornije od pitanja »što?«, te stoga što povijest mišljenja ukazuje kako sadržaj mišljenja uvijek biva mišljen prema nekom prethodno zadanom sustavu mišljenja, ovaj rad ima za cilj dokazati hipotezu o jednom izvornijem, prvotnijem, prisutnijem i kontinuiranijem fenomenu od pitanja bitka u Heideggerovu opusu; fenomenu na kojemu je sazdano i samo pitanje bitka. To je fenomen koji možemo imenovati »dijalektika razračunavanja«. Zadatak je dokazati da se odgovor na pitanje »kako?« Heideggerova mišljenja daje u dijalektici razračunavanja, koja »pastira bitka« čini »pastirom razračunavanja«.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68283544","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：