Socijalne inovacije područje su rastućeg znanstveno-istraživačkog i policy interesa posljednjih godina. Njima se nastoji odgovoriti na rastuće socijalne potrebe i probleme na djelotvorniji način, a mogu se odnositi ne samo na nove usluge, već i na nove modele vladavine i participacije te općenito, nove načine na koje se stvari rade. Dio istraživanja naglašava i transformativni potencijal socijalnih inovacija na šire promjene sustava i institucija. Istovremeno, područje održivog razvoja, jedno je od najprisutnijih i najaktualnijih područja društvenog razvoja koje obično podrazumijeva ekonomsku, socijalnu i ekološku dimenziju. S obzirom na navedeno, cilj rada je istražiti potencijal socijalnih inovacija za održivi razvoj u hrvatskom kontekstu. Dva su ključna istraživačka pitanja: prvo, kako nastaju socijalne inovacije u području održivog razvoja u hrvatskom kontekstu i drugo, kako socijalne inovacije utječu na održivi razvoj. Istraživanje se temelji na kvalitativnom istraživačkom pristupu, budući da se radi od nedovoljno istraženom fenomenu, kroz eksplorativne višestruke studije slučaja (N=5). Slučajevi u istraživanju su organizacije (različiti tipovi pravnih osoba) koje djeluju u raznolikim područjima održivog razvoja. Strategija analize bila je putem nacrta, temeljem nekoliko ključnih dimenzija. Neki od ključnih nalaza u pogledu zajedničkih obilježja slučajeva su: organizacije pokazuju snažnu vrijednosnu utemeljenost poput autentičnosti, transparentnosti, solidarnosti i uzajamnosti u svom radu; surađuju s relativno širokim krugom dionika iz različitih sektora, poput lokalnih vlasti, drugih organizacija, obrazovnih ustanova te šire javnosti; u svom djelovanju vode se načelima „znanosti u društvu“; bez obzira na sektor kojem pripadaju iskazuju preferencije prema tržišnom financiranju. Utjecaj organizacija na održivi razvoj prepoznaje se na više razina: kroz edukaciju i podizanje svijesti, utjecaja na politike te utjecaja na cjelokupnu industriju. Analizirani slučajevi pokazuju potencijal za širenje i skaliranje, kao i (ograničen) transformativni potencijal kroz promjene u obilježjima vladavine, prije svega na lokalnim razinama.
近年来，社会创新是一项越来越受关注的科学研究和政策。他们正试图以更有效的方式应对日益增长的社会需求和挑战，不仅是新的服务，还有新的政府和参与模式，通常还有新的工作方式。部分研究强调并转换了社会创新的潜力，以拓宽制度和制度变革。与此同时，可持续发展领域是社会发展的最新领域之一，通常是经济、社会和环境领域。这项工作的目的是在克罗地亚背景下探索社会创新促进可持续发展的潜力。两个关键的研究问题是：首先，克罗地亚可持续发展领域的社会创新；其次，社会创新如何影响可持续发展。Istraživanje se temelji na kvalitativenom Istraživačkom pristupu，budući da se radi od nedovoljno Istraže enom fenomenu，kroz eksplorativne višestruke studieje slučaja（N=5）。研究案例是指在不同可持续发展领域开展活动的组织（不同类型的法人）。分析战略基于一些关键方面。常见案例中的一些关键发现是：组织在工作中表现出强大的价值观，如身份验证、透明度、团结和互操作性；与来自不同部门的相对广泛的利益相关者合作，如地方当局、其他组织、教育机构和广大公众；“社会科学”的原则由其行动决定，无论市场金融在哪个行业更受欢迎。可持续发展组织的影响在更多层面得到认可：通过教育和提高认识，政策的影响和整个行业的影响。分析的案例显示了扩张和扩大的潜力，以及（有限的）通过改变统治标志的变革潜力，主要是在地方层面。
{"title":"Socijalne inovacije u području održivog razvoja u Hrvatskoj","authors":"Danijel Baturina, Jelena Matančević","doi":"10.17234/socekol.32.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.32.2.1","url":null,"abstract":"Socijalne inovacije područje su rastućeg znanstveno-istraživačkog i policy interesa posljednjih godina. Njima se nastoji odgovoriti na rastuće socijalne potrebe i probleme na djelotvorniji način, a mogu se odnositi ne samo na nove usluge, već i na nove modele vladavine i participacije te općenito, nove načine na koje se stvari rade. Dio istraživanja naglašava i transformativni potencijal socijalnih inovacija na šire promjene sustava i institucija. Istovremeno, područje održivog razvoja, jedno je od najprisutnijih i najaktualnijih područja društvenog razvoja koje obično podrazumijeva ekonomsku, socijalnu i ekološku dimenziju. S obzirom na navedeno, cilj rada je istražiti potencijal socijalnih inovacija za održivi razvoj u hrvatskom kontekstu. Dva su ključna istraživačka pitanja: prvo, kako nastaju socijalne inovacije u području održivog razvoja u hrvatskom kontekstu i drugo, kako socijalne inovacije utječu na održivi razvoj. Istraživanje se temelji na kvalitativnom istraživačkom pristupu, budući da se radi od nedovoljno istraženom fenomenu, kroz eksplorativne višestruke studije slučaja (N=5). Slučajevi u istraživanju su organizacije (različiti tipovi pravnih osoba) koje djeluju u raznolikim područjima održivog razvoja. Strategija analize bila je putem nacrta, temeljem nekoliko ključnih dimenzija. Neki od ključnih nalaza u pogledu zajedničkih obilježja slučajeva su: organizacije pokazuju snažnu vrijednosnu utemeljenost poput autentičnosti, transparentnosti, solidarnosti i uzajamnosti u svom radu; surađuju s relativno širokim krugom dionika iz različitih sektora, poput lokalnih vlasti, drugih organizacija, obrazovnih ustanova te šire javnosti; u svom djelovanju vode se načelima „znanosti u društvu“; bez obzira na sektor kojem pripadaju iskazuju preferencije prema tržišnom financiranju. Utjecaj organizacija na održivi razvoj prepoznaje se na više razina: kroz edukaciju i podizanje svijesti, utjecaja na politike te utjecaja na cjelokupnu industriju. Analizirani slučajevi pokazuju potencijal za širenje i skaliranje, kao i (ograničen) transformativni potencijal kroz promjene u obilježjima vladavine, prije svega na lokalnim razinama.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67430676","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Geoekološko vrednovanje reljefa Parka prirode Hutovo blato s aspekta njegove turističke i rekreacijske valorizacije provedeno je na temelju prethodne geomorfološke analize. U radu je promatran turizam i rekreacija kao sociološki elementi razvoja parka prirode Hutovo blato. Za postupak geoekološkog vrednovanja izdvojeni su reljefni oblici određenog stupnja atraktivnosti (vrhovi, padine, korita i dolinska dna, vododerine, područje oko Deranskog jezera, područje oko Svitavskog jezera i Svitavsko jezero), koji su vrednovani za sljedeće oblike rekreacije: šetnja, brdski biciklizam, rekreacijski biciklizam, promatranje ptica i krajolika te kajaking i kanuing. Stupanj pogodnosti reljefa za navedene vidove rekreacije određen je na temelju fizičke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti. U postupku vrednovanja primijenjena je metoda relativnog vrednovanja reljefa. Provedeno vrednovanje ukazalo je na vrijedne i potencijalno vrijedne dijelove reljefa, ali i na one ograničavajuće elemente krajolika, zbog kojih pojedini dijelovi nisu do sada dovoljno turistički valorizirani. To se posebno odnosi na istočni i jugoistočni dio Parka s izraženim problemom fizičke pogodnosti i (ne)dostupnosti (udaljenost te nepostojanje ili neuređenost pješačkih staza, otežane plovnosti, nepristupačnosti obale obrasle vegetacijom). Predložene su moguće aktivnosti za povećanje geoekološke vrijednosti prostora (uređivanje infrastrukture za rekreacijski biciklizam, te obnova starih i uređenje novih edukativnih staza za šetnju i edukaciju na prostoru koji ima potencijal postati zanimljiv i atraktivan dio Parka prirode Hutovo blato).
{"title":"Geoekološko vrednovanje reljefa Parka prirode Hutovo blato","authors":"Maja Arapović, Marica Mamut","doi":"10.17234/socekol.32.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.32.1.2","url":null,"abstract":"Geoekološko vrednovanje reljefa Parka prirode Hutovo blato s aspekta njegove turističke i rekreacijske valorizacije provedeno je na temelju prethodne geomorfološke analize. U radu je promatran turizam i rekreacija kao sociološki elementi razvoja parka prirode Hutovo blato. Za postupak geoekološkog vrednovanja izdvojeni su reljefni oblici određenog stupnja atraktivnosti (vrhovi, padine, korita i dolinska dna, vododerine, područje oko Deranskog jezera, područje oko Svitavskog jezera i Svitavsko jezero), koji su vrednovani za sljedeće oblike rekreacije: šetnja, brdski biciklizam, rekreacijski biciklizam, promatranje ptica i krajolika te kajaking i kanuing. Stupanj pogodnosti reljefa za navedene vidove rekreacije određen je na temelju fizičke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti. U postupku vrednovanja primijenjena je metoda relativnog vrednovanja reljefa. Provedeno vrednovanje ukazalo je na vrijedne i potencijalno vrijedne dijelove reljefa, ali i na one ograničavajuće elemente krajolika, zbog kojih pojedini dijelovi nisu do sada dovoljno turistički valorizirani. To se posebno odnosi na istočni i jugoistočni dio Parka s izraženim problemom fizičke pogodnosti i (ne)dostupnosti (udaljenost te nepostojanje ili neuređenost pješačkih staza, otežane plovnosti, nepristupačnosti obale obrasle vegetacijom). Predložene su moguće aktivnosti za povećanje geoekološke vrijednosti prostora (uređivanje infrastrukture za rekreacijski biciklizam, te obnova starih i uređenje novih edukativnih staza za šetnju i edukaciju na prostoru koji ima potencijal postati zanimljiv i atraktivan dio Parka prirode Hutovo blato).","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67430318","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj je ovog rada istražiti iskustva poljoprivrednika i institucija s kratkim lancima opskrbe hranom kao načinom ostvarenja prehrambenog suvereniteta. Istraživačko pitanje je bilo usmjereno na otkrivanje prednosti i nedostataka kratkih opskrbnih lanaca (KOL-ova), što bi moglo pomoći u boljem usmjeravanju budućeg civilnog i institucionalnog angažmana i podrške KOL-ovima. Također se razmatra kontekstualni okvir postojećih politika kroz kratki pregled dokumenata u kojima su iznijete politike koje se odnose na KOL-ove. U radu je korištena mješovita metodologija, a podaci su prikupljeni online anketom i polustrukturiranim intervjuima. Istraživanje je provedeno u studenom i prosincu 2020. godine. Anketnim istraživanjem obuhvaćena su dva poduzorka, poljoprivrednici i institucije, dok su polustrukturirani intervjui provedeni s članovima KOL-a „Najbolje lokalno“. Rezultati online ankete pokazali su da su naši sugovornici, poljoprivrednici i institucije, jako zainteresirani za KOL-ove, no nedostaju im edukativni tečajevi koji bi im pomogli da uspostave više KOL-ova ili koji bi ih podržali na adekvatniji način. Poljoprivrednici su vrlo zadovoljni svojim sudjelovanjem u KOL-ovima te smatraju da su sudjelovanjem u njima stekli nove vještine, vrijedne povratne informacije i poštene cijene za svoje proizvode. Polustrukturirani intervjui su pružili detaljnije podatke o iskustvima poljoprivrednika s određenim KOL-om. Institucionalni sudionici smatraju da su KOL-ovi bitni za društvenu, ekonomsku i ekološku održivost. Prehrambeni suverenitet Hrvatske razvija se ponajviše kroz civilno društvo, a u posljednje vrijeme pojavljuje se i institucionalna podrška. U nastojanju da prehrambeni sustav postane lokalniji i primjereniji potrebama lokalnih poljoprivrednika, građana i lokalnih zajednica, te bi se institucije trebale pozabaviti slabim točkama kao što su administrativne prepreke kako bi vrijednosti prehrambenog suvereniteta postale više od samo nekog egzotičnog primjera alternativne prakse, već sastavni dio sustava lokalnih zajednica.
这项工作的目的是探索农民和机构在粮食供应链短的情况下实现粮食主权的经验。该研究问题旨在确定短供应链的优点和缺点，这有助于更好地指导未来的民间和机构参与并支持短供应链。通过对引入与COL相关的政策的文件进行简要审查，还考虑了现有政策的背景。这项工作采用了混合方法，通过在线调查和半结构化访谈收集数据。该研究于2020年11月和12月进行。戈丁。Anketnim istraživanjem obuhvaćena su dva poduzorka，poljoprivarednici i institucije，而对COL“最佳本地”成员进行了半结构化访谈在线调查结果显示，我们的合作伙伴、农民和机构对COL非常感兴趣，但他们缺乏教育课程来帮助他们建立更多的COL或以更合适的方式支持他们。农民对他们参与COL非常满意，并认为他们获得了新技能。我的产品的后台信息和公平价格。半结构化访谈提供了关于农民在特定COL中的经历的更详细信息。机构参与者认为，COL对社会、经济和环境可持续性很重要。克罗地亚的粮食主权正日益通过民间社会得到发展，最近也出现了机构支持。为了使粮食系统更具地方性，更适合当地农民、公民和当地社区，各机构应解决粮食主权价值的行政障碍等薄弱环节，使其不仅仅是替代做法的一个外来例子，而是当地社区的一个组成部分。
{"title":"Poljoprivrednici sutrašnjice: transformativna snaga kratkih opskrbnih lanaca","authors":"Nataša Bokan, Olga Orlić","doi":"10.17234/socekol.32.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.32.1.1","url":null,"abstract":"Cilj je ovog rada istražiti iskustva poljoprivrednika i institucija s kratkim lancima opskrbe hranom kao načinom ostvarenja prehrambenog suvereniteta. Istraživačko pitanje je bilo usmjereno na otkrivanje prednosti i nedostataka kratkih opskrbnih lanaca (KOL-ova), što bi moglo pomoći u boljem usmjeravanju budućeg civilnog i institucionalnog angažmana i podrške KOL-ovima. Također se razmatra kontekstualni okvir postojećih politika kroz kratki pregled dokumenata u kojima su iznijete politike koje se odnose na KOL-ove. U radu je korištena mješovita metodologija, a podaci su prikupljeni online anketom i polustrukturiranim intervjuima. Istraživanje je provedeno u studenom i prosincu 2020. godine. Anketnim istraživanjem obuhvaćena su dva poduzorka, poljoprivrednici i institucije, dok su polustrukturirani intervjui provedeni s članovima KOL-a „Najbolje lokalno“. Rezultati online ankete pokazali su da su naši sugovornici, poljoprivrednici i institucije, jako zainteresirani za KOL-ove, no nedostaju im edukativni tečajevi koji bi im pomogli da uspostave više KOL-ova ili koji bi ih podržali na adekvatniji način. Poljoprivrednici su vrlo zadovoljni svojim sudjelovanjem u KOL-ovima te smatraju da su sudjelovanjem u njima stekli nove vještine, vrijedne povratne informacije i poštene cijene za svoje proizvode. Polustrukturirani intervjui su pružili detaljnije podatke o iskustvima poljoprivrednika s određenim KOL-om. Institucionalni sudionici smatraju da su KOL-ovi bitni za društvenu, ekonomsku i ekološku održivost. Prehrambeni suverenitet Hrvatske razvija se ponajviše kroz civilno društvo, a u posljednje vrijeme pojavljuje se i institucionalna podrška. U nastojanju da prehrambeni sustav postane lokalniji i primjereniji potrebama lokalnih poljoprivrednika, građana i lokalnih zajednica, te bi se institucije trebale pozabaviti slabim točkama kao što su administrativne prepreke kako bi vrijednosti prehrambenog suvereniteta postale više od samo nekog egzotičnog primjera alternativne prakse, već sastavni dio sustava lokalnih zajednica.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67430166","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Iako održivi razvoj nije nov pojam, tek se od usvajanja Ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals), 2015. godine intenzivnije govori o održivom razvoju i obrazovanju za održivi razvoj, kako u akademskim, tako i u aktivističkim krugovima. Cilj istraživanja je utvrditi kako odabrane organizacije – UN u Bosni i Hercegovini (kao krovna organizacija), UNICEF Bosna i Hercegovina (kao UN fond) i UNDP Bosna i Hercegovina (kao UN program) – komuniciraju na Facebooku sa svojom (digitalnom) publikom o obrazovanju za održivi razvoj. Iako UNDP BiH redovno koristi dvije Facebook stranice, za analizu je odabrana stranica Zamisli2030 zbog njenog fokusa na Ciljeve održivog razvoja. Korpus istraživanja čine 274 objave koje su objavljene u periodu od 1. listopada 2022. do 1. prosinca 2022. Navedeni vremenski okvir odabran je zbog aktivnosti i događaja koji se odnose na održivi razvoj (npr. Tjedan održivog razvoja u BiH), a odvijaju se u navedenom vremenskom periodu. U radu su korištene metoda analize sadržaja i kritička analiza diskursa. Najveći broj objava (142) imala je stranica UNICEF BiH, dok je najmanji broj (34) imala stranica Zamisli2030. Stranica UN u BiH je najviše pažnje posvetila obilježavanju UN dana u gradovima širom Bosne i Hercegovine i klimatskim promjenama, Zamisli2030 je stavio fokus na ugljični otisak i smanjenje emisija stakleničkih plinova, dok je UNICEF BiH imao objave koje se odnose ne samo na održivi razvoj, nego i na teme značajne za život i prava djece (npr. maloljetnici i maloljetnice bez pratnje, mentalno zdravlje djece, siromaštvo, digitalne kompetencije itd.).
尽管可持续发展不是一个新概念，但它只是通过了2015年可持续发展目标。无论是在学术界还是在活跃的圈子里，今年都更加关注可持续发展和可持续发展教育。这项研究旨在确定选定的组织——波斯尼亚和黑塞哥维那联合国（作为屋顶组织）、联合国儿童基金会波斯尼亚和黑塞哥维那办事处（作为联合国基金会）和联合国开发计划署波斯尼亚和黑塞哥维那办事处（联合国项目）——如何在脸书上与他们的（数字）教育受众进行可持续发展交流。联合国开发计划署波黑办事处经常使用两个脸书页面，但之所以选择图像2030页面进行分析，是因为该页面侧重于可持续发展目标。研究语料库提供了在第一阶段出版的274份出版物。2022年10月。高达1。2022年12月选择时间框架是因为与可持续发展有关的活动和事件（例如波黑的一周可持续发展），并且发生在指定的时间段内。U radu su korištene metoda analize sadržaja i kritička analiza diskursa。2030年，儿童基金会波黑版出版物数量最多（142份），图片版出版物数量最少（34份）。波黑的联合国网站主要关注波斯尼亚和黑塞哥维那各地城市的联合国日活动和气候变化，2030年的形象关注碳足迹和减少温室气体排放，而联合国儿童基金会波黑办事处的声明不仅涉及可持续发展，但也涉及儿童的生命和权利问题（例如，未成年人和没有陪同的未成年人、儿童的心理健康、贫困、数字能力等）。
{"title":"Komuniciranje na Facebooku o obrazovanju za održivi razvoj: primjer odabranih UN fondova i programa u Bosni i Hercegovini","authors":"Dragana Gajić","doi":"10.17234/socekol.32.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.32.2.3","url":null,"abstract":"Iako održivi razvoj nije nov pojam, tek se od usvajanja Ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals), 2015. godine intenzivnije govori o održivom razvoju i obrazovanju za održivi razvoj, kako u akademskim, tako i u aktivističkim krugovima. Cilj istraživanja je utvrditi kako odabrane organizacije – UN u Bosni i Hercegovini (kao krovna organizacija), UNICEF Bosna i Hercegovina (kao UN fond) i UNDP Bosna i Hercegovina (kao UN program) – komuniciraju na Facebooku sa svojom (digitalnom) publikom o obrazovanju za održivi razvoj. Iako UNDP BiH redovno koristi dvije Facebook stranice, za analizu je odabrana stranica Zamisli2030 zbog njenog fokusa na Ciljeve održivog razvoja. Korpus istraživanja čine 274 objave koje su objavljene u periodu od 1. listopada 2022. do 1. prosinca 2022. Navedeni vremenski okvir odabran je zbog aktivnosti i događaja koji se odnose na održivi razvoj (npr. Tjedan održivog razvoja u BiH), a odvijaju se u navedenom vremenskom periodu. U radu su korištene metoda analize sadržaja i kritička analiza diskursa. Najveći broj objava (142) imala je stranica UNICEF BiH, dok je najmanji broj (34) imala stranica Zamisli2030. Stranica UN u BiH je najviše pažnje posvetila obilježavanju UN dana u gradovima širom Bosne i Hercegovine i klimatskim promjenama, Zamisli2030 je stavio fokus na ugljični otisak i smanjenje emisija stakleničkih plinova, dok je UNICEF BiH imao objave koje se odnose ne samo na održivi razvoj, nego i na teme značajne za život i prava djece (npr. maloljetnici i maloljetnice bez pratnje, mentalno zdravlje djece, siromaštvo, digitalne kompetencije itd.).","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67430422","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jelena Ombla, Ana Slišković, Matilda Nikolić Ivanišević, Andrea Tokić, M. Vidaković
Istraživanja stajališta društvene zajednice prema pristupima djeci s teškoćama u razvoju preduvjet su društvenih promjena u smjeru ravnopravnosti. Stoga se ovim istraživanjem nastojala utvrditi razina slaganja građana Republike Hrvatske s tvrdnjama vezanim uz prevalentne modele pristupa djeci s teškoćama u razvoju i aktivnosti koje proizlaze iz određenih modela te moguće razlike s obzirom na sociodemografske karakteristike. Pritom su korištena tri modela pristupa djeci s teškoćama u razvoju: model samilosti, medicinski model i društveni model ljudskih prava (model koji integrira osnovne odrednice društvenog modela i modela ljudskih prava). Istraživanje je provedeno metodom telefonske ankete te je obuhvatilo reprezentativan uzorak punoljetnog stanovništva Hrvatske (N=600). Rezultati su ukazali na visoko slaganje sudionika sa svim tvrdnjama, što s obzirom na nizak odaziv sudionika (oko 20%) zasigurno dijelom proizlazi iz autoselekcije ispitanika i socijalne poželjnosti odgovora na postavljena pitanja. Unatoč ograničenjima, među kojima treba spomenuti i samu metodu telefonskog anketiranja koja ne dopušta obuhvatne operacionalizacije, rezultati provedenog istraživanja ukazuju da se građani Hrvatske najviše slažu s tvrdnjom koja podržava društveni model ljudskih prava, čemu u prilog ide i podatak da slaganje s ovom tvrdnjom ne varira s obzirom na sociodemografske karakteristike. Suprotno tome, rezultati ukazuju na značajnu ulogu roda, dobi, razine obrazovanja i roditeljstva u slaganju s tvrdnjama koje podržavaju model samilosti i medicinski model. Rad prikazuje i podatke o mnijenju građana Hrvatske prema aktivnostima usmjerenima na djecu s teškoćama u razvoju, koje također varira s obzirom na sociodemografske karakteristike te raspravu o teorijskim i praktičnim implikacijama dobivenih rezultata.
{"title":"Javno mnijenje punoljetnih građana Republike Hrvatske prema pristupima djeci s teškoćama u razvoju","authors":"Jelena Ombla, Ana Slišković, Matilda Nikolić Ivanišević, Andrea Tokić, M. Vidaković","doi":"10.17234/socekol.32.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.32.1.3","url":null,"abstract":"Istraživanja stajališta društvene zajednice prema pristupima djeci s teškoćama u razvoju preduvjet su društvenih promjena u smjeru ravnopravnosti. Stoga se ovim istraživanjem nastojala utvrditi razina slaganja građana Republike Hrvatske s tvrdnjama vezanim uz prevalentne modele pristupa djeci s teškoćama u razvoju i aktivnosti koje proizlaze iz određenih modela te moguće razlike s obzirom na sociodemografske karakteristike. Pritom su korištena tri modela pristupa djeci s teškoćama u razvoju: model samilosti, medicinski model i društveni model ljudskih prava (model koji integrira osnovne odrednice društvenog modela i modela ljudskih prava). Istraživanje je provedeno metodom telefonske ankete te je obuhvatilo reprezentativan uzorak punoljetnog stanovništva Hrvatske (N=600). Rezultati su ukazali na visoko slaganje sudionika sa svim tvrdnjama, što s obzirom na nizak odaziv sudionika (oko 20%) zasigurno dijelom proizlazi iz autoselekcije ispitanika i socijalne poželjnosti odgovora na postavljena pitanja. Unatoč ograničenjima, među kojima treba spomenuti i samu metodu telefonskog anketiranja koja ne dopušta obuhvatne operacionalizacije, rezultati provedenog istraživanja ukazuju da se građani Hrvatske najviše slažu s tvrdnjom koja podržava društveni model ljudskih prava, čemu u prilog ide i podatak da slaganje s ovom tvrdnjom ne varira s obzirom na sociodemografske karakteristike. Suprotno tome, rezultati ukazuju na značajnu ulogu roda, dobi, razine obrazovanja i roditeljstva u slaganju s tvrdnjama koje podržavaju model samilosti i medicinski model. Rad prikazuje i podatke o mnijenju građana Hrvatske prema aktivnostima usmjerenima na djecu s teškoćama u razvoju, koje također varira s obzirom na sociodemografske karakteristike te raspravu o teorijskim i praktičnim implikacijama dobivenih rezultata.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67430576","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.
生活方式的改变、城市建设的增加、缺乏可持续的城市流动性、全球气候变化的污染和后果，以及许多其他因素影响着城市的生活质量。在这种情况下，公共空间的可用性和质量越来越受到城市所有年龄段公民的生活质量和利益的客观和主观方面的影响，特别是在新冠肺炎大流行期间。这项工作的目的是探索新冠肺炎大流行期间萨格勒布大学学生的日常实践，以及他们对城市公共空间可用性和质量的看法。对萨格勒布大学的适当学生样本进行了一项调查（N=164）。为了说明结果，有人对萨格勒布的公开数据发表了看法。研究的重点是在两个空间层面上探索学生居住的城市社区和萨格勒布市中心的观点和实践，萨格勒布经历了新冠肺炎地震和大流行病影响的突然和重大转变。Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini-gradskečetvrti，dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studentata za njima。这项研究观察到了学生日常生活的变化和经常在公共场所居住的情况，并强调了在疫情期间萨格勒布大学学生日常生活中公共绿地的重要性。
{"title":"Korištenje javnih prostora tijekom pandemije COVID-19 – istraživanje stavova i praksi studenata Sveučilišta u Zagrebu","authors":"Ana-Marija Senfner, Miroslav Mihetec, Jana Vukić","doi":"10.17234/socekol.32.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.32.2.2","url":null,"abstract":"Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"38 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67430785","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Otoci su geografski izolirana područja koja karakterizira nepovoljna demografska slika. Najčešće se govori o odlasku mladih radi potrebe za obrazovanje te radi demotivirajućeg ambijenta što dovodi do „izumiranja otoka“. Ovim se istraživanjem nastojalo saznati kako su mladi na otoku Ugljanu formirali svoje obrazovne aspiracije i odluke usmjerene na visoko obrazovanje. Provedeno je kvalitativno istraživanje odnosno intervju, a uzorak se sastojao od 21 sugovornika (18-24 godine) koji su se odlučili ili planiraju visoko obrazovanje. Istraživanje je pokazalo da na formiranje obrazovnih aspiracija djeluju različiti aspekti – život na otoku, dosadašnje obrazovno iskustvo, utjecaj okoline, percepcija obrazovanja i otoka. Iako mladi uglavnom navode kako su samostalno donijeli odluke u vezi svog školovanja ipak je vidljivo kako su se te obrazovne aspiracije i odluke formirale duže vrijeme i pod utjecajem značajnih drugih. Također zaključuju kako otok Ugljan nije poticajan za mlade, obrazovane ljude zbog slabih životnih mogućnosti.
{"title":"Obrazovna iskustva i aspiracije mladih na otoku – primjer otoka Ugljana","authors":"Anita Papić","doi":"10.17234/socekol.31.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.31.2.2","url":null,"abstract":"Otoci su geografski izolirana područja koja karakterizira nepovoljna demografska slika. Najčešće se govori o odlasku mladih radi potrebe za obrazovanje te radi demotivirajućeg ambijenta što dovodi do „izumiranja otoka“. Ovim se istraživanjem nastojalo saznati kako su mladi na otoku Ugljanu formirali svoje obrazovne aspiracije i odluke usmjerene na visoko obrazovanje. Provedeno je kvalitativno istraživanje odnosno intervju, a uzorak se sastojao od 21 sugovornika (18-24 godine) koji su se odlučili ili planiraju visoko obrazovanje. Istraživanje je pokazalo da na formiranje obrazovnih aspiracija djeluju različiti aspekti – život na otoku, dosadašnje obrazovno iskustvo, utjecaj okoline, percepcija obrazovanja i otoka. Iako mladi uglavnom navode kako su samostalno donijeli odluke u vezi svog školovanja ipak je vidljivo kako su se te obrazovne aspiracije i odluke formirale duže vrijeme i pod utjecajem značajnih drugih. Također zaključuju kako otok Ugljan nije poticajan za mlade, obrazovane ljude zbog slabih životnih mogućnosti.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67430176","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad se fokusira na dva ključna pojma – sigurnost i okoliš – koje se dovodi u vezu s fenomenom terorizma. Analiziraju se terorističke aktivnosti koje ostavljaju ozbiljne posljedice po okoliš, s ciljem ugrožavanja zdravlja i egzistencije ljudi te destabilizacije političkih sustava. Pri tome, umjesto fokusa na konvencionalna sredstva (vatreno oružje, bombe, eksplozivi) i mete (ljudi i materijalna imovina), u radu se problematiziraju teroristički napadi koji ostavljaju velike i dugotrajnije posljedice na okoliš poput onih u kojima su korištena manje konvencionalna sredstva (biološko i kemijsko oružje, požari) kao i onih koji izravno ciljaju okolišne resurse (energiju i prirodne izvore). Empirijska analiza uključuje sve terorističke napade od 1970. do 2018. zabilježene u bazi Global Terrorism Database (GTD), a koji se odnose na biološko i kemijsko oružje, napade podmetanjem požara, ali i napade čije su mete bile mjesta za opskrbu vodom, hranom, plinom, naftom ili strujom. Empirijski dokazi sugeriraju da je od 1970. bilo mnogo terorističkih napada koji zadovoljavaju postavljene istraživačke kriterije. Najčešće su korišteni napadi podmetanjem požara s ukupno 4.200 takvih napada zabilježenih u posljednjih gotovo pedeset godina, a uočen je i značajan porast takvih napada u posljednjem desetljeću. U radu se ukazuje na to da dostupnost i učinkovitost taktika koje ciljaju okoliš, kao što je podmetanje požara ili uporaba kemijskog i biološkog oružja te zagađivanje zaliha vode, tla itd., iako manje konvencionalne, predstavljaju ogromnu prijetnju ljudskoj, nacionalnoj i globalnoj sigurnosti.
{"title":"Okoliš „u rukama“ terorista – analiza terorističkih aktivnosti s ozbiljnim posljedicama po okoliš","authors":"Dario Malnar, Tomislav Dokman, Danijela Lucić","doi":"10.17234/socekol.31.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.31.1.4","url":null,"abstract":"Rad se fokusira na dva ključna pojma – sigurnost i okoliš – koje se dovodi u vezu s fenomenom terorizma. Analiziraju se terorističke aktivnosti koje ostavljaju ozbiljne posljedice po okoliš, s ciljem ugrožavanja zdravlja i egzistencije ljudi te destabilizacije političkih sustava. Pri tome, umjesto fokusa na konvencionalna sredstva (vatreno oružje, bombe, eksplozivi) i mete (ljudi i materijalna imovina), u radu se problematiziraju teroristički napadi koji ostavljaju velike i dugotrajnije posljedice na okoliš poput onih u kojima su korištena manje konvencionalna sredstva (biološko i kemijsko oružje, požari) kao i onih koji izravno ciljaju okolišne resurse (energiju i prirodne izvore). Empirijska analiza uključuje sve terorističke napade od 1970. do 2018. zabilježene u bazi Global Terrorism Database (GTD), a koji se odnose na biološko i kemijsko oružje, napade podmetanjem požara, ali i napade čije su mete bile mjesta za opskrbu vodom, hranom, plinom, naftom ili strujom. Empirijski dokazi sugeriraju da je od 1970. bilo mnogo terorističkih napada koji zadovoljavaju postavljene istraživačke kriterije. Najčešće su korišteni napadi podmetanjem požara s ukupno 4.200 takvih napada zabilježenih u posljednjih gotovo pedeset godina, a uočen je i značajan porast takvih napada u posljednjem desetljeću. U radu se ukazuje na to da dostupnost i učinkovitost taktika koje ciljaju okoliš, kao što je podmetanje požara ili uporaba kemijskog i biološkog oružja te zagađivanje zaliha vode, tla itd., iako manje konvencionalne, predstavljaju ogromnu prijetnju ljudskoj, nacionalnoj i globalnoj sigurnosti.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67429679","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Kvaliteta života mladih s otoka Prvića","authors":"Katarina Mikulandra, Linda Rajhvajn Bulat","doi":"10.17234/socekol.31.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.31.3.3","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67429955","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Seksting u vrijeme korone – analiza povezanosti sekstinga s potrebom za seksualnim odnosom i brojem seksualnih partnera među mladima","authors":"Goran Koletić","doi":"10.17234/socekol.31.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/socekol.31.3.2","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67429929","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：