{"title":"Doprinos značajki osobnosti i negativnih zdravstvenih ponašanja na depresivnost, anksioznost i stres u ranoj odrasloj dobi","authors":"Željana Milovčić, Vesna Antičević, Ana Ćurković","doi":"10.48188/hczz.1.2.8","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ciljevi rada bili su ispitati\nučestalost negativnih zdravstvenih ponašanja (konzumiranje alkohola, cigareta i\nkave) te ispitati povezanost između osobina ličnosti i tjelesne aktivnosti i izraženosti\nsimptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. METODE: Korišteni su sljedeći\nmjerni instrumenti: (a) upitnik općih podataka koji je sadržavao\nsociodemografska obilježja te pitanja o životnim navikama (konzumiranje\nalkohola i cigareta); (b) Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS); (c)\nBig Five upitnik osobina ličnosti (BFI); (d) Međunarodni upitnik o tjelesnoj\naktivnosti (IPAQ). REZULTATI: Rezultati istraživanja ukazuju kako značajno veći\nbroj studenata ne konzumira cigarete nego što ih konzumira (χ2=10,05, p<0,01), dok\nnajveći broj studenata alkohol konzumira rijetko ili vikendom (χ2=32,93,\np<0,001). Kod studenata koji ne konzumiraju alkohol utvrđena je granično\nviša razina anksioznosti (t=1,63; p=0,053). Rezultati regresijske analize\nukazuju na statistički značajan učinak neuroticizma na izraženost simptoma\ndepresivnosti (B=2,52, p<0,001) i anksioznosti (B=3,09 p<0,001) kod\nstudenata. Osobina ličnosti otvorenost prema iskustvima doprinosi većem stresu\nstudenata (B=0,1, p<0,001). Sjedilački način života utječe na pojavu\nanksioznosti (B=0,001, p<0,05). ZAKLJUČAK: Prema dobivenim rezultatima\nmožemo zaključiti da neuroticizam doprinosi pojavi simptoma anksioznosti i\ndepresivnosti, otvorenost prema iskustvima većem stresu, dok sjedilački način\nživota doprinosi višoj anksioznosti studenata.","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"95 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.8","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Ciljevi rada bili su ispitati
učestalost negativnih zdravstvenih ponašanja (konzumiranje alkohola, cigareta i
kave) te ispitati povezanost između osobina ličnosti i tjelesne aktivnosti i izraženosti
simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. METODE: Korišteni su sljedeći
mjerni instrumenti: (a) upitnik općih podataka koji je sadržavao
sociodemografska obilježja te pitanja o životnim navikama (konzumiranje
alkohola i cigareta); (b) Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS); (c)
Big Five upitnik osobina ličnosti (BFI); (d) Međunarodni upitnik o tjelesnoj
aktivnosti (IPAQ). REZULTATI: Rezultati istraživanja ukazuju kako značajno veći
broj studenata ne konzumira cigarete nego što ih konzumira (χ2=10,05, p<0,01), dok
najveći broj studenata alkohol konzumira rijetko ili vikendom (χ2=32,93,
p<0,001). Kod studenata koji ne konzumiraju alkohol utvrđena je granično
viša razina anksioznosti (t=1,63; p=0,053). Rezultati regresijske analize
ukazuju na statistički značajan učinak neuroticizma na izraženost simptoma
depresivnosti (B=2,52, p<0,001) i anksioznosti (B=3,09 p<0,001) kod
studenata. Osobina ličnosti otvorenost prema iskustvima doprinosi većem stresu
studenata (B=0,1, p<0,001). Sjedilački način života utječe na pojavu
anksioznosti (B=0,001, p<0,05). ZAKLJUČAK: Prema dobivenim rezultatima
možemo zaključiti da neuroticizam doprinosi pojavi simptoma anksioznosti i
depresivnosti, otvorenost prema iskustvima većem stresu, dok sjedilački način
života doprinosi višoj anksioznosti studenata.