Republika Hrvatska po pitanju inkluzije učenika s teškoćama u redovne odgojno-obrazovne ustanove aktivna je od 80-ih godina 20. stoljeća. Proces odgojno-obrazovne inkluzije u posljednje vrijeme u velikoj se mjeri ostvaruje putem pomoćnika u nastavi (PUN) odnosno stručnih komunikacijskih posrednika kao modela potpore obrazovanju i socijalizaciji učenika s teškoćama. Sukladno kontinuiranom rastu broja učenika s teškoćama očekuje se i kontinuitet rasta potrebe za uključivanjem pomoćnika u nastavi / komunikacijskih posrednika u odgojno-obrazovni proces. Premda je Republika Hrvatska u Ustav (NN 85/2010) te svoju obrazovnu politiku uključila istaknutu potrebu donijevši „Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima“ (NN 102/ 2018), još uvijek ne postoje čvrsti zakonski temelji kojima se jasno definiraju kriteriji odabira, kompetencija, sustavne evaluacije, edukacije i podrške osobama koje obavljaju poslove PUN. Cilj je ovog rada dati prikaz zakonske regulative koja se odnosi na uključivanje pomoćnika / komunikacijskih posrednika u odgojno-obrazovni proces te identificirati područja koja su nedovoljno zakonski regulirana. Iako se istraživanja na području inkluzivnog odgoja i obrazovanja posredovanjem PUN intenziviraju, s naglaskom na stavove, kompetencije te suradnju PUN i učitelja, ona su i dalje malobrojna i nedostatna. Svrha je ovoga rada pregledom dokumentacije ukazati na izazove te doprinijeti ujednačavanju odgojno-obrazovne inkluzivne prakse na nacionalnoj razini.
自 20 世纪 80 年代以来，克罗地亚共和国一直积极致力于将有困难的学生纳入正规教育机构。Proces odgojnoo-obrazovne inkluzije u posljednje vrijeme u velikoj se mjeri ostvaruje putem pomoćnika u nastavi (PUN) odnosno stručnih komunikacijskih posrednika kao modela potpore obrazovanju i socijalizaciji učenika s teškoćama.Sukladno kontinuiranom rast broja učenika s teškoćama očekuje se i kontinuitet rasta potrebe za uključivanjem pomoćnika u nastavi / komunikacijskih posrednika u odgojnoo-obrazovni proces.在克罗地亚共和国政府（NN 85/2010）的 "Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima"（NN 102/2018）文件中，提出了对PUN的定义标准、能力、评估标准、教育标准和评价标准。目的是概述适用于在应对教育过程中使用助理/交流中介的法律规定，并确定法律非法规定的领域。Iako se istraživanja na području inclusivejih odgoja i obrazovanja mediovanjem PUNem intenziviraju, s accentkom na stavove, kompetencije te suradnju PUN i učitelja, ona su i dalje malobrojna i nedostatna.本报告的目的是展示文献审查的结果，并为在国家层面统一全纳教育和教学实践做出贡献。
{"title":"Pravni okvir kao temelj djelovanja pomoćnika u nastavi","authors":"Mia Bašić Bućanović","doi":"10.32903/zs.69.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.7","url":null,"abstract":"Republika Hrvatska po pitanju inkluzije učenika s teškoćama u redovne odgojno-obrazovne ustanove aktivna je od 80-ih godina 20. stoljeća. Proces odgojno-obrazovne inkluzije u posljednje vrijeme u velikoj se mjeri ostvaruje putem pomoćnika u nastavi (PUN) odnosno stručnih komunikacijskih posrednika kao modela potpore obrazovanju i socijalizaciji učenika s teškoćama. Sukladno kontinuiranom rastu broja učenika s teškoćama očekuje se i kontinuitet rasta potrebe za uključivanjem pomoćnika u nastavi / komunikacijskih posrednika u odgojno-obrazovni proces. Premda je Republika Hrvatska u Ustav (NN 85/2010) te svoju obrazovnu politiku uključila istaknutu potrebu donijevši „Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima“ (NN 102/ 2018), još uvijek ne postoje čvrsti zakonski temelji kojima se jasno definiraju kriteriji odabira, kompetencija, sustavne evaluacije, edukacije i podrške osobama koje obavljaju poslove PUN. Cilj je ovog rada dati prikaz zakonske regulative koja se odnosi na uključivanje pomoćnika / komunikacijskih posrednika u odgojno-obrazovni proces te identificirati područja koja su nedovoljno zakonski regulirana. Iako se istraživanja na području inkluzivnog odgoja i obrazovanja posredovanjem PUN intenziviraju, s naglaskom na stavove, kompetencije te suradnju PUN i učitelja, ona su i dalje malobrojna i nedostatna. Svrha je ovoga rada pregledom dokumentacije ukazati na izazove te doprinijeti ujednačavanju odgojno-obrazovne inkluzivne prakse na nacionalnoj razini.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"477 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316167","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rehabilitacija potpomognuta konjima poznata je od davnina te su danas poznate mnoge dobrobiti terapijskoga jahanja i suodnosa konja s osobama s posebnim potrebama. Zbog uočene važnosti uporabe životinja u terapeutske svrhe, na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku u programu Prijediplomskoga sveučilišnog studija Edukacijska rehabilitacija provodi se izborni predmet Rehabilitacija potpomognuta životinjama. Cilj je istraživanja bio ispitati mišljenja studenata o rehabilitaciji potpomognutoj konjima. Svi studenti koji su upisali spomenuti kolegij (N=33) sudjelovali su u procjenjivanju gdje su izražavali svoja mišljenja posredstvom Likertove ljestvice o slaganju ili ne slaganju s predloženim tvrdnjama. Rezultati istraživanja pokazuju da se većina studenata slaže s tim da rehabilitacija potpomognuta konjima može pomoći psihičkom razvoju djeteta, razvoju socijalnih vještina kao i razvoju motoričkih vještina djeteta. Rezultati istraživanja, također, ukazuju na to da se većina studenata slaže s tvrdnjom da je poželjno razvijati terapijski pristup s konjima, a iskustvo s vježbi voljelo bi ponoviti čak 73 % studenata u obliku volonterskoga rada. Iz dobivenih rezultata istraživanja zaključuje se da su praktično obrađene teme rehabilitacije potpomognute konjima u potpunosti ispunile svoju svrhu u kontekstu budućega zanimanja edukacijskoga rehabilitatora te da postoji mogućnost daljnjega istraživanja u području rehabilitacije potpomognute konjima.
借助马匹进行康复治疗自古有之，现在人们已经知道了治疗性骑马和与有特殊需要的人一起骑马的许多好处。由于在治疗活动中使用动物的重要性，奥西耶克反应与视觉科学学院在教育康复课程计划中开设了 "辅助生活康复 "选修课。该课程旨在探讨学生对辅助生活马匹康复的看法。Svi studenti koji su upisali spomenuti kolegij (N=33) sudjelovali su u procjenjivanju gdje su izražavali s swoim mišljenja posredstvom Likertove ljestvice o slaganju ili ne slaganju s predloženim tvrdnjnjama.我们的研究结果表明，学生们的康复训练将有助于提高他们的心理、社会和运动能力。研究结果表明，有 73% 的学生在学习过程中获得了有效的心理治疗。从获得的研究结果中可以得出结论，在实践中，马匹辅助康复的主题已经达到了教育康复者未来兴趣的顶峰，在马匹辅助康复领域开展进一步的研究是可能的。
{"title":"Mišljenja studenata edukacijske rehabilitacije o procesima dječje rehabilitacije potpomognute konjima","authors":"Irella Bogut","doi":"10.32903/zs.69.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.4","url":null,"abstract":"Rehabilitacija potpomognuta konjima poznata je od davnina te su danas poznate mnoge dobrobiti terapijskoga jahanja i suodnosa konja s osobama s posebnim potrebama. Zbog uočene važnosti uporabe životinja u terapeutske svrhe, na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku u programu Prijediplomskoga sveučilišnog studija Edukacijska rehabilitacija provodi se izborni predmet Rehabilitacija potpomognuta životinjama. Cilj je istraživanja bio ispitati mišljenja studenata o rehabilitaciji potpomognutoj konjima. Svi studenti koji su upisali spomenuti kolegij (N=33) sudjelovali su u procjenjivanju gdje su izražavali svoja mišljenja posredstvom Likertove ljestvice o slaganju ili ne slaganju s predloženim tvrdnjama. Rezultati istraživanja pokazuju da se većina studenata slaže s tim da rehabilitacija potpomognuta konjima može pomoći psihičkom razvoju djeteta, razvoju socijalnih vještina kao i razvoju motoričkih vještina djeteta. Rezultati istraživanja, također, ukazuju na to da se većina studenata slaže s tvrdnjom da je poželjno razvijati terapijski pristup s konjima, a iskustvo s vježbi voljelo bi ponoviti čak 73 % studenata u obliku volonterskoga rada. Iz dobivenih rezultata istraživanja zaključuje se da su praktično obrađene teme rehabilitacije potpomognute konjima u potpunosti ispunile svoju svrhu u kontekstu budućega zanimanja edukacijskoga rehabilitatora te da postoji mogućnost daljnjega istraživanja u području rehabilitacije potpomognute konjima.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"69 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316452","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Culture of an educational institution encompasses a set of norms, beliefs and behaviours evident in a powerful network of rituals and traditions, norms and values that affect every corner of the organization. In the university context, it is perceived as the way of living that is co-created by the community members - their opinions, ideas and habits. The period of the forced social isolation has made many students struggle with developing personal connections and brought them in danger of developing a sense of isolation and disconnection. When moving forward from the lessons learnt in the online university courses,building a sense of community has proven to be one of the greatest challenges. Therefore, this qualitative study aimed to explore how students in their freshman year tend to perceive the university culture after joining the on site classes. For that purpose, Hargreaves’s model of institutional culture, which describes culture in terms of its expressive domain and instrumental domain, was adapted to the context of higher education and applied in focus groups discussions among students of Pedagogy and Psychology (University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina). The results show that students recognize the need to increase social cohesion at the university courses while providing engaging and innovative teaching methods that would facilitate learning and create supporting personal relations between students (and the teaching staff).
{"title":"Poslijepandemijska sveučilišna kultura iz studentske perspektive","authors":"Rahaela Varga, Edina Malkić","doi":"10.32903/zs.69.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.5","url":null,"abstract":"Culture of an educational institution encompasses a set of norms, beliefs and behaviours evident in a powerful network of rituals and traditions, norms and values that affect every corner of the organization. In the university context, it is perceived as the way of living that is co-created by the community members - their opinions, ideas and habits. The period of the forced social isolation has made many students struggle with developing personal connections and brought them in danger of developing a sense of isolation and disconnection. When moving forward from the lessons learnt in the online university courses,building a sense of community has proven to be one of the greatest challenges. Therefore, this qualitative study aimed to explore how students in their freshman year tend to perceive the university culture after joining the on site classes. For that purpose, Hargreaves’s model of institutional culture, which describes culture in terms of its expressive domain and instrumental domain, was adapted to the context of higher education and applied in focus groups discussions among students of Pedagogy and Psychology (University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina). The results show that students recognize the need to increase social cohesion at the university courses while providing engaging and innovative teaching methods that would facilitate learning and create supporting personal relations between students (and the teaching staff).","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"67 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316151","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The aim of this research was to examine the connection between sociometric status and school success, the dimensions of friendly relations and some socio-demographic characteristics of students. The research was conducted on a sample of 312 primary school students. By analyzing the dimensions of the quality of relationships among best friends, five sociometric statuses were identified: star student,rejected student, isolated student, controversial student, and average student. Significant differences in school achievement were found between all types of students. Rejected students have significantly lower overall achievement compared to controversial and average students, while star students have the highest share of excellent students. Gender proved to be a significant predictor of sociometric status and overall student achievement where female students were found to have a higher share among more popular students and have better overall performance at the end of the school year regardless of student subcategories by sociometric status. When examining the relationship between the dimensions of friendships and sociometric status of students, significant findings were found on how students assess their relationships with best friends, but due to the smaller number of individual categories of students in the sample it was found that there is no statistically significant relationship between variables of the dimension of friendly relations which is conceived as a composite variable based on the conducted factor analyzes. The results of this research indicate a strong connection between the sociometric status and general success of primary school students, while in the context of the connection with the dimensions of friendly relations there is a necessity for expanding knowledge and more extensive research on the relations between students and their sociometric profile, which at this time the pandemic where the issue of mental health was further actualized, proves to be a high priority in the work of educational institutions.
{"title":"Odrednice i potencijalni korelati sociometrijskoga statusa učenika u razrednim odjelima viših razreda osnovne škole","authors":"Ante Kolak, Ivana Markic, Z. Horvat","doi":"10.32903/zs.69.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.3","url":null,"abstract":"The aim of this research was to examine the connection between sociometric status and school success, the dimensions of friendly relations and some socio-demographic characteristics of students. The research was conducted on a sample of 312 primary school students. By analyzing the dimensions of the quality of relationships among best friends, five sociometric statuses were identified: star student,rejected student, isolated student, controversial student, and average student. Significant differences in school achievement were found between all types of students. Rejected students have significantly lower overall achievement compared to controversial and average students, while star students have the highest share of excellent students. Gender proved to be a significant predictor of sociometric status and overall student achievement where female students were found to have a higher share among more popular students and have better overall performance at the end of the school year regardless of student subcategories by sociometric status. When examining the relationship between the dimensions of friendships and sociometric status of students, significant findings were found on how students assess their relationships with best friends, but due to the smaller number of individual categories of students in the sample it was found that there is no statistically significant relationship between variables of the dimension of friendly relations which is conceived as a composite variable based on the conducted factor analyzes. The results of this research indicate a strong connection between the sociometric status and general success of primary school students, while in the context of the connection with the dimensions of friendly relations there is a necessity for expanding knowledge and more extensive research on the relations between students and their sociometric profile, which at this time the pandemic where the issue of mental health was further actualized, proves to be a high priority in the work of educational institutions.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"20 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316340","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dražen Rastovski, Jurica Lovrinčević, Filip Stipan Nadj
Cilj rada bio je utvrditi stavove roditelja o provedenom programu neplivača u organizaciji Školskog sportskog saveza grada Osijeka. U istraživanju je sudjelovalo 112 roditelja djece koja su pohađala program poduke neplivača. Roditelji su putem online upitnika odgovarali na pitanja o programu poduke neplivača.Iz deskriptivnih podataka vidljivo je kako većina roditelja smatra a je važno procijeniti stupanj znanja plivanja djece radi njihove sigurnosti. Manji broj roditelja mišljenja je da su oni ti koji bi svoju djecu trebalipodučiti plivanju. Što se tiče utjecaja škole plivanja na školske obveze djeteta, roditelji su većinom mišljenja da nisu problem izostanci s nastave kao ni priprema za nastavu te ne smatraju da su djeca preopterećena. Dio roditelja iskazao je kako im je teško organizirati prijevoz do bazena. Iako većina roditelja negira da nema povjerenja u program plivanja, mišljenja su i da bi učitelji trebali pratiti učenike na bazene. Dosadašnji program ocjenjuju kao vrlo dobar. Korelacijskom analizom utvrđeno je da postoji statističkiznačajna pozitivna niska povezanost stava roditelja da oni sami trebaju podučavati svoju djecu plivanju s mišljenjem da program šteti djetetovom pohađanju i pripremi za nastavu. Također je utvrđeno da postoji statistički značajna pozitivna niska povezanost stava roditelja da oni sami trebaju podučavati svoju djecu plivanju s povjerenjem u sigurnost programa škole plivanja.
理事会的目的是整合家长对奥西耶克学校体育协会组织的非联赛计划实施方案的意见。参加非打屁股计划的 112 名儿童的家长参加了此次调查。家长们通过在线问卷回答了有关不打屁股计划的问题。认为自己应该教孩子随地吐痰的家长较少。至于在学校随地吐痰对孩子学业的影响，家长们大多认为旷课不是问题，也不是孩子太累的原因。Dio parentitelja iskazao je jak im trudno trudno organizirati prijevoz do poena.目前，他们认为该计划并不适合孩子。到目前为止，他们认为该计划非常好。通过相关分析，可以确定家长认为他们自己必须教孩子游泳的信念与该计划对孩子的健康和体能很重要的信念之间存在统计学意义上的显著正相关和低相关。Također je utvrđeno da postoji statistički značajna pozitivna niska povezanost stava parentitelja da oni sami trebaju podučavati svoju djecu plivanja s povjerenjem u sigurnost programa škole plivanja.
{"title":"Parents’ attitudes towards swim lessons organized by the School sports association of Osijek","authors":"Dražen Rastovski, Jurica Lovrinčević, Filip Stipan Nadj","doi":"10.32903/zs.69.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.2","url":null,"abstract":"Cilj rada bio je utvrditi stavove roditelja o provedenom programu neplivača u organizaciji Školskog sportskog saveza grada Osijeka. U istraživanju je sudjelovalo 112 roditelja djece koja su pohađala program poduke neplivača. Roditelji su putem online upitnika odgovarali na pitanja o programu poduke neplivača.Iz deskriptivnih podataka vidljivo je kako većina roditelja smatra a je važno procijeniti stupanj znanja plivanja djece radi njihove sigurnosti. Manji broj roditelja mišljenja je da su oni ti koji bi svoju djecu trebalipodučiti plivanju. Što se tiče utjecaja škole plivanja na školske obveze djeteta, roditelji su većinom mišljenja da nisu problem izostanci s nastave kao ni priprema za nastavu te ne smatraju da su djeca preopterećena. Dio roditelja iskazao je kako im je teško organizirati prijevoz do bazena. Iako većina roditelja negira da nema povjerenja u program plivanja, mišljenja su i da bi učitelji trebali pratiti učenike na bazene. Dosadašnji program ocjenjuju kao vrlo dobar. Korelacijskom analizom utvrđeno je da postoji statističkiznačajna pozitivna niska povezanost stava roditelja da oni sami trebaju podučavati svoju djecu plivanju s mišljenjem da program šteti djetetovom pohađanju i pripremi za nastavu. Također je utvrđeno da postoji statistički značajna pozitivna niska povezanost stava roditelja da oni sami trebaju podučavati svoju djecu plivanju s povjerenjem u sigurnost programa škole plivanja.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"29 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316351","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tematika vrednovanja u odgojno obrazovnom procesu zauzima važno mjesto. Suvremena nastava pretpostavlja holistički pristup praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća, a to označava individualiziran pristup svakom učeniku. Individualizacija poučavanja i vrednovanja omogućava učenicima razvoj osobnih potencijala. Prema nacionalnim dokumentima obrazovanje se treba temeljiti na pedagogiji uspjeha, a učenički uspjeh treba mjeriti u odnosu na njihovo početno stanje. Ocjenjivati se treba u suradnji sučenicima što pretpostavlja da učenici postaju aktivni dionici odgojno obrazovnog procesa. Vrednovanje je usmjereno učenju i kao takvo treba omogućiti učeniku kvalitetne povratne informacije utemeljene na dokazima prikupljenim tijekom praćenja. Informacije o napretku učenika koje učitelj stavlja pred učenike i roditelje trebaju biti jasne i lako razumljive svim dionicima ove trijade. Poželjno je učenike poticati na razvoj vještina samovrednovanja čime bi se razvila svijest kod učenika o vlastitim znanjima. Posljedično, izvršit će se utjecaj i na cjeloživotno učenje. U isto vrijeme potrebno je podržavati učenike u stjecanju pozitivne slike o sebi . Poticanjem na promišljanje o svojim kognitivnim procesima učenike se usmjerava na planiranje rada i samostalno donošenje odluka o daljnjim koracima učenja. Prikupljanje informacija o procesu učenja učenika i njihovom trenutnom postignuću te interpretacija tih informacija trebaju biti temelj učitelju za daljnje planiranje nastave. Učeniku te informacije služe za daljnje planiranje učenja. Ovakav oblik vrednovanja označava formativni pristup vrednovanju. Ovaj rad pretpostavlja da formativno vrednovanje kao oblik kontinuiranog praćenja učeničkih postignuća poboljšava razredno ozračje i povezano je sa uspješnim samovrednovanjem učenika . Potom se ističe nužnost primjene formativnog vrednovanja i opisuju se aktuelni oblici vanjskog vrednovanja u hrvatskom školstvu te razmatra povezanost vanjskog vrednovanja sa unutarnjim vrednovanjem učenika. Naposlijetku, na temelju pregledane literature navode se ograničenja i nude preporuke za daljnja istraživanja.
评估主题在问责制进程中占有重要地位。因此，在教学和评价的个性化过程中，学生可以发挥个人潜能。个性化教学和评价使学生能够发挥个人潜能。Prema nacionalnim dokumentyma obrazovanje se treba основаiti na pedagogiji uspjeha, a učenički uspjeh treba mjeriti u odnosu na ich početno stavu.进行评价的目的是帮助学生，这就要求学生成为负责任的教育过程的积极参与者。评价的目的在于学习，因此有必要根据评价过程提供的证据向学生提供高质量的反馈。Informacije o napretku učenika koje učitelj stavlja před učenike i parentitelje trebaju biti jasne i lako rozumljive svim dionicima ove trijade.鼓励学生形成自我评价意识对培养学生的自知之明非常重要。此外，这还将对终身学习产生影响。与此同时，有必要帮助学生建立积极的自我形象，通过关注对认知过程的思考，引导学生规划自己的工作，并就进一步的学习步骤做出决定。积累有关学生学习过程及其当前进展的信息，并对这些信息进行解读，应成为进一 步规划学习过程的基础。对学生而言，这些信息有助于进一步规划学习。这种评价方式属于形成性评价。在对学生进行格式化评价之前，应先对学生进行持续性的评价，并在评价后对学生进行评价。 在对学生进行格式化评价之前，应先对学生进行持续性的评价，并在评价后对学生进行持续性的评价。在此背景下，文学作品的导航作用将被忽视，并将被视为一项重要任务。
{"title":"Formative aspects of evaluation in education","authors":"Antonija Wurzberg","doi":"10.32903/zs.69.1.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.8","url":null,"abstract":"Tematika vrednovanja u odgojno obrazovnom procesu zauzima važno mjesto. Suvremena nastava pretpostavlja holistički pristup praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća, a to označava individualiziran pristup svakom učeniku. Individualizacija poučavanja i vrednovanja omogućava učenicima razvoj osobnih potencijala. Prema nacionalnim dokumentima obrazovanje se treba temeljiti na pedagogiji uspjeha, a učenički uspjeh treba mjeriti u odnosu na njihovo početno stanje. Ocjenjivati se treba u suradnji sučenicima što pretpostavlja da učenici postaju aktivni dionici odgojno obrazovnog procesa. Vrednovanje je usmjereno učenju i kao takvo treba omogućiti učeniku kvalitetne povratne informacije utemeljene na dokazima prikupljenim tijekom praćenja. Informacije o napretku učenika koje učitelj stavlja pred učenike i roditelje trebaju biti jasne i lako razumljive svim dionicima ove trijade. Poželjno je učenike poticati na razvoj vještina samovrednovanja čime bi se razvila svijest kod učenika o vlastitim znanjima. Posljedično, izvršit će se utjecaj i na cjeloživotno učenje. U isto vrijeme potrebno je podržavati učenike u stjecanju pozitivne slike o sebi . Poticanjem na promišljanje o svojim kognitivnim procesima učenike se usmjerava na planiranje rada i samostalno donošenje odluka o daljnjim koracima učenja. Prikupljanje informacija o procesu učenja učenika i njihovom trenutnom postignuću te interpretacija tih informacija trebaju biti temelj učitelju za daljnje planiranje nastave. Učeniku te informacije služe za daljnje planiranje učenja. Ovakav oblik vrednovanja označava formativni pristup vrednovanju. Ovaj rad pretpostavlja da formativno vrednovanje kao oblik kontinuiranog praćenja učeničkih postignuća poboljšava razredno ozračje i povezano je sa uspješnim samovrednovanjem učenika . Potom se ističe nužnost primjene formativnog vrednovanja i opisuju se aktuelni oblici vanjskog vrednovanja u hrvatskom školstvu te razmatra povezanost vanjskog vrednovanja sa unutarnjim vrednovanjem učenika. Naposlijetku, na temelju pregledane literature navode se ograničenja i nude preporuke za daljnja istraživanja.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"109 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316473","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Odgojitelji su glavni akteri u provođenju uspješne i kvalitetne inkluzije. Stoga je važno provjeriti spremnost odgojitelja za rad u inkluzivnim skupinama i druge važne čimbenicke koji na tu spremnost utječu kako bi se dobio uvid u provođenju inkluzivne prakse u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Vodeći se time, postavljeni su sljedeći ciljevi u ovom istraživanju. Prvi cilj bio je utvrditi razlikuju li se odgojiteljice u stavovima prema inkluziji i samoprocjenjenoj kompetentnosti za rad s djecom s teškoćama s obzirom na neke njihove karakteristike (dob, prethodno radno iskustvo s djecom s teškoćama, osobno iskustvo s bliskom osobom s teškoćama, sudjelovanje na stručnom usavršavanju za rad s djecom s teškoćama), a drugi, ispitati kakav je odnos između navedenih dimenzija i emocionalne kompetentnosti. U istraživanju je sudjelovalo 189 odgojiteljica iz Dječjeg vrtića Osijek. U svrhu procjene stava prema odgojnoobrazovnom uključivanju koristila se Skala spremnosti odgojitelja za rad u inkluzivnim skupinama (Skočić-Mihić, 2011), a za procjenu emocionalne kompetentnosti korišten je Upitnik emocionalne kompetentnosti (Takšić, 2002). Rezultati su pokazali da odgojiteljice imaju neutralne do blago pozitivne stavove prema inkluziji te da su neodlučne po pitanju samoprocjenjene kompetentnosti za rad s djecom s teškoćama. Osim toga, pokazalo se da mlađe odgojiteljice i one koje su imale prethodno radno iskustvo u redovnim skupinama imaju povoljnije stavove prema inkluziji i optimističniju procjenu vlastite kompetentnosti, u odnosu na starije odgojiteljice i one koje nisu imale prethodna iskustva u radu s djecom s teškoćama. Međutim, one koje su imale prethodno iskustvo u posebnim skupinama imale su negativnije stavove u odnosu na one koje nisu imale isto iskustvo. Odgojiteljice koje su imale osobno iskustvo s bliskom osobom s teškoćama također su se procjenjivale kompetentnijima za rad u inkluzivnim skupinama u odnosu na odgojiteljice koje nisu imale takvo iskustvo. Razlike na ostalim faktorima se nisu pronašle.
受访者是成功实现高质量全纳教育的主要参与者。因此，必须核实教师在全纳群体发展中的责任以及影响这一责任的其他重要因素，以便深入了解幼儿教育和学前教育中全纳做法的实施情况。Vodeći se tim, postavljeni su sljedeći ciljevi u ovom istraživanju.如果您想将自己的能力纳入到教育课程中，您需要具备的能力（例如，在教育课程中预选课程、在有条件的情况下，可通过以下方式提高您的导航能力和情绪能力。在奥西耶克的 Dječjeg vrtića 189 odgojiteljica。在奥西耶克，有 189 名学生在学习，其中有 10 名学生的学习成绩很差（Skočić-Mihić，2011 年），还有一名学生的学习成绩很差（Upitnik emocionalne kompetentnosti，Takšić，2002 年）。在对这些数据进行分析后发现，这些数据是中立的。因此，我们认为，要想在重新设计的环境中获得最佳的性能，就必须在优化的过程中不断提高自己的能力。但是，如果一个人对自己的未来充满信心，那么他就会对自己的未来产生消极的看法。如果一个人对自己的健康状况不满意，他就会采取相应的行动。没有观察到其他因素的差异。
{"title":"Stavovi i samoprocjena odgojiteljica za rad u inkluzivnim skupinama i njihova emocionalna kompetencija","authors":"Zrinka Lovrinčević, Darija Salopek Žiha","doi":"10.32903/zs.69.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.6","url":null,"abstract":"Odgojitelji su glavni akteri u provođenju uspješne i kvalitetne inkluzije. Stoga je važno provjeriti spremnost odgojitelja za rad u inkluzivnim skupinama i druge važne čimbenicke koji na tu spremnost utječu kako bi se dobio uvid u provođenju inkluzivne prakse u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Vodeći se time, postavljeni su sljedeći ciljevi u ovom istraživanju. Prvi cilj bio je utvrditi razlikuju li se odgojiteljice u stavovima prema inkluziji i samoprocjenjenoj kompetentnosti za rad s djecom s teškoćama s obzirom na neke njihove karakteristike (dob, prethodno radno iskustvo s djecom s teškoćama, osobno iskustvo s bliskom osobom s teškoćama, sudjelovanje na stručnom usavršavanju za rad s djecom s teškoćama), a drugi, ispitati kakav je odnos između navedenih dimenzija i emocionalne kompetentnosti. U istraživanju je sudjelovalo 189 odgojiteljica iz Dječjeg vrtića Osijek. U svrhu procjene stava prema odgojnoobrazovnom uključivanju koristila se Skala spremnosti odgojitelja za rad u inkluzivnim skupinama (Skočić-Mihić, 2011), a za procjenu emocionalne kompetentnosti korišten je Upitnik emocionalne kompetentnosti (Takšić, 2002). Rezultati su pokazali da odgojiteljice imaju neutralne do blago pozitivne stavove prema inkluziji te da su neodlučne po pitanju samoprocjenjene kompetentnosti za rad s djecom s teškoćama. Osim toga, pokazalo se da mlađe odgojiteljice i one koje su imale prethodno radno iskustvo u redovnim skupinama imaju povoljnije stavove prema inkluziji i optimističniju procjenu vlastite kompetentnosti, u odnosu na starije odgojiteljice i one koje nisu imale prethodna iskustva u radu s djecom s teškoćama. Međutim, one koje su imale prethodno iskustvo u posebnim skupinama imale su negativnije stavove u odnosu na one koje nisu imale isto iskustvo. Odgojiteljice koje su imale osobno iskustvo s bliskom osobom s teškoćama također su se procjenjivale kompetentnijima za rad u inkluzivnim skupinama u odnosu na odgojiteljice koje nisu imale takvo iskustvo. Razlike na ostalim faktorima se nisu pronašle.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"20 3 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316092","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Široko je prihvaćena teza kako odgojitelji i njihova kompetentnost čine jednu od glavnih pretpostavki kvalitetnog odgoja i obrazovnih aktivnosti u predškolskim ustanovama. Odgojitelji su odgovorniza integriranje djece u svijet učenja i razvijanje svih ostalih stvaralačkih aktivnosti koje su od velikogznačaja za daljnje aspekte djetetova života. Kako bi odgojitelj mogao kvalitetno i produktivno obavljati svoj posao, ključni je preduvjet osobno zadovoljstvo poslom. Zadovoljstvo poslom jedan je od ključni čimbenika svake organizacije što uključuje i odgojno-obrazovne ustanove. Cilj je rada istražiti doprinos karakteristika posla u predviđanju zadovoljstva poslom odgojitelja u predškolskim ustanovama. Provedenim empirijskim istraživanjem analizirane su psihološke karakteristike ispitanika (procjena stresnosti posla, procjena indikatora psihološke klime, procjena psihološkog kapitala) te karakteristike posla (fizičko okruženje, primanja, odnosi u kolektivu) pri objašnjavanju zadovoljstva poslom odgojitelja. Za potrebe je ovoga istraživanja korištena Skala općega zadovoljstva poslom, Skala procjene stresnosti posla odgojitelja te Skraćeni upitnik psihološkog kapitala UPK-12. Istraživanje je provedeno na uzorku od 238 odgojiteljica u Republici Hrvatskoj. Istraživanjem se želi utvrditi postoji li statistički značajna razlika zadovoljstva poslom odgojitelja s obzirom na psihološke karakteristike odgojitelja i karakteristike predškolske ustanove u kojoj rade.
Široko je prihvaćena teza kako odgojitelji i ich kompetentnost čine jeden od hlavních pretpostavki kvalitetnog odgoja i obrazovnih aktivnosti u předškolskim ustanovama.教师有责任让儿童融入学习世界，并开展对其今后生活具有重要意义的所有其他创造性活动。教师要想高质量、高效率地完成工作，个人对业务的满意度至关重要。业务满意度是任何组织（包括教育和教育机构）成功的关键因素之一。本研究旨在确定企业特征对预测学前教育机构校长业务满意度的贡献。本研究分析了学前教育机构的业务特征（业务活动、业务活动指标、业务活动资本）与业务活动（业务活动、初等教育、业务活动）之间的关系。本研究使用了商业满意度量表、商业压力量表和 UPK-12 心理资本分数。调查对象为克罗地亚共和国的 238 名校长。调查旨在确定，考虑到园长的心理特征及其所在学前教育机构的特征，在对园长工作的满意度方面是否存在统计学意义上的显著差异。
{"title":"Utjecaj čimbenika povezanih s poslom na zadovoljstvo odgojitelja","authors":"Dragana Turić, Željko Požega","doi":"10.32903/zs.69.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.1","url":null,"abstract":"Široko je prihvaćena teza kako odgojitelji i njihova kompetentnost čine jednu od glavnih pretpostavki kvalitetnog odgoja i obrazovnih aktivnosti u predškolskim ustanovama. Odgojitelji su odgovorniza integriranje djece u svijet učenja i razvijanje svih ostalih stvaralačkih aktivnosti koje su od velikogznačaja za daljnje aspekte djetetova života. Kako bi odgojitelj mogao kvalitetno i produktivno obavljati svoj posao, ključni je preduvjet osobno zadovoljstvo poslom. Zadovoljstvo poslom jedan je od ključni čimbenika svake organizacije što uključuje i odgojno-obrazovne ustanove. Cilj je rada istražiti doprinos karakteristika posla u predviđanju zadovoljstva poslom odgojitelja u predškolskim ustanovama. Provedenim empirijskim istraživanjem analizirane su psihološke karakteristike ispitanika (procjena stresnosti posla, procjena indikatora psihološke klime, procjena psihološkog kapitala) te karakteristike posla (fizičko okruženje, primanja, odnosi u kolektivu) pri objašnjavanju zadovoljstva poslom odgojitelja. Za potrebe je ovoga istraživanja korištena Skala općega zadovoljstva poslom, Skala procjene stresnosti posla odgojitelja te Skraćeni upitnik psihološkog kapitala UPK-12. Istraživanje je provedeno na uzorku od 238 odgojiteljica u Republici Hrvatskoj. Istraživanjem se želi utvrditi postoji li statistički značajna razlika zadovoljstva poslom odgojitelja s obzirom na psihološke karakteristike odgojitelja i karakteristike predškolske ustanove u kojoj rade.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"19 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139315860","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj je rada identificirati razinu digitalne zrelosti učeničkih domova u Republici Hrvatskoj te dati smjernice za unaprjeđenje razine njihove digitalne zrelosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=59 svih ravnatelja/ravnateljica javnih učeničkih domova jer je jednako toliko registriranih i javno dostupnih učeničkih domova u Republici Hrvatskoj. Dobiveni uzorak je 40 sudionika pa se istraživanje smatra reprezentativnim. Rezultati istra živanja pokazali su da učenički domovi nemaju ujednačeno poslovanje po pitanju e-poslovanja na nacionalnoj razini, da je potrebno jačati generičke e-kompetencije zaposlenika, podizati kvalitetnu infrastrukturu na nacionalnoj razini te da domovi u svome poslovanju ne prate Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Uočeno je i da je neophodno zakonsko oformljivanje točne baze podataka svih vrsta učeničkih domova (privatnih i javnih) u Republici Hrvatskoj da bi se dobio točan podatak. Radom se osvješćuje postojeća situacija te potiče način otklanjanja postojećih problema.
目的是确定克罗地亚共和国学生家庭的数字成熟度，并为其数字成熟度的发展提供指导。调查的样本为 N=59 svih principatelja/ravnateljica public učeničkih domova jer je jednako so much registered i javno dostupnih učeničkih domova u Republici Hrvatskoj。由此得出的样本为 40 名法官，样本被认为具有代表性。调查结果显示，学生之家没有全国统一的电子商务，有必要发展员工的通用电子能力，在全国范围内发展高质量的基础设施，学生之家在其业务中没有遵守《中等教育和培养国家教学标准》。人们还认识到，有必要依法建立克罗地亚共和国各类学生之家（私立和公立）的准确数据库，以获得准确数据。这种情况正在得到解决，目前正在讨论解决剩余问题的方法。
{"title":"Digital maturity of student dormitories in the Republic of Croatia","authors":"Andreja / Zubac, Milica Knežević","doi":"10.32903/zs.69.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.69.1.9","url":null,"abstract":"Cilj je rada identificirati razinu digitalne zrelosti učeničkih domova u Republici Hrvatskoj te dati smjernice za unaprjeđenje razine njihove digitalne zrelosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=59 svih ravnatelja/ravnateljica javnih učeničkih domova jer je jednako toliko registriranih i javno dostupnih učeničkih domova u Republici Hrvatskoj. Dobiveni uzorak je 40 sudionika pa se istraživanje smatra reprezentativnim. Rezultati istra živanja pokazali su da učenički domovi nemaju ujednačeno poslovanje po pitanju e-poslovanja na nacionalnoj razini, da je potrebno jačati generičke e-kompetencije zaposlenika, podizati kvalitetnu infrastrukturu na nacionalnoj razini te da domovi u svome poslovanju ne prate Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Uočeno je i da je neophodno zakonsko oformljivanje točne baze podataka svih vrsta učeničkih domova (privatnih i javnih) u Republici Hrvatskoj da bi se dobio točan podatak. Radom se osvješćuje postojeća situacija te potiče način otklanjanja postojećih problema.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"20 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139316157","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Suvremeno obrazovanje teži cjelovitom razvoju učenika odnosno zadovoljavanju njegovih kognitivnih, emocionalnih i motoričkih potreba. U suvremenim se školama podjednaki naglasak stavlja na učenje glavom, srcem i rukama što ujedno omogućava aktivniji položaj učenika u odgojno-obrazovnom procesu. Za budući život sadašnjih učenika od iznimne je važnosti da stječu razne praktične i životno korisne vještine koje u Hrvatskoj trenutni odgojno-obrazovni sustav za to ne priprema dovoljno. Naime, hrvatski učenici u vidu obvezne nastave nemaju prilike razvijati niti stjecati razne praktične vještine kao ni za život korisna znanja ili sposobnosti. Nekada se navedeno učilo i stjecalo u okviru nastavnog predmeta Domaćinstvo i to na praktičnim tečajevima odijevanja, stanovanja i prehrane. Na takav način učenici su usvajali praktična znanja, vještine i osposobljavali se aktivno primjenjivati naučeno u svakodnevnom životu. Provedeno je međužupanijsko istraživanje čiji je cilj bio anketiranjem ispitati roditelje (N = 232) učenika sedmih i osmih razreda o životno-praktičnim vještinama koje imaju njihova djeca. Dobiveni rezultati ukazuju na nužnost uvođenja nastavnog predmeta u kojem bi učenici imali prilike usvajati praktična znanja koja su životno korisna. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako su životno-praktične vještine učenika sedmih i osmih razreda nedovoljno razvijene te da postoji statistički značajna razlika u posjedovanju istih kao i u sudjelovanju u kućanskim poslovima s obzirom na spol. Istraživanjem su, također, roditelji iskazali pozitivne stavove o implementaciji nastavnog predmeta Domaćinstvo u osnovnoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj u kojem bi učenici stjecali takve životno-praktične vještine.
当代教育的目标是学生的全面发展，满足其认知、情感和运动方面的需求。在现代学校中，学习的重点是用脑、用心、用手，这就从一个方面使学生在教育过程中处于更加积极的地位。对于今天的学生未来的生活而言，最重要的是让他们学习各种实用和拯救生命的技能，而克罗地亚目前的教育和教学体系并不支持这些技能的学习。Naime, hrvatski učenici u vidu obligne nastave nemaju prilike razvati ani stjecati razne praktični vještine kao ni za život korisna znal ili sposobnosti.Domaćinstvo 将在新的 Domaćinstvo 培训中心进行培训、指导和指导。在我们的工作中，我们将从实践中学习，在实践中成长。结果表明，父母（N = 232）对孩子的成长和发展都非常重要。我们的研究结果表明，在新的环境中，我们可以通过实践来提高我们的工作效率。我们的研究结果表明，在对全球环境状况进行统计和分析的过程中，我们发现了许多新的问题。在克罗地亚共和国，家长们都非常支持多米尼克政府的新政策的实施。
{"title":"Ispitivanje\u0000životno-praktičnih vještina učenika sedmih i osmih razreda","authors":"Karolina Doutlik, Tanja Maltar Okun","doi":"10.32903/zs.68.1-2.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.10","url":null,"abstract":"Suvremeno obrazovanje teži cjelovitom razvoju učenika odnosno zadovoljavanju njegovih kognitivnih, emocionalnih i motoričkih potreba. U suvremenim se školama podjednaki naglasak stavlja na učenje glavom, srcem i rukama što ujedno omogućava aktivniji položaj učenika u odgojno-obrazovnom procesu. Za budući život sadašnjih učenika od iznimne je važnosti da stječu razne praktične i životno korisne vještine koje u Hrvatskoj trenutni odgojno-obrazovni sustav za to ne priprema dovoljno. Naime, hrvatski učenici u vidu obvezne nastave nemaju prilike razvijati niti stjecati razne praktične vještine kao ni za život korisna znanja ili sposobnosti. Nekada se navedeno učilo i stjecalo u okviru nastavnog predmeta Domaćinstvo i to na praktičnim tečajevima odijevanja, stanovanja i prehrane. Na takav način učenici su usvajali praktična znanja, vještine i osposobljavali se aktivno primjenjivati naučeno u svakodnevnom životu. Provedeno je međužupanijsko istraživanje čiji je cilj bio anketiranjem ispitati roditelje (N = 232) učenika sedmih i osmih razreda o životno-praktičnim vještinama koje imaju njihova djeca. Dobiveni rezultati ukazuju na nužnost uvođenja nastavnog predmeta u kojem bi učenici imali prilike usvajati praktična znanja koja su životno korisna. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako su životno-praktične vještine učenika sedmih i osmih razreda nedovoljno razvijene te da postoji statistički značajna razlika u posjedovanju istih kao i u sudjelovanju u kućanskim poslovima s obzirom na spol. Istraživanjem su, također, roditelji iskazali pozitivne stavove o implementaciji nastavnog predmeta Domaćinstvo u osnovnoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj u kojem bi učenici stjecali takve životno-praktične vještine.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133602237","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：