Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.7
A. Gjuran-Coha, Tajana Tomak
Medicinska je terminologija osnovni instrument prenošenja informacija između liječnika i pacijenata, ali i među samim liječnicima. Svaka terminologija, pa tako i medicinska, teži standardizaciji koja podrazumijeva usklađivanje prema načelu jednoznačnosti, sustavnosti i uklopljenosti u hrvatski jezični sustav. Stoga pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi računa o određenim zakonitostima, odnosno načelima. U medicinskoj se komunikaciji rabe normirani nazivi, ali i ad hoc stvoreni nazivi koji su rezultat imenovanja nekoga novog pojma, pojave ili predmeta. Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt Struna. Do danas je normirano pet nazivlja iz područja biomedicine (anatomije, fiziologije, oftalmologije, farmakologije i stomatologije). Terminologije ostalih grana i dalje su izazov stručnjacima-liječnicima iz toga područja i lingvistima. No u svakodnevnoj se komunikaciji bilježi raskorak između propisanih – normiranih naziva i nenormiranih koji su u učestaloj uporabi. Terminološka načela, proizišla iz opće terminološke teorije, uzrokuju terminološke dvojbe stručnjacima, laicima i prevoditeljima. Cilj je ovoga rada istražiti terminološka kolebanja koja su svakodnevno prisutna u medicinskome jeziku. Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminološke dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskoj publicistici i komunikaciji. Građa za istraživanje prikupljana je ručno, a terminološke su jedinice bilježene u kontekstu uporabe, u kojemu se utvrđuje značenje i mjesto u pojmovnome sustavu. Korpus su činile medicinske publikacije: knjige (2), stručno-znanstveni časopisi (4), stručno-popularni časopisi (2), dnevni tisak (1) te informativni televizijski program. U radu je dan teorijski okvir koji će poslužiti kao temelj analize. Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva za sve struke. U medicinskoj je terminologiji uporaba stranih naziva učestala kao i internacionalizama koje ne bi trebalo mijenjati domaćim istovrijednicama. Iako su prema općoj terminološkoj teoriji nepoželjne u nazivlju, sinonimija i polisemija u medicinskome nazivlju neizbježne su. Uzimajući u obzir višefunkcionalnost jezika te različite komunikacijske situacije, njihova je uporaba jasno razgraničena. S obzirom na dinamičnost jezika veza između pojma i naziva nije neraskidiva jer se značenja mijenjaju i proširuju. Ključne riječi: medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminološka načela.
医学术语是医患之间或医生之间传递信息的基本工具。在克罗地亚，术语和医学术语的标准化工作是一项重要的工作。在创建过程中，我们会对一些原则性问题进行讨论。在医学交流中，有规范化的名称，也有临时创建的名称，这些名称是命名新概念、新现象或新对象的结果。在 "字符串 "项目中，我们使用的是 "Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt String"。迄今为止，生物医学子领域（解剖学、生理学、眼科学、药理学和口腔医学）的五个名称已经标准化。 其他子领域及其他领域的术语是该子领域的图书馆员和语言学家的工作成果。术语原则，由术语库中的术语产生。术语学理论产生的术语学原则要求说话者、非专业人士和译者对术语进行修改。目的是反映医学语言中常见的术语集合。Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminologške dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskojpublicistici i komunikaciji.该语料库由医学出版物组成：书籍（2）、科学期刊（4）、大众期刊（2）、日报（1）和内容丰富的电视节目。作为分析基础的理论框架在系列中给出。Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva zasve struke.在医学术语中，外文名称的使用很常见，国际术语也是如此，但不应将其与国内对应术语混淆。Iako su prema općoj terminološkoj teorijinepoželjne u nazivlju, synonimija i polysemija u medicinskome nazivlju neizbježne su.如果您想了解更多相关信息，请联系我们。Keljuke riječi: medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminologška načela.
{"title":"TERMINOLOŠKI ASPEKTI MEDICINSKOGA NAZIVLJA – IZMEĐU NORME I UPORABE","authors":"A. Gjuran-Coha, Tajana Tomak","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.7","url":null,"abstract":"Medicinska je terminologija osnovni instrument prenošenja informacija između liječnika i pacijenata, ali i među samim liječnicima. Svaka terminologija, pa tako i medicinska, teži standardizaciji\u0000koja podrazumijeva usklađivanje prema načelu jednoznačnosti,\u0000sustavnosti i uklopljenosti u hrvatski jezični sustav. Stoga pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi računa o određenim zakonitostima, odnosno načelima. U medicinskoj se komunikaciji\u0000rabe normirani nazivi, ali i ad hoc stvoreni nazivi koji su rezultat\u0000imenovanja nekoga novog pojma, pojave ili predmeta. Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt Struna. Do danas\u0000je normirano pet nazivlja iz područja biomedicine (anatomije,\u0000fiziologije, oftalmologije, farmakologije i stomatologije). Terminologije ostalih grana i dalje su izazov stručnjacima-liječnicima\u0000iz toga područja i lingvistima. No u svakodnevnoj se komunikaciji bilježi raskorak između propisanih – normiranih naziva\u0000i nenormiranih koji su u učestaloj uporabi. Terminološka načela, proizišla iz opće terminološke teorije, uzrokuju terminološke\u0000dvojbe stručnjacima, laicima i prevoditeljima. Cilj je ovoga rada\u0000istražiti terminološka kolebanja koja su svakodnevno prisutna u\u0000medicinskome jeziku. Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminološke dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskoj\u0000publicistici i komunikaciji. Građa za istraživanje prikupljana je\u0000ručno, a terminološke su jedinice bilježene u kontekstu uporabe,\u0000u kojemu se utvrđuje značenje i mjesto u pojmovnome sustavu.\u0000Korpus su činile medicinske publikacije: knjige (2), stručno-znanstveni časopisi (4), stručno-popularni časopisi (2), dnevni tisak\u0000(1) te informativni televizijski program. U radu je dan teorijski\u0000okvir koji će poslužiti kao temelj analize. Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva za\u0000sve struke. U medicinskoj je terminologiji uporaba stranih naziva\u0000učestala kao i internacionalizama koje ne bi trebalo mijenjati domaćim istovrijednicama. Iako su prema općoj terminološkoj teoriji\u0000nepoželjne u nazivlju, sinonimija i polisemija u medicinskome nazivlju neizbježne su. Uzimajući u obzir višefunkcionalnost jezika te različite komunikacijske\u0000situacije, njihova je uporaba jasno razgraničena. S obzirom na dinamičnost jezika veza između\u0000pojma i naziva nije neraskidiva jer se značenja mijenjaju i proširuju.\u0000Ključne riječi: medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminološka načela.","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"45 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138955425","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.111
Borislav Puljić
Neobarokni trg Rondo u Mostaru spomenik je kulture neprocjenjive vrijednosti, sačuvan u svome izvornu obliku do devedesetih godina prošloga stoljeća. Planiran je i izgrađen u jednome graditeljskom potezu na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rondo je jedinstveno urbanističko rješenje koje predstavlja i pripadajuće arhitektonske objekte iznimnih historicističkih rješenja svoga doba. Autor opisuje genezu njegove destrukcije u posljednjih trideset godina kao rezultat novonastaloga bezobzirnoga neoliberalnog kapitalizma, klijentističke vlasti i zemljišnih špekulacija. Takvu destrukciju omogućila je nova struktura stanovništva nastala poslije rata, a novouspostavljena vlast nije prepoznala zatečene vrijednosti. „Urbanisti“, arhitekti i inženjeri u urbanističkim službama bili su samo sredstvo u rukama vlasti i mešetara. Zaključak je da se našemu kulturnom nasljeđu u posljednja tri desetljeća pristupalo krajnje neodgovorno, štoviše, iracionalno te su u mnogim slučajevima, kao što je riječ o Rondou, štete nepopravljive. Ključne riječi: Rondo; spomenik kulture; arhitektura; urbanistički plan; devastacija; privatni i javni interes
莫斯塔尔新巴洛克风格的隆多广场是一座绵延不断的多样性文化纪念碑，其原型可追溯到十九世纪九十年代。它是在 19 世纪和 20 世纪初一次性规划和建造的。Rondoje 是一个独特的城市解决方案，代表了 20 世纪世界上最杰出的历史主义解决方案的相应建筑。作者描述了在过去三十年中，由于新自由主义资本主义的新发现的无情、贿赂性权力和土地投机，该建筑遭到破坏的原因。Takvudestrukciju omoguicućila je nové struktura stanovnistva nastala poslije rata, a novouspostavljena vlastje nie prepoznala zatečene vrijednosti.城市规划部门的 "城市学家"、建筑师和工程师只是当局和官僚手中的工具。总之，在过去的三十年里，我们的文化居住区被不负责任地、僵化地、非理性地对待，在许多情况下，就像隆多的情况一样，情况已经不可逆转。
{"title":"URBANISTIČKI KOMPLEKS RONDO U MOSTARU","authors":"Borislav Puljić","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.111","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.111","url":null,"abstract":"Neobarokni trg Rondo u Mostaru spomenik je kulture neprocjenjive vrijednosti, sačuvan u svome izvornu obliku do devedesetih\u0000godina prošloga stoljeća. Planiran je i izgrađen u jednome graditeljskom potezu na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rondo\u0000je jedinstveno urbanističko rješenje koje predstavlja i pripadajuće arhitektonske objekte iznimnih historicističkih rješenja svoga\u0000doba. Autor opisuje genezu njegove destrukcije u posljednjih trideset godina kao rezultat novonastaloga bezobzirnoga neoliberalnog\u0000kapitalizma, klijentističke vlasti i zemljišnih špekulacija. Takvu\u0000destrukciju omogućila je nova struktura stanovništva nastala poslije rata, a novouspostavljena vlast nije prepoznala zatečene vrijednosti. „Urbanisti“, arhitekti i inženjeri u urbanističkim službama bili su samo sredstvo u rukama vlasti i mešetara. Zaključak\u0000je da se našemu kulturnom nasljeđu u posljednja tri desetljeća pristupalo krajnje neodgovorno, štoviše, iracionalno te su u mnogim\u0000slučajevima, kao što je riječ o Rondou, štete nepopravljive.\u0000Ključne riječi: Rondo; spomenik kulture; arhitektura; urbanistički plan; devastacija; privatni i javni interes","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"78 16","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138956695","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.189
Damirka Mihaljević, M. Planinić, R. Ljubičić
Artikulacija ženskih interesa u Bosni i Hercegovini započela je osnivanjem ženskih društava u vrijeme austrougarske uprave i nastavljena je u okviru prve Jugoslavije. Ključan aspekt feminizma u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji očituje se u feminističkome marksizmu i teorijskome radu, ponajviše Blaženke Despot i Žarane Papić. One su dale velik prinos feminističkoj naraciji u okviru socijalističkoga samoupravljanja. Pod utjecajem aktualnih feminističkih gibanja i u BiH u to doba prepoznaje se aktivnije djelovanja žena. Unatoč krutim patrijarhalnim normama i društvu koje se teško nosilo s nazočnošću žena u javnome prostoru pojavljuju se žene na pozicijama ravnateljica škola i urednica novinâ. Tako su žene u BiH formalnopravnu izjednačenost uspjele ostvariti u okviru socijalističke Jugoslavije. Pedesetak godina poslije u samostalnoj i neovisnoj BiH usvojeno je više zakona i institucionalnih mehanizama kojima se nije postigla očekivana ravnopravnost žena u praksi. Naime raskorak između primjene i učinka pozitivnih zakonskih propisa upućuje na ključan utjecaj patrijarhalnoga naslijeđa koje uvjetuje subordinaciju žena. Time se potvrđuje činjenica da je društveno-politički položaj žene neodvojiv od privatne sfere. Mjesto i uloga žene u BiH velikim su dijelom određeni religijskim ili etičkim običajima i normama. Takve se norme teško mijenjanju i otežavaju ženama da utječu na promjene kojima bi ostvarile stvarnu ravnopravnost. Nakon više od desetljeća postojanja novoga ženskog pokreta (iako neki smatraju da u BiH ne postoji ženski pokret) i unatoč njegovoj slabosti i podijeljenosti primjetni su ipak i određeni pozitivni pomaci. Ključne riječi: feminizam; patrijarhat; socijalizam; retradicionalizacija; žene; Bosna i Hercegovina
波斯尼亚和黑塞哥维那妇女利益的表达始于奥匈帝国统治时期妇女协会的建立，并在第一个南斯拉夫的背景下重新建立。南斯拉夫社会主义联邦共和国女权主义的主要方面归咎于女权主义马克思主义和理论建议，特别是来自 Blaženka Despot 和 Žarana Papić 的建议。她们为社会主义自我管理背景下的女权主义叙事做出了重大贡献。在当前女权运动的影响下，波黑妇女在这个时代也变得更加积极。尽管存在严厉的父权制规范，社会也难以承受妇女在公共领域的名字，但妇女正在担任学校校长和报纸编辑的职务。因此，波黑妇女得以在社会主义南斯拉夫框架内保持正式的法律孤立。然而，父权制的关键问题是妇女的从属地位，这也关系到积极法律规定的实施和效果。时间证明，妇女的社会和政治地位与私人领域密不可分。在联合王国，妇女的地位和作用在很大程度上是由宗教或伦理规范决定的。这些规范很难改变，使妇女难以摆脱真正平等的承诺。Nakon više od desetljeća postojanja novoga ženskog pokreta (iakoneki smatraju da u BiH ne postoji ženski pokret) i unatoč jehooj weakosti i podijeljenosti primjetni su i određeni pozitivnipomaci.Keywords: feminism; patriarchy; socialism; retraditionalisation; women; Bosnia and Herzegovina.
{"title":"FEMINISTIČKA ANALIZA POLOŽAJA ŽENA U BiH S KRATKIM OSVRTOM NA POVIJESNI RAZVOJ ŽENSKIH POKRETA","authors":"Damirka Mihaljević, M. Planinić, R. Ljubičić","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.189","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.189","url":null,"abstract":"Artikulacija ženskih interesa u Bosni i Hercegovini započela je\u0000osnivanjem ženskih društava u vrijeme austrougarske uprave i\u0000nastavljena je u okviru prve Jugoslavije. Ključan aspekt feminizma u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji očituje se u\u0000feminističkome marksizmu i teorijskome radu, ponajviše Blaženke Despot i Žarane Papić. One su dale velik prinos feminističkoj\u0000naraciji u okviru socijalističkoga samoupravljanja. Pod utjecajem\u0000aktualnih feminističkih gibanja i u BiH u to doba prepoznaje se\u0000aktivnije djelovanja žena. Unatoč krutim patrijarhalnim normama i društvu koje se teško nosilo s nazočnošću žena u javnome prostoru pojavljuju se žene na pozicijama ravnateljica škola i urednica novinâ. Tako su žene u BiH formalnopravnu izjednačenost\u0000uspjele ostvariti u okviru socijalističke Jugoslavije.\u0000Pedesetak godina poslije u samostalnoj i neovisnoj BiH usvojeno je više zakona i institucionalnih mehanizama kojima se nije\u0000postigla očekivana ravnopravnost žena u praksi. Naime raskorak\u0000između primjene i učinka pozitivnih zakonskih propisa upućuje\u0000na ključan utjecaj patrijarhalnoga naslijeđa koje uvjetuje subordinaciju žena. Time se potvrđuje činjenica da je društveno-politički\u0000položaj žene neodvojiv od privatne sfere. Mjesto i uloga žene u\u0000BiH velikim su dijelom određeni religijskim ili etičkim običajima\u0000i normama. Takve se norme teško mijenjanju i otežavaju ženama\u0000da utječu na promjene kojima bi ostvarile stvarnu ravnopravnost.\u0000Nakon više od desetljeća postojanja novoga ženskog pokreta (iako\u0000neki smatraju da u BiH ne postoji ženski pokret) i unatoč njegovoj slabosti i podijeljenosti primjetni su ipak i određeni pozitivni\u0000pomaci.\u0000Ključne riječi: feminizam; patrijarhat; socijalizam; retradicionalizacija; žene; Bosna i Hercegovina","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"30 45","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138955350","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.71
Andrea Sapunar Knežević
Uz Petra Preradovića i Ivana Mažuranića hrvatska književna historiografija Stanka Vraza smatra jednim od najvećih preporodnih pjesnika. O tome jasno svjedoče i ocjene velikana književne historiografije, starijih: Branka Drechslera Vodnika i Slavka Ježića, ali i trojice suvremenih: Ive Frangeša, Miroslava Šicela i Dubravka Jelčića. Da Vrazovo umjetničko stvaranje i život ispunjen plodnim kulturnim radom i nadalje ostaju predmetom novijih književnoznanstvenih istraživanja, svjedoče i neka najnovija suvremena, književnopovijesna i teorijski osvježena čitanja Vrazovih djela, dvjesto godina nakon njihova nastanka. To je doista nedvojben pokazatelj vrijednosti Vrazova umjetničkoga opusa. Ključne riječi: Stanko Vraz; Branko Drechsler Vodnik; Slavko Ježić; Ivo Frangeš, Miroslav Šicel; Dubravko Jelčić; književnopovijesni osvrti; književnokritičke prosudbe.
根据 Petar Preradović 和 Ivan Mažuranić 的说法，克罗地亚文学史学界认为斯坦科-弗拉扎是最伟大的复兴者之一。这一点清楚地反映在文学史学巨匠的评价中，包括老一辈的布兰科-德雷克斯勒-沃德尼克和斯拉夫科-耶日奇，以及三位现代巨匠伊娃-弗兰奇斯、米罗斯拉夫-西切尔和杜布拉夫科-耶尔契奇。弗拉兹的艺术创作和生活充满了丰富的文化秩序，在其作品问世 200 年后，从最近对其作品的一些当代、文学和理论解读中可以看出，弗拉兹的艺术创作和生活仍然是新的文学科学研究的主题。这确实毋庸置疑地表明了弗拉兹艺术作品的生命力：Stanko Vraz; Branko Drechsler Vodnik; SlavkoJežić; Ivo Frangeš, Miroslav Šicel; Dubravko Jelčić; 文学批评; 文学评论。
{"title":"HRVATSKA KNJIŽEVNA HISTORIOGRAFIJA O STANKU VRAZU","authors":"Andrea Sapunar Knežević","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.71","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.71","url":null,"abstract":"Uz Petra Preradovića i Ivana Mažuranića hrvatska književna historiografija Stanka Vraza smatra jednim od najvećih preporodnih\u0000pjesnika. O tome jasno svjedoče i ocjene velikana književne historiografije, starijih: Branka Drechslera Vodnika i Slavka Ježića, ali\u0000i trojice suvremenih: Ive Frangeša, Miroslava Šicela i Dubravka\u0000Jelčića. Da Vrazovo umjetničko stvaranje i život ispunjen plodnim\u0000kulturnim radom i nadalje ostaju predmetom novijih književnoznanstvenih istraživanja, svjedoče i neka najnovija suvremena,\u0000književnopovijesna i teorijski osvježena čitanja Vrazovih djela,\u0000dvjesto godina nakon njihova nastanka. To je doista nedvojben\u0000pokazatelj vrijednosti Vrazova umjetničkoga opusa.\u0000Ključne riječi: Stanko Vraz; Branko Drechsler Vodnik; Slavko\u0000Ježić; Ivo Frangeš, Miroslav Šicel; Dubravko Jelčić; književnopovijesni osvrti; književnokritičke prosudbe.","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"48 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138957199","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.33
Jela Sabljić Vujica
Frankenstein Mary Shelley fabulira i problematizira koncept identiteta na barem tri razine. Na prvoj se postuliraju one bitnosti koje uopće omogućuju proces identifikacije – to je razina filozofije identiteta. Na drugoj se postuliraju elementi koji jamče individualni integritet – to je razina psihologije identiteta. Najposlije, na trećoj se postulira povijesni okvir u kojemu se individualni integritet konkretizira – to je razina politike identiteta. U ovome je radu analiza i interpretacija navedenih identitetskih kategorija polazište za raspravu o suvremenome poimanju i posljedičnoj konceptualizaciji identiteta. Tako se pokazuje da se identitetska politika nameće drugim razinama identifikacije, dok se povijesni okvir u konačnici reducira na manipulativni prostor samoopstanka. Ključne riječi: filozofija; Frankenstein; identitet; politika; psihologija.
{"title":"DEMON JUČERAŠNJICE: KRATKA POVIJEST IDENTIFIKACIJE U FRANKENSTEINU MARY WOLLSTONECRAFT GODWIN SHELLEY","authors":"Jela Sabljić Vujica","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.33","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.33","url":null,"abstract":"Frankenstein Mary Shelley fabulira i problematizira koncept\u0000identiteta na barem tri razine. Na prvoj se postuliraju one bitnosti\u0000koje uopće omogućuju proces identifikacije – to je razina filozofije\u0000identiteta. Na drugoj se postuliraju elementi koji jamče individualni integritet – to je razina psihologije identiteta. Najposlije, na\u0000trećoj se postulira povijesni okvir u kojemu se individualni integritet konkretizira – to je razina politike identiteta. U ovome je\u0000radu analiza i interpretacija navedenih identitetskih kategorija\u0000polazište za raspravu o suvremenome poimanju i posljedičnoj konceptualizaciji identiteta. Tako se pokazuje da se identitetska politika nameće drugim razinama identifikacije, dok se povijesni okvir\u0000u konačnici reducira na manipulativni prostor samoopstanka.\u0000Ključne riječi: filozofija; Frankenstein; identitet; politika; psihologija.","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"87 21","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138957971","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.97
Ivica Petrović
U članku je riječ o Mileni Preindslberger-Mrazović, prvoj bosansko-hercegovačkoj novinarki i vlasnici i urednici lista Bosnische Post te književnici, čiji su tekstovi nadahnuti ljudima i zemljom u kojoj je provela četiri desetljeća svoga života. Budući da je pisala isključivo na njemačkome jeziku, njezini su tekstovi dugo ostali nepoznati domaćoj, bosansko-hercegovačkoj javnosti i čitateljima. U ovome prilogu obrađen je dio njezinih članaka i feljtona koje je objavljivala u različitim novinama i časopisima, a ponajviše u listu Bosnische Post. Budući da je riječ o tekstovima o kojima do sada nije gotovo ništa poznato, ovaj je prilog skroman prinos za potpuniju sliku njezina književnog stvaralaštva, ali i mali prinos kulturnoj povijest Bosne i Hercegovine. Ključne riječi: Milena Preindslberger-Mrazović; Bosnische Post; prva novinarka; novinski prilozi
这篇文章介绍的是米莱娜-普林兹尔伯格-姆拉佐维奇（Milena Preindslberger-Mrazović），她是第一位波斯尼亚-黑塞哥维那记者和《波斯尼亚邮报》（BosnischePost）编辑，也是一位作家，她的文章献给了她生活了四十年的人民和土地。本附件转载了她在各种报刊杂志上发表的部分文章和散文，以及在《波斯尼亚邮报》上发表的部分文章和散文。Budući da je riječ o tekstovima o kojima dosada nije gotovo ništa poznato, ovaj je annex modestan prispevan zapotpuniju sliku jejzina književnog stvaralaštva, ali i mali prinoskulturnoj povijest Bosne i Hercegovine：Milena Preindslberger-Mrazović；《波斯尼亚邮报》；第一位女记者；新闻故事
{"title":"MILENA PREINDSLBERGER-MRAZOVIĆ – NOVINARKA I KNJIŽEVNICA","authors":"Ivica Petrović","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.97","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.97","url":null,"abstract":"U članku je riječ o Mileni Preindslberger-Mrazović, prvoj bosansko-hercegovačkoj novinarki i vlasnici i urednici lista Bosnische\u0000Post te književnici, čiji su tekstovi nadahnuti ljudima i zemljom\u0000u kojoj je provela četiri desetljeća svoga života. Budući da je pisala\u0000isključivo na njemačkome jeziku, njezini su tekstovi dugo ostali\u0000nepoznati domaćoj, bosansko-hercegovačkoj javnosti i čitateljima.\u0000U ovome prilogu obrađen je dio njezinih članaka i feljtona koje\u0000je objavljivala u različitim novinama i časopisima, a ponajviše u\u0000listu Bosnische Post. Budući da je riječ o tekstovima o kojima do\u0000sada nije gotovo ništa poznato, ovaj je prilog skroman prinos za\u0000potpuniju sliku njezina književnog stvaralaštva, ali i mali prinos\u0000kulturnoj povijest Bosne i Hercegovine.\u0000Ključne riječi: Milena Preindslberger-Mrazović; Bosnische Post;\u0000prva novinarka; novinski prilozi","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"53 21","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138957179","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.165
Sanja Bazina Crnokić, Žana Mrkonjić
Pretpristupna pomoć kao neizostavan segment procesa pristupanja svake zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje Europskoj uniji neiscrpna je tema stručnih i znanstvenih promišljanja vezanih za istraživanja o europskim integracijama. Bosna i Hercegovina u svim etapama svojih odnosa s Europskom unijom koristila je određene financijske instrumente u različitim obimima svojih apsorpcijskih kapaciteta. Stoga rad obrađuje okvire dosadašnjih i trenutačnih programa u kojima sudjeluje BiH, uključujući analizu kako su se tijekom vremena mijenjale politike EU-a u ovome području pa tako i formalne i sadržajne odrednice instrumenata pretpristupne pomoći Unije. Poseban fokus istraživanja usmjeren je na regionalni aspekt ponuđenih i iskorištenih potencijala ove vrste financijske pomoći, to jest kvantitativnu i kvalitativnu procjenu konkretnih projekata provedenih u nekoliko županija, a sve radi grupiranja postojećih izazova i poboljšanja iskorištenosti aktualnoga instrumenta u navedenim područjima na temelju prethodno naučenih lekcija. Ključne riječi: pretpristupna pomoć; Bosna i Hercegovina; Europska unija; regionalni razvoj
加入前援助作为所有候选国和潜在候选国加入欧洲联盟过程中不可忽视的一环，是与欧洲一体化讨论相关的结构性和科学思维不可或缺的主题。波斯尼亚和黑塞哥维那在其与欧盟关系的不同阶段，在其吸收能力的两个方面都受益于许多金融工具。Stoga rad obrađuje okviredo osadašajnjih i trenutačnih programa u kojima sudjeluje BiH, uključujući analizu kako su se tijekom vremena mijenjale politike EU-a u ovome području pa tako i formalalne i sadržajne odredniceinstrumenata pretpristupne pomocći Unii.本研究的重点是提供和利用这类财政援助潜力的区域方面，即对几个国家开展的具体项目进行定量和定性评估，目的是根据前一天的经验教训，对现有成果进行归类，并改善当前工具在上述地区的覆盖范围。关键词：加入前援助；波斯尼亚和黑塞哥维那；欧盟；地区发展
{"title":"PRETPRISTUPNA POMOĆ ZA BOSNU I HERCEGOVINU S POSEBNIM NAGLASKOM NA REGIONALNU ISKORIŠTENOST SREDSTAVA","authors":"Sanja Bazina Crnokić, Žana Mrkonjić","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.165","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.165","url":null,"abstract":"Pretpristupna pomoć kao neizostavan segment procesa pristupanja svake zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje\u0000Europskoj uniji neiscrpna je tema stručnih i znanstvenih promišljanja vezanih za istraživanja o europskim integracijama. Bosna\u0000i Hercegovina u svim etapama svojih odnosa s Europskom unijom\u0000koristila je određene financijske instrumente u različitim obimima svojih apsorpcijskih kapaciteta. Stoga rad obrađuje okvire\u0000dosadašnjih i trenutačnih programa u kojima sudjeluje BiH, uključujući analizu kako su se tijekom vremena mijenjale politike\u0000EU-a u ovome području pa tako i formalne i sadržajne odrednice\u0000instrumenata pretpristupne pomoći Unije. Poseban fokus istraživanja usmjeren je na regionalni aspekt ponuđenih i iskorištenih\u0000potencijala ove vrste financijske pomoći, to jest kvantitativnu i\u0000kvalitativnu procjenu konkretnih projekata provedenih u nekoliko\u0000županija, a sve radi grupiranja postojećih izazova i poboljšanja\u0000iskorištenosti aktualnoga instrumenta u navedenim područjima\u0000na temelju prethodno naučenih lekcija.\u0000Ključne riječi: pretpristupna pomoć; Bosna i Hercegovina; Europska unija; regionalni razvoj","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"68 10","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138957093","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-12-20DOI: 10.47960/2831-0322.2023.2.27.129
Ita Lučin, Mate Buntić, Zdravko Perić
U ovome se radu proučava jedna od temeljnih tema kojima se bavio Gabriel Marcel. Riječ je o intesubjektivnosti koja se po mišljenju ovoga francuskog filozofa ostvaruje samo onda kada smo dostupni (disponsibilé) jedni drugima, odnosno kada jedni druge možemo doživjeti kao subjekte, konkretnije – osobe. Postavljajući kao glavno pitanje pridonosi li Marcelovo učenje očuvanju autentičnosti osobâ, dolazi se do pozitivnoga zaključka. Život, kako ga vidi Marcel, utemeljen je na iskustvu stečenu zahvaljujući tijelu, zajedništvu, komunikaciji i odnosima s drugima. Marcel smatra da je moguće vjerovati da je drugi svjesno biće, a opet ne vidjeti i ne doživjeti drugoga kao takva. Otuda zaključak da čovjek drugoga doživljava kao subjekt samo kada ga doživljava kao su-biće. Marcel dodatno pita što znači doživjeti drugoga kao subjekt, ali i što znači biti viđen kao subjekt iz očišta nekoga drugog subjekta. Odgovarajući na to pitanje, on kritizira tradicionalno kartezijansko poimanje uma zaključujući da je intersubjektivnost čak i više od samosvijesti. Da bi se dobio cjelovit uvid u Marcelovo shvaćanje intersubjektivnih odnosa, bilo je nužno elaborirati i najvažnije pojmove s tim u vezi – utjelovljenje, bitak u situaciji, dostupnost i stvaralačka vjernost. Ključne riječi: egzistencija; subjekt; utjelovljenost; dostupnost; intersubjektivnost; stvaralačka vjernost.
我们理事会的一个基本主题是加布里埃尔-马塞尔的自我发展。这是一个关于主体间性的问题，根据这位法国哲学家的观点，只有当我们无法相互信任时，当我们能够作为主体，更具体地说，作为人相互体验时，才会产生主体间性。主要问题是马塞尔的教学是否有利于人的真实性感受，得出的结论是肯定的。马塞尔的观点是："人的真实感是由人与人之间的关系、人与社会之间的关系以及人与他人之间的关系所决定的"。马塞尔认为，可以相信他人是世界的鞭笞者，但同样不能将他人的经历视为世界的鞭笞者。马塞尔进一步追问，究竟是把他人当作主体来体验，还是从他人的角度把自己当作主体来看待。在回答这个问题时，他批判了传统的笛卡尔心智概念，认为主体间性高于自我主体性。Da bi se dobio cjelovit uvid u Marcelovoshvaćanje intersubjektivnih odnosa, bilo je nužno elaborirati inajvažnije pojmove s tim u vezi - utjelovljenje, bitak u situaciji,dostupnost i stvaralačka vjernost.Keječi riječi: egzistencija; subjec; utjelovljenost; dostupnost; intersubjektivnost; stvaralačka vjernost.
{"title":"GABRIEL MARCEL I OČUVANJE OSOBNOSTI U INTERSUBJEKTIVNIM ODNOSIMA","authors":"Ita Lučin, Mate Buntić, Zdravko Perić","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.129","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.129","url":null,"abstract":"U ovome se radu proučava jedna od temeljnih tema kojima se\u0000bavio Gabriel Marcel. Riječ je o intesubjektivnosti koja se po mišljenju ovoga francuskog filozofa ostvaruje samo onda kada smo\u0000dostupni (disponsibilé) jedni drugima, odnosno kada jedni druge\u0000možemo doživjeti kao subjekte, konkretnije – osobe. Postavljajući\u0000kao glavno pitanje pridonosi li Marcelovo učenje očuvanju autentičnosti osobâ, dolazi se do pozitivnoga zaključka. Život, kako ga\u0000vidi Marcel, utemeljen je na iskustvu stečenu zahvaljujući tijelu,\u0000zajedništvu, komunikaciji i odnosima s drugima. Marcel smatra\u0000da je moguće vjerovati da je drugi svjesno biće, a opet ne vidjeti i\u0000ne doživjeti drugoga kao takva. Otuda zaključak da čovjek drugoga doživljava kao subjekt samo kada ga doživljava kao su-biće.\u0000Marcel dodatno pita što znači doživjeti drugoga kao subjekt, ali i\u0000što znači biti viđen kao subjekt iz očišta nekoga drugog subjekta.\u0000Odgovarajući na to pitanje, on kritizira tradicionalno kartezijansko poimanje uma zaključujući da je intersubjektivnost čak\u0000i više od samosvijesti. Da bi se dobio cjelovit uvid u Marcelovo\u0000shvaćanje intersubjektivnih odnosa, bilo je nužno elaborirati i\u0000najvažnije pojmove s tim u vezi – utjelovljenje, bitak u situaciji,\u0000dostupnost i stvaralačka vjernost.\u0000Ključne riječi: egzistencija; subjekt; utjelovljenost; dostupnost; intersubjektivnost; stvaralačka vjernost.","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"117 28","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138958467","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-02-03DOI: 10.47960/10.47960/2831-0322.2022.2.26.7
Jure Zovko, Mate Penava
{"title":"SCIENTISM AS A FUNDAMENTALIST WORLDVIEW: WITH A SPECIAL REFERENCE TO ATHEIST FUNDAMENTALISM","authors":"Jure Zovko, Mate Penava","doi":"10.47960/10.47960/2831-0322.2022.2.26.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.47960/10.47960/2831-0322.2022.2.26.7","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"162 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135206992","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：