{"title":"Znanje studenata Sveučilišta u Splitu o psihijatrijskim bolestima","authors":"Zvonimir Puljić, Zvonimir Supičić, Mirjana Milić, Diana Aranza","doi":"10.48188/hczz.1.1.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike znanja o psihijatrijskim bolestima između studenata zdravstvenih i nezdrav-stvenih studija Sveučilišta u Splitu te ispitati razlike znanja o psihijatrijskim bolestima s obzirom na spol i dob sudionika.\nMetode: Uzorak u ovom istraživanju sačinjava 280 studenata Sveučilišta u Splitu. Korišteni mjerni instrument je novokon-struirani upitnik sastavljen od 20 pitanja o psihijatrijskim bolestima. Upitnik je pouzdan za interpretaciju rezultata, vrijednost Cronbach’s alpha iznosi 0,74. Obrada podataka uključivala je izračun deskriptivnih parametara kao i korištenje neparametrijskog Mann Whitney U testa za utvrđivanje razlika prema spolu, dobnim skupinama te vrsti studija. Istraživanje je odobreno od strane Etičkog povjerenstva Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.\nRezultati: Rezultati istraživanja upućuju na nisku razinu znanja studenata o psihijatrijskim bolestima. Ukupan postotak točno riješenih odgovora na ukupnom uzorku sudionika iznosi 58,4%. Utvrđena je značajna razlika u znanju među studentima zdrav-stvenih i nezdravstvenih studija za 6 od ukupno 20 čestica. Studenti više znaju o bolestima ovisnosti i posttraumatskom stresnom poremećaju nego o shizofreniji i bipolarnom afektivnom poremećaju. Značajna razlika u znanju studenata s obzirom na spol i dob sudionika nije utvrđena.\nZaključci: Iako studenti zdravstvenih studija imaju veću razinu znanja o psihijatrijskim bolestima u odnosu na studente nezdravstvenih studija, promatrajući ukupan uzorak sudionika neupitno je prisutan prostor za napredak u shvaćanju simptoma psihijatrijskih bolesti od strane promatrane skupine. Navedeno ukazuje na potrebu popularizacije spomenutog područja unutar okvira znanstveno-istraživačke zajednice kako bi se educirala javnost o psihijatrijskim bolestima i time oboljelima omogućio kvalitetniji standard življenja","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"13 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-04-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.1.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike znanja o psihijatrijskim bolestima između studenata zdravstvenih i nezdrav-stvenih studija Sveučilišta u Splitu te ispitati razlike znanja o psihijatrijskim bolestima s obzirom na spol i dob sudionika.
Metode: Uzorak u ovom istraživanju sačinjava 280 studenata Sveučilišta u Splitu. Korišteni mjerni instrument je novokon-struirani upitnik sastavljen od 20 pitanja o psihijatrijskim bolestima. Upitnik je pouzdan za interpretaciju rezultata, vrijednost Cronbach’s alpha iznosi 0,74. Obrada podataka uključivala je izračun deskriptivnih parametara kao i korištenje neparametrijskog Mann Whitney U testa za utvrđivanje razlika prema spolu, dobnim skupinama te vrsti studija. Istraživanje je odobreno od strane Etičkog povjerenstva Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.
Rezultati: Rezultati istraživanja upućuju na nisku razinu znanja studenata o psihijatrijskim bolestima. Ukupan postotak točno riješenih odgovora na ukupnom uzorku sudionika iznosi 58,4%. Utvrđena je značajna razlika u znanju među studentima zdrav-stvenih i nezdravstvenih studija za 6 od ukupno 20 čestica. Studenti više znaju o bolestima ovisnosti i posttraumatskom stresnom poremećaju nego o shizofreniji i bipolarnom afektivnom poremećaju. Značajna razlika u znanju studenata s obzirom na spol i dob sudionika nije utvrđena.
Zaključci: Iako studenti zdravstvenih studija imaju veću razinu znanja o psihijatrijskim bolestima u odnosu na studente nezdravstvenih studija, promatrajući ukupan uzorak sudionika neupitno je prisutan prostor za napredak u shvaćanju simptoma psihijatrijskih bolesti od strane promatrane skupine. Navedeno ukazuje na potrebu popularizacije spomenutog područja unutar okvira znanstveno-istraživačke zajednice kako bi se educirala javnost o psihijatrijskim bolestima i time oboljelima omogućio kvalitetniji standard življenja
目的:本研究的目的是确认斯普利特大学医学专业和非医学专业学生在精神疼痛知识方面的差异,并研究患者性别和年龄在精神疼痛知识方面的差异。方法:斯普利特大学的 280 名学生参与了本研究。使用的测量工具是一份新编制的调查问卷,包含 20 个有关精神疼痛的问题。该工具用于解释结果,其 Cronbach's alpha 值为 0.74。数据处理包括描述性参数的计算,以及使用非参数曼-惠特尼 U 检验来确定性别、年龄组和研究类型之间的差异。本研究获得了 Sveučilišnog odjela zdravih studija Sveučilišta u Splitu 伦理委员会的批准。在最终抽样的评委中,准确回答问题的比例为 58.4%。 在总共 20 名学生中,有 6 名医学专业和非医学专业的学生在知识方面存在显著差异。学生们对焦虑症和创伤后应激障碍的了解多于对精神分裂症和双相情感障碍的了解。Zakludčci: Iako studenti zdravih studija imaju veću razinu znal o psihijatrijskim bolesti u odnosu na studente nezravedih studija, promatrajući ukupan uzorak sudionika neupitno je prisutanan prostor za napredak u shvaćanju symptoma psihijatrijskih bolesti od strane promatrane skupiny.在此,我们希望通过普及前列腺疾病的相关知识来提高人们对前列腺疾病的认识,并在日常生活中加强对前列腺疾病相关知识的教育。