{"title":"The Ethnography of Healing and Dying during the Coronavirus Pandemic from the Perspective of Medical Workers in Croatia","authors":"Jelena Marković, Nikolina Novaković","doi":"10.15176/vol60no213","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Tijekom pandemije koronavirusa došlo je do značajnijih propitivanja ideje (ne)moći biomedicine i promjena u simboličkom, društvenom i radnom statusu medicinskih radnika. Društvena, ekonomska i zdravstvena kriza potaknula je redefiniranje odnosa prema biomedicini, zdravstvenom sustavu i medicinskim radnicima uslijed potrebe zajednice da nanovo osmisli i razumije koncept bolesti, ograničenih dosega liječenja, novih okolnosti umiranja i žalovanja, opasnosti, solidarnosti i sl. Na temelju etnografskog istraživanja s medicinskim radnicima u vrijeme pandemije, u tekstu se propituju višeslojne i katkada kontradiktorne predodžbe o medicinskim autoritetima i zdravstvenim radnicima u kontekstu pandemijske svakodnevice s fokusom na njihova iskustva promjena u radu i dnevnim rutinama, suočavanja s ljudskom patnjom i smrću u medicinskim ustanovama, ali i života izvan bolnica, u svakodnevici koja je bila u (ne)skladu s opasnostima koje su populaciji prijetile.","PeriodicalId":38816,"journal":{"name":"Narodna Umjetnost","volume":"124 3","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Narodna Umjetnost","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15176/vol60no213","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q2","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Tijekom pandemije koronavirusa došlo je do značajnijih propitivanja ideje (ne)moći biomedicine i promjena u simboličkom, društvenom i radnom statusu medicinskih radnika. Društvena, ekonomska i zdravstvena kriza potaknula je redefiniranje odnosa prema biomedicini, zdravstvenom sustavu i medicinskim radnicima uslijed potrebe zajednice da nanovo osmisli i razumije koncept bolesti, ograničenih dosega liječenja, novih okolnosti umiranja i žalovanja, opasnosti, solidarnosti i sl. Na temelju etnografskog istraživanja s medicinskim radnicima u vrijeme pandemije, u tekstu se propituju višeslojne i katkada kontradiktorne predodžbe o medicinskim autoritetima i zdravstvenim radnicima u kontekstu pandemijske svakodnevice s fokusom na njihova iskustva promjena u radu i dnevnim rutinama, suočavanja s ljudskom patnjom i smrću u medicinskim ustanovama, ali i života izvan bolnica, u svakodnevici koja je bila u (ne)skladu s opasnostima koje su populaciji prijetile.
冠状病毒大流行导致生物医学(无)权力的观念以及医务人员的象征性、社会和社会地位发生了重大变化。社会、经济和健康危机导致重新定义生物医学、医疗保健系统和医疗从业人员之间的关系,因为联盟需要重新思考和理解疼痛的概念、有限的治疗范围、死亡和哀悼的新情况、opasnosti, solidarnosti i sl.、opasnosti, solidarnosti i sl.、opasnosti, solidarnosti i sl.、opasnosti, solidarnosti i sl.、opasnosti, solidarnosti i sl.等问题。在对医疗机构和医疗人员进行人种学研究的过程中,我们建议对医疗机构和医疗人员的日常工作中的疼痛进行研究、在医疗保健领域,以及在人口众多的医疗行业中,都能发挥重要作用。