Stavovi odgojitelja prema stidu i strahu od javnog govorenja

Život i škola Pub Date : 2022-12-30 DOI:10.32903/zs.68.1-2.2

Lidija Bakota, Milana Marić Čekić

{"title":"Stavovi odgojitelja\nprema stidu i strahu od javnog govorenja","authors":"Lidija Bakota, Milana Marić Čekić","doi":"10.32903/zs.68.1-2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Sporazumijevanje među ljudima podrazumijeva apstraktnu, simboličku uporabu jezika. Iako se ljudi biološki rađaju s predispozicijom za govorenje, ona ipak ne jamči da će čovjek tijekom života biti uspješan govornik. Da bi govornik bio uspješan u svom javnom nastupu, ponajprije je važno ovladati stidom i strahom te se govornički školovati. Cilj je provedenog istraživanja bio saznati stavove studenata sveučilišnog diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te odgojitelja s radnim iskustvom o pojavnim oblicima i uzorcima stida i straha u službenim komunikacijskim situacijama te potrebi uvođenja govorništva (retorike) u hrvatski obrazovni sustav. Istraživanje je provedeno u svibnju 2022. godine i u njemu je sudjelovalo 63 ispitanika (28 studenata i 35 odgojitelja). Istraživanjem je utvrđeno da većina ispitanika ne osjeća stid i strah pri javnom nastupu. Osobama koje osjećaju neki oblik treme pred javni nastup ispitanici pripisuju nedostatno govorničko iskustvo te izloženost vertikalnoj hijerarhijskoj komunikaciji obilježenoj autoritativnom atmosferom. Većina ispitanika smatra da tijekom formalnog obrazovanja nije dovoljno pripremljena za javno govorenje te da je retoriku potrebno implementirati u hrvatske obrazovne programe.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Život i škola","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Sporazumijevanje među ljudima podrazumijeva apstraktnu, simboličku uporabu jezika. Iako se ljudi biološki rađaju s predispozicijom za govorenje, ona ipak ne jamči da će čovjek tijekom života biti uspješan govornik. Da bi govornik bio uspješan u svom javnom nastupu, ponajprije je važno ovladati stidom i strahom te se govornički školovati. Cilj je provedenog istraživanja bio saznati stavove studenata sveučilišnog diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te odgojitelja s radnim iskustvom o pojavnim oblicima i uzorcima stida i straha u službenim komunikacijskim situacijama te potrebi uvođenja govorništva (retorike) u hrvatski obrazovni sustav. Istraživanje je provedeno u svibnju 2022. godine i u njemu je sudjelovalo 63 ispitanika (28 studenata i 35 odgojitelja). Istraživanjem je utvrđeno da većina ispitanika ne osjeća stid i strah pri javnom nastupu. Osobama koje osjećaju neki oblik treme pred javni nastup ispitanici pripisuju nedostatno govorničko iskustvo te izloženost vertikalnoj hijerarhijskoj komunikaciji obilježenoj autoritativnom atmosferom. Većina ispitanika smatra da tijekom formalnog obrazovanja nije dovoljno pripremljena za javno govorenje te da je retoriku potrebno implementirati u hrvatske obrazovne programe.

查看原文