{"title":"Emancipacijom žene do emancipacije čovjeka","authors":"Nika Šintić","doi":"10.52685/pihfb.49.2(98).4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Članak istražuje presjek marksizma i feminizma u filozofiji Blaženke Despot (1930 – 2001). Prvi dio posvećen je kratkoj šetnji kroz misaonu povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, s naglaskom na zagrebačkoj filozofiji prakse i njezinom nadilaženju teorije odraza. Potom se prelazi na razmatranje feminizma kao pokreta koji se na dotičnom prostoru pozicionira drukčije spram države negoli je to slučaj s njegovim zapadnim pandanom. Iz tog razloga žensko pitanje, čak i kada se okreće nekim drugim teorijskim strujama, uvijek predstavlja svojevrsno »disidentsko savezništvo« s vlastima. Ipak, marksizam i feminizam imaju različita polazišta: dok se marksizam koncentrira na klasnu problematiku, smatrajući da njome može obuhvatiti totalitet društvenih nejednakosti, feminizam je usredotočen na pitanje spola. Međutim, ova dva naizgled nepomiriva kolosjeka emancipacije ponovno se susreću u marksističkom feminizmu Blaženke Despot. Posljednji dio rada slijedom toga ispituje sjecište klasnog i ženskog pitanja, koje Despot korijeni u Hegelovoj filozofiji slobode.","PeriodicalId":499980,"journal":{"name":"Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine","FirstCategoryId":"0","ListUrlMain":"https://doi.org/10.52685/pihfb.49.2(98).4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Članak istražuje presjek marksizma i feminizma u filozofiji Blaženke Despot (1930 – 2001). Prvi dio posvećen je kratkoj šetnji kroz misaonu povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, s naglaskom na zagrebačkoj filozofiji prakse i njezinom nadilaženju teorije odraza. Potom se prelazi na razmatranje feminizma kao pokreta koji se na dotičnom prostoru pozicionira drukčije spram države negoli je to slučaj s njegovim zapadnim pandanom. Iz tog razloga žensko pitanje, čak i kada se okreće nekim drugim teorijskim strujama, uvijek predstavlja svojevrsno »disidentsko savezništvo« s vlastima. Ipak, marksizam i feminizam imaju različita polazišta: dok se marksizam koncentrira na klasnu problematiku, smatrajući da njome može obuhvatiti totalitet društvenih nejednakosti, feminizam je usredotočen na pitanje spola. Međutim, ova dva naizgled nepomiriva kolosjeka emancipacije ponovno se susreću u marksističkom feminizmu Blaženke Despot. Posljednji dio rada slijedom toga ispituje sjecište klasnog i ženskog pitanja, koje Despot korijeni u Hegelovoj filozofiji slobode.
文章对布拉岑卡-德斯波特(Blaženka Despot,1930-2001 年)哲学中马克思主义与女权主义的交汇点进行了反思。 第一部分是对南斯拉夫社会主义联邦共和国历史的简短探究,重点是萨格勒布的实践哲学及其对反思理论的延伸。然后,讨论了女权主义这一概念,它在特定空间中的定位不同于国家,即使西方的女权主义也是如此。正因如此,女性问题即使被其他理论分支所恢复,也始终代表着一种与祖国的 "持不同政见者联盟"。马克思主义和女权主义有着不同的立场:马克思主义专注于阶级问题,认为这些问题可以用来消除整个社会的不平等,而女权主义则专注于性别问题。Međutim, ova dva naizgled nepizlamiriva kolosjeka emancipacije znovu se susreću u Marksističkom feminizmu Blaženke Despot.而该系列的最后一部分,则是探讨德斯波特在黑格尔自由哲学中探讨的阶级和女性问题的交集。