{"title":"Povezanost suosjećajne\nskrbi s radnim lokusom kontrole i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla u\nzdravstvu","authors":"Vesna Antičević","doi":"10.48188/hczz.3.2.11","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ciljevi: Ciljevi provedenog istraživanja su definirani kako slijedi: a) provjeriti psihometrijske karakteristike Skale suosjećanja; b) ispitati povezanost kvalitete suosjećajne skrbi prema pacijentima s generaliziranim vjerovanjima o kontroli (lokus kontrole) na radnom mjestu, generativnom predanošću i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla medicinske sestre.Metode: Ovom presječnom studijom, provedenom tijekom lipnja 2023. godine, obuhvaćene su 183 medicinske sestre zaposlene u KBC-u Split. Primijenjeni su sljedeći upitnici: Spectorova skala radnog lokusa kontrole, Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla, Skala generativne predanosti i Skala suosjećanja.Rezultati: Faktorska analiza Skale suosjećajnosti potvrđuje postojanje četiriju latentnih faktora koji, uz manja odstupanja, sa-držajno odgovaraju faktorima u izvornoj verziji skale i zajednički objašnjavaju oko 50% varijance suosjećanja. Ispitanici visokim ocjenama procjenjuju vlastitu sposobnost suosjećanja s pacijentima, kontrolu nad zahtjevima posla i predanost poslu. Sestrinsku profesiju procjenjuju psihološki zahtjevnom te vlastitu uspješnost u poslu većim dijelom pripisuju internalnim čimbenicima. Re-gresijske analize ukazuju na povezanost ljubaznosti medicinskih sestara s internaliziranim lokusom kontrole na poslu (β=0,20, p=0,009), većom predanošću poslu (β=0,43, p<0,001) i s percepcijom veće psihološke zahtjevnosti posla (β=0,15, p=0,049). Hu-maniji odnos prema pacijentima povezan je s pridavanjem manjeg značaja eksternalnim čimbenicima na poslu (β=-0,16, p=0,043), dok usredotočena svjesnost na pacijenta doprinosi većem osjećaju kontrole nad zahtjevima posla (β=0,16, p<0,032).Zaključci: Nalazi ukazuju na opravdanost korištenja Skale suosjećajnosti na hrvatskoj populaciji. Medicinske sestre iskazu-juvisoke razine suosjećajnosti prema pacijentima, predane su svom pozivu i imaju osjećaj kontrole nad zahtjevima svog posla, a profesionalne perspektive pripisuju vlastitom zalaganju. Viši stupnjevi ljubaznosti, humanosti i usredotočenosti imaju pozitivan učinak na percepciju profesionalnih zahtjeva medicinskih sestara","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"48 11","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.48188/hczz.3.2.11","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Ciljevi: Ciljevi provedenog istraživanja su definirani kako slijedi: a) provjeriti psihometrijske karakteristike Skale suosjećanja; b) ispitati povezanost kvalitete suosjećajne skrbi prema pacijentima s generaliziranim vjerovanjima o kontroli (lokus kontrole) na radnom mjestu, generativnom predanošću i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla medicinske sestre.Metode: Ovom presječnom studijom, provedenom tijekom lipnja 2023. godine, obuhvaćene su 183 medicinske sestre zaposlene u KBC-u Split. Primijenjeni su sljedeći upitnici: Spectorova skala radnog lokusa kontrole, Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla, Skala generativne predanosti i Skala suosjećanja.Rezultati: Faktorska analiza Skale suosjećajnosti potvrđuje postojanje četiriju latentnih faktora koji, uz manja odstupanja, sa-držajno odgovaraju faktorima u izvornoj verziji skale i zajednički objašnjavaju oko 50% varijance suosjećanja. Ispitanici visokim ocjenama procjenjuju vlastitu sposobnost suosjećanja s pacijentima, kontrolu nad zahtjevima posla i predanost poslu. Sestrinsku profesiju procjenjuju psihološki zahtjevnom te vlastitu uspješnost u poslu većim dijelom pripisuju internalnim čimbenicima. Re-gresijske analize ukazuju na povezanost ljubaznosti medicinskih sestara s internaliziranim lokusom kontrole na poslu (β=0,20, p=0,009), većom predanošću poslu (β=0,43, p<0,001) i s percepcijom veće psihološke zahtjevnosti posla (β=0,15, p=0,049). Hu-maniji odnos prema pacijentima povezan je s pridavanjem manjeg značaja eksternalnim čimbenicima na poslu (β=-0,16, p=0,043), dok usredotočena svjesnost na pacijenta doprinosi većem osjećaju kontrole nad zahtjevima posla (β=0,16, p<0,032).Zaključci: Nalazi ukazuju na opravdanost korištenja Skale suosjećajnosti na hrvatskoj populaciji. Medicinske sestre iskazu-juvisoke razine suosjećajnosti prema pacijentima, predane su svom pozivu i imaju osjećaj kontrole nad zahtjevima svog posla, a profesionalne perspektive pripisuju vlastitom zalaganju. Viši stupnjevi ljubaznosti, humanosti i usredotočenosti imaju pozitivan učinak na percepciju profesionalnih zahtjeva medicinskih sestara