Celem artykułu jest omówienie nazw polskich uczelni, instytutów Polskiej Akademii Nauk, centralnych instytucji systemu nauki oraz nazw programów grantowych Narodowego Centrum Nauki składających się na chrematonimię nauki polskiej. Określono proprialny status wspomnianych nazw. Nakreślono najważniejsze pojęcia teorii polityki nazewniczej. Wskazano na formalny i pragmatyczny wymiar każdej polityki nazewniczej oraz na jej możliwy eksplicytny lub implicytny charakter. Omówiono podstawy prawne nazewnictwa polskich uniwersytetów i uczelni, zaproponowano klasyfikację modeli nazewniczych. Omówiono podstawy prawne nazewnictwa instytutów PAN oraz obecne w nim struktury nazewnicze. Nazwy programów grantowych NCN przedstawiono jako typową serię nazewniczą.
{"title":"Nazwy własne w polskim systemie szkolnictwa wyższego i nauki. Studium polityki nazewniczej","authors":"Wojciech Włoskowicz","doi":"10.21857/yrvgqte1l9","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/yrvgqte1l9","url":null,"abstract":"Celem artykułu jest omówienie nazw polskich uczelni, instytutów Polskiej Akademii Nauk, centralnych instytucji systemu nauki oraz nazw programów grantowych Narodowego Centrum Nauki składających się na chrematonimię nauki polskiej. Określono proprialny status wspomnianych nazw. Nakreślono najważniejsze pojęcia teorii polityki nazewniczej. Wskazano na formalny i pragmatyczny wymiar każdej polityki nazewniczej oraz na jej możliwy eksplicytny lub implicytny charakter. Omówiono podstawy prawne nazewnictwa polskich uniwersytetów i uczelni, zaproponowano klasyfikację modeli nazewniczych. Omówiono podstawy prawne nazewnictwa instytutów PAN oraz obecne w nim struktury nazewnicze. Nazwy programów grantowych NCN przedstawiono jako typową serię nazewniczą.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68494407","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
V prispevku1 prikazujemo šestintrideset bertoških hišnih imen, ki smo jih v sodelovanju z istrskoslovensko govorečimi domačini zapisali med terensko raziskavo leta 2020. Iz analize izhaja, da so hišna imena obravnavanega kraja – glede na poimenovalno motivacijo – nastala iz osebnih lastnih imen, priimkov, geografskih imen, iz poimenovanj za poklice, iz poimenovanj za rastline in živali ter iz vzdevkov, npr. pri Drejčkih, pri Marticih, pri Papečih, pri Tonetu šuštarju, pri Panankuli, pri Čuketih ali pri Trakajih. Etimološka analiza je pokazala, da je večina imen romanskega izvora, kar priča o vplivu, ki ga je imela istrobeneščina na slovensko istrsko narečje, čeprav so skozi zgodovino v kraju sobivali vaščani slovanskih in romanskih korenin, ki so bili večinoma (vsaj) receptivno dvojezični.
{"title":"Hišna imena v Bertokih pri Kopru (njihov izvor in analiza)","authors":"Suzana Todorovič","doi":"10.21857/m8vqrtqld9","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/m8vqrtqld9","url":null,"abstract":"V prispevku1 prikazujemo šestintrideset bertoških hišnih imen, ki smo jih v sodelovanju z istrskoslovensko govorečimi domačini zapisali med terensko raziskavo leta 2020. Iz analize izhaja, da so hišna imena obravnavanega kraja – glede na poimenovalno motivacijo – nastala iz osebnih lastnih imen, priimkov, geografskih imen, iz poimenovanj za poklice, iz poimenovanj za rastline in živali ter iz vzdevkov, npr. pri Drejčkih, pri Marticih, pri Papečih, pri Tonetu šuštarju, pri Panankuli, pri Čuketih ali pri Trakajih. Etimološka analiza je pokazala, da je večina imen romanskega izvora, kar priča o vplivu, ki ga je imela istrobeneščina na slovensko istrsko narečje, čeprav so skozi zgodovino v kraju sobivali vaščani slovanskih in romanskih korenin, ki so bili večinoma (vsaj) receptivno dvojezični.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68483498","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Artykuł dotyczy najstarszych nazw miejscowych ziemi świętokrzyskiej poświadczonych w dokumentach historycznych do końca XIII w. Ojkonimy te są świadectwem rzeczywistości kulturowo-historycznej, źródłem wiedzy na temat przeszłości lokalnych społeczności i środowiska przyrodniczego. Dziś świętokrzyskie toponimy tworzą ukształtowany i zamknięty system ojkonimiczny, niepodlegający większym zmianom. Głównym celem artykułu jest analiza semantyczna i strukturalna interesującej nas grupy toponimów oraz odpowiedź na pytanie o stopień zachowania pierwotnych form nazw w ojkonimii świętokrzyskiej. Przedmiot opisu stanowią pochodzenie i charakter podstaw motywacyjnych, wśród których występują zarówno wyrazy pospolite, jak i nazwy własne.
{"title":"Najstarsze nazwy miejscowe ziemi świętokrzyskiej","authors":"Iwona Nobis","doi":"10.21857/mzvkptq7j9","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/mzvkptq7j9","url":null,"abstract":"Artykuł dotyczy najstarszych nazw miejscowych ziemi świętokrzyskiej poświadczonych w dokumentach historycznych do końca XIII w. Ojkonimy te są świadectwem rzeczywistości kulturowo-historycznej, źródłem wiedzy na temat przeszłości lokalnych społeczności i środowiska przyrodniczego. Dziś świętokrzyskie toponimy tworzą ukształtowany i zamknięty system ojkonimiczny, niepodlegający większym zmianom. Głównym celem artykułu jest analiza semantyczna i strukturalna interesującej nas grupy toponimów oraz odpowiedź na pytanie o stopień zachowania pierwotnych form nazw w ojkonimii świętokrzyskiej. Przedmiot opisu stanowią pochodzenie i charakter podstaw motywacyjnych, wśród których występują zarówno wyrazy pospolite, jak i nazwy własne.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68486045","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pripremajući monografiju Toponimija otoka Raba (u izradi), istraživači i suradnici Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku Sveučilišta u Zadru, kao i u dosad objavljenim svescima niza Onomastica Adriatica, dužnu su pozornost posvetili povijesnoj toponimiji držeći se metodoloških smjernica koje je zacrtao Kristijan Juran (2006). S obzirom na to da je malo objavljenih izvora sa zapisima rapske povijesne toponimije (a stanje se nije u bitnome promijenilo još od Skokova vremena), najveći je dio posla na prikupljanju povijesne građe otpao na njezino ekscerpiranje iz neobjavljenih i dosad zanemarenih izvora. Građa uglavnom potječe iz spisa rapskih bilježnika pohranjenih u Državnome arhivu u Zadru i samostanu sv. Eufemije u Kamporu. Manji je broj toponimskih potvrda iz spisa rapskih knezova.1 Iz tih sam izvora s Anitom Bartulović i Kristijanom Juranom ekscerpirao građu nastalu do prve polovice 17. stoljeća. Vrijedan je izvor toponima katastik benediktinskoga samostana sv. Andrije u Rabu (dalje KsvA), koji
{"title":"Bilješke iz rapske povijesne toponimije: toponimi bez suvremenih potvrda","authors":"Nikola Vuletić","doi":"10.21857/mzvkptqdv9","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/mzvkptqdv9","url":null,"abstract":"Pripremajući monografiju Toponimija otoka Raba (u izradi), istraživači i suradnici Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku Sveučilišta u Zadru, kao i u dosad objavljenim svescima niza Onomastica Adriatica, dužnu su pozornost posvetili povijesnoj toponimiji držeći se metodoloških smjernica koje je zacrtao Kristijan Juran (2006). S obzirom na to da je malo objavljenih izvora sa zapisima rapske povijesne toponimije (a stanje se nije u bitnome promijenilo još od Skokova vremena), najveći je dio posla na prikupljanju povijesne građe otpao na njezino ekscerpiranje iz neobjavljenih i dosad zanemarenih izvora. Građa uglavnom potječe iz spisa rapskih bilježnika pohranjenih u Državnome arhivu u Zadru i samostanu sv. Eufemije u Kamporu. Manji je broj toponimskih potvrda iz spisa rapskih knezova.1 Iz tih sam izvora s Anitom Bartulović i Kristijanom Juranom ekscerpirao građu nastalu do prve polovice 17. stoljeća. Vrijedan je izvor toponima katastik benediktinskoga samostana sv. Andrije u Rabu (dalje KsvA), koji","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49646492","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
V prispevku so prikazana hišna imena v dveh krajih slovenske Istre – na Šaredu1, ki je bil do konca 19. stoletja skoraj neposeljen (popis iz leta 1869 beleži le 32 prebivalcev), in na Pomjanu, kjer je zgodovina naseljevanja veliko starejša. Tu so lastna zemljepisna imena številčnejša in bogatejša. Medtem ko smo na Šaredu zapisali večinoma hišna imena, ki razkrivajo poreklo prebivalcev, na primer pri Glemčanih, pri Doljanih, pri Rakitljanih ipd., smo na Pomjanu slišali raznovrstnejša poimenovanja, na primer pri Gunjaču, pri Malnarci, pri Vikiču, pri Kapitanu, pri Šolčoki idr.
{"title":"Hišna imena na Pomjanu in Šaredu v slovenski Istri","authors":"Suzana Todorovič","doi":"10.21857/moxpjhwkom","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/moxpjhwkom","url":null,"abstract":"V prispevku so prikazana hišna imena v dveh krajih slovenske Istre – na Šaredu1, ki je bil do konca 19. stoletja skoraj neposeljen (popis iz leta 1869 beleži le 32 prebivalcev), in na Pomjanu, kjer je zgodovina naseljevanja veliko starejša. Tu so lastna zemljepisna imena številčnejša in bogatejša. Medtem ko smo na Šaredu zapisali večinoma hišna imena, ki razkrivajo poreklo prebivalcev, na primer pri Glemčanih, pri Doljanih, pri Rakitljanih ipd., smo na Pomjanu slišali raznovrstnejša poimenovanja, na primer pri Gunjaču, pri Malnarci, pri Vikiču, pri Kapitanu, pri Šolčoki idr.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68485562","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
In this paper, proper names of animals which predicted the outcomes of sports competitions are analyzed. A representative corpus containing over 200 zoonyms has been collected by means of excerpting from numerous, mostly online sources from different countries. The corpus is classified in line with the semantic-motivational criterion (i.e. according to the meaning of the word or stem from which an individual zoonym was formed), while determining the shares of individual motivational groups. The results of the analysis are compared with the results of research of other zoonymic layers with the aim of determining the specificities of animal namegiving. The paper is accompanied by an alphabetical list of collected zoonyms with information about the type of animal, the country where the animal lived when it predicted the outcomes of sports competitions and the sports competition the outcome of which it predicted.
{"title":"From Paul the Octopus to Achilles the Cat – Proper Names of Animals which Predict the Outcomes of Sports Competitions","authors":"Joža Horvat","doi":"10.21857/mwo1vcjv7y","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/mwo1vcjv7y","url":null,"abstract":"In this paper, proper names of animals which predicted the outcomes of sports competitions are analyzed. A representative corpus containing over 200 zoonyms has been collected by means of excerpting from numerous, mostly online sources from different countries. The corpus is classified in line with the semantic-motivational criterion (i.e. according to the meaning of the word or stem from which an individual zoonym was formed), while determining the shares of individual motivational groups. The results of the analysis are compared with the results of research of other zoonymic layers with the aim of determining the specificities of animal namegiving. The paper is accompanied by an alphabetical list of collected zoonyms with information about the type of animal, the country where the animal lived when it predicted the outcomes of sports competitions and the sports competition the outcome of which it predicted.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68486331","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
O toponimiji je Kanfanara i Kanfanarštine dosad pisalo, ili se barem dotaknulo toponima i njihove etimologije, više autora – Schiavuzzi je vrlo kratko poglavlje u knjizi Due Castelli: Notizie storiche posvetio malobrojnim toponimima navodeći uglavnom povijesne podatke, Gravisi je pisao o toponimiji Limskoga zaljeva, Ivetac se u svojim Istarskim toponimima osvrnuo na petnaest toponima Kanfanara i okolice, a Buršić-Matijašić obradila je toponimiju prapovijesnih gradina Kanfanarštine. Služeći se korpusom navedenih autora, povijesnim izvorima i kartografskim podatcima, autor je u radu obradio šest toponima te je predložio njihove etimologije.
到目前为止,Kanfanar和Kanfanarštine的地名学已经被书写出来,或者至少被地名学及其伦理学所打动,更多的作者——Schiavuzzi在Due Castelli的书中写了一个很短的章节:Notizie storiche专门用小地名来突出大多数历史数据,Gravisi写了利马山谷的地名,Ivetac在他的Istar地形图中观察了Kanfanar及其周边地区的15门大炮,Buršic Matijašic处理了Kanfanalštine历史城市的地形图。Služeći se korpusom navedenih autora,povijesnim izvorima i kartografskim podatcima,autor je u radu obradiošest toponima te je predložio njihove etimologije。
{"title":"Toponomastica Etymologica Communis Canfanarii","authors":"Ante Matan","doi":"10.21857/y7v64t0kjy","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/y7v64t0kjy","url":null,"abstract":"O toponimiji je Kanfanara i Kanfanarštine dosad pisalo, ili se barem dotaknulo toponima i njihove etimologije, više autora – Schiavuzzi je vrlo kratko poglavlje u knjizi Due Castelli: Notizie storiche posvetio malobrojnim toponimima navodeći uglavnom povijesne podatke, Gravisi je pisao o toponimiji Limskoga zaljeva, Ivetac se u svojim Istarskim toponimima osvrnuo na petnaest toponima Kanfanara i okolice, a Buršić-Matijašić obradila je toponimiju prapovijesnih gradina Kanfanarštine. Služeći se korpusom navedenih autora, povijesnim izvorima i kartografskim podatcima, autor je u radu obradio šest toponima te je predložio njihove etimologije.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68489207","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}