U tekstu se daje prikaz zbirke i progovara o njezinoj stvarateljici. Zbirka dijapozitiva Alene Fazinić bila je sumarno sređena 2015. godine, a početkom 2023. prišlo se je izradi analitičkog inventara i detaljnoj identifikaciji svakog pojedinačnog zapisa. Rezultati ovog rada znatno su proširili dotad određeni vremenski raspon, ali i spoznaje o njihovoj vrijednosti. Nisu ti dijapozitivi samo dokument postojećih starina u starom gradu, nego i čestih prostornih mijena u Korčuli i njezinoj okolici od 50-ih do 90-ih godina 20. st., kao i nekadašnjih muzeoloških postava (u Opatskoj riznici i Gradskom muzeju Korčula). Kao takvi danas mogu znatno pripomoći u evaluaciji prostora i kulturne baštine Korčule.
{"title":"Šetnja Korčulom kroz drugu polovicu 20. stoljeća, Zbirka dijapozitiva Alene Fazinić u Arhivskom sabirnom centru Korčula – Lastovo","authors":"Tonko Barčot","doi":"10.58565/vda.4.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.4.1.3","url":null,"abstract":"U tekstu se daje prikaz zbirke i progovara o njezinoj stvarateljici. Zbirka dijapozitiva Alene Fazinić bila je sumarno sređena 2015. godine, a početkom 2023. prišlo se je izradi analitičkog inventara i detaljnoj identifikaciji svakog pojedinačnog zapisa. Rezultati ovog rada znatno su proširili dotad određeni vremenski raspon, ali i spoznaje o njihovoj vrijednosti. Nisu ti dijapozitivi samo dokument postojećih starina u starom gradu, nego i čestih prostornih mijena u Korčuli i njezinoj okolici od 50-ih do 90-ih godina 20. st., kao i nekadašnjih muzeoloških postava (u Opatskoj riznici i Gradskom muzeju Korčula). Kao takvi danas mogu znatno pripomoći u evaluaciji prostora i kulturne baštine Korčule.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"221 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140428197","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak prati razvoj i djelovanje mjesnih narodnih odbora na dubrovačkom području od završetka Drugog svjetskog rata do 1952. godine, kada dolazi do njihova ukidanja. Mjesni narodni odbori, kao nositelji najniže razine uprave, upravna su tijela s uskim djelokrugom ovlasti, međutim, kao stvaratelji kasnijeg arhivskog gradiva oni postaju iznimno važni za proučavanje svakodnevnice seoskih sredina neposredno nakon rata. Kako bi arhivsko gradivo mjesnih narodnih odbora postalo dostupno i pretraživo, njegovo sređivanje i opis zahtijevali su istraživanje normativnog okvira djelovanja mjesnih narodnih odbora te (ne)primjenu toga u praksi.
{"title":"The establishment of local government in the Dubrovnik region after World War II as evidenced in preserved archival materials","authors":"Drago Herceg, Ivan Bendiš","doi":"10.58565/vda.4.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.4.1.2","url":null,"abstract":"Članak prati razvoj i djelovanje mjesnih narodnih odbora na dubrovačkom području od završetka Drugog svjetskog rata do 1952. godine, kada dolazi do njihova ukidanja. Mjesni narodni odbori, kao nositelji najniže razine uprave, upravna su tijela s uskim djelokrugom ovlasti, međutim, kao stvaratelji kasnijeg arhivskog gradiva oni postaju iznimno važni za proučavanje svakodnevnice seoskih sredina neposredno nakon rata. Kako bi arhivsko gradivo mjesnih narodnih odbora postalo dostupno i pretraživo, njegovo sređivanje i opis zahtijevali su istraživanje normativnog okvira djelovanja mjesnih narodnih odbora te (ne)primjenu toga u praksi.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"46 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140431248","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Prilikom pregledavanja novovjekovne arhivske građe povezane s Biogradom i okolnim prostorom u fondu Bilježnici Zadra u Državnom arhivu u Zadru uočeno je kako se u devetom svežnju zadarskog bilježnika Tomassa de Franceschija nalazi neobično velik broj neobjavljenih glagoljičnih dokumenata. Dodatnim je pregledom primijećeno da se više od polovice svih glagoljičnih dokumenata u tom svežnju odnosi upravo na Biograd. U ovom se radu objavljuju transliteracije tih dokumenata, koje će zasigurno pružiti relevantne podatke budućim istraživačima demografije i zemljišnih odnosa na području Biograda i njegove okolice u ranom novom vijeku. Pritom je važno naglasiti da se u ovom radu pod biogradskim glagoljičnim ispravama uz isprave biogradskih pisara podrazumijevaju i dokumenti pisani u Biogradu bez obzira na provenijenciju pisara te dokumenti u kojima su stranke ili barem jedna od stranaka iz Biograda.
在查阅扎达尔国家档案馆扎达尔 Bilježnici 基金中与比奥格勒及周边地区有关的档案记录时，我们可以发现扎达尔 Bilježnik Tomasso de Franceschi 的第九个文件包包含了大量未出版的口头文件。进一步的研究表明，该文件包中一半以上的口头文件与比奥格勒的行政管理有关。U ovom se radu objavljuju transliterations tih dokumenata, koje će zasigurno pružiti relevantne podatke budućim istraživačima demografije i pozemšnih odnosa na području Biograd i jeho okolice u ranom novom vijeku.我们可以看到，在 Biogradu 的生物圈中，有大量的生物学家和生物学家的研究成果。
{"title":"Biogradske glagoljične isprave u spisima zadarskog bilježnika Tomassa de Franceschija","authors":"Marija Kero, Mate Bobanović","doi":"10.58565/vda.4.1.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.4.1.11","url":null,"abstract":"Prilikom pregledavanja novovjekovne arhivske građe povezane s Biogradom i okolnim prostorom u fondu Bilježnici Zadra u Državnom arhivu u Zadru uočeno je kako se u devetom svežnju zadarskog bilježnika Tomassa de Franceschija nalazi neobično velik broj neobjavljenih glagoljičnih dokumenata. Dodatnim je pregledom primijećeno da se više od polovice svih glagoljičnih dokumenata u tom svežnju odnosi upravo na Biograd. U ovom se radu objavljuju transliteracije tih dokumenata, koje će zasigurno pružiti relevantne podatke budućim istraživačima demografije i zemljišnih odnosa na području Biograda i njegove okolice u ranom novom vijeku. Pritom je važno naglasiti da se u ovom radu pod biogradskim glagoljičnim ispravama uz isprave biogradskih pisara podrazumijevaju i dokumenti pisani u Biogradu bez obzira na provenijenciju pisara te dokumenti u kojima su stranke ili barem jedna od stranaka iz Biograda.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"152 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140428557","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Aneksija Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske Monarhije bila je ključni politički događaj koji je obilježio 1908. godinu u Europi. Jednostrani potez austro-ugarske vlade izazvao je krizu koja je gotovo dovela do rata s Kraljevinom Srbijom jer je i ona svojatala Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, na teritorij Bosne i Hercegovine pretenzije su imali i Hrvati oslanjajući svoje zahtjeve na povijesno i etničko pravo. Hrvatsku politiku u tom razdoblju u Dalmaciji je obilježila Hrvatska stranka koju je predvodio Ante Trumbić. Koristeći se stranačkim glasilima Velebitom i Narodnim listom, pokušat ćemo unijeti malo svjetla na odnos Ante Trumbića i Hrvatske stranke prema pitanjima aneksije i pripadnosti Bosne i Hercegovine.
{"title":"Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista","authors":"Frano Bilić","doi":"10.58565/vda.3.1.17","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.17","url":null,"abstract":"Aneksija Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske Monarhije bila je ključni politički događaj koji je obilježio 1908. godinu u Europi. Jednostrani potez austro-ugarske vlade izazvao je krizu koja je gotovo dovela do rata s Kraljevinom Srbijom jer je i ona svojatala Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, na teritorij Bosne i Hercegovine pretenzije su imali i Hrvati oslanjajući svoje zahtjeve na povijesno i etničko pravo. Hrvatsku politiku u tom razdoblju u Dalmaciji je obilježila Hrvatska stranka koju je predvodio Ante Trumbić. Koristeći se stranačkim glasilima Velebitom i Narodnim listom, pokušat ćemo unijeti malo svjetla na odnos Ante Trumbića i Hrvatske stranke prema pitanjima aneksije i pripadnosti Bosne i Hercegovine.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"96 2","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121012494","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Hrvatski državni arhiv kao središnja i matična arhivska ustanova ima primarnu ulogu čuvanja arhivskoga gradiva značajnoga za područje čitave Republike Hrvatske. Kao takav u svojim fondovima sadrži i više nego dovoljno izvora za proučavanje povijesti Dalmacije. Cilj je ovog rada na jednom mjestu prikazati fondove dostupne korisnicima Hrvatskoga državnog arhiva koji u svom gradivu sadržavaju izvore za Dalmaciju od kraja Mletačke Republike 1797. godine do proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. godine. Fondovi su u članku podijeljeni na temelju promjena uprava nad Dalmacijom, pet razdoblja te dvije dodatne cjeline: za zbirke čiji samo određeni dio gradiva obuhvaća odabrano razdoblje te za obiteljske i osobne fondove. Na kraju članka nalazi se tablični prilog sa svim obrađenim fondovima.
{"title":"Arhivski izvori za proučavanje povijesti Dalmacije u Hrvatskom državnom arhivu za razdoblje 1797. – 1945.","authors":"Tomislav Gusić","doi":"10.58565/vda.3.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.9","url":null,"abstract":"Hrvatski državni arhiv kao središnja i matična arhivska ustanova ima primarnu ulogu čuvanja arhivskoga gradiva značajnoga za područje čitave Republike Hrvatske. Kao takav u svojim fondovima sadrži i više nego dovoljno izvora za proučavanje povijesti Dalmacije. Cilj je ovog rada na jednom mjestu prikazati fondove dostupne korisnicima Hrvatskoga državnog arhiva koji u svom gradivu sadržavaju izvore za Dalmaciju od kraja Mletačke Republike 1797. godine do proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. godine. Fondovi su u članku podijeljeni na temelju promjena uprava nad Dalmacijom, pet razdoblja te dvije dodatne cjeline: za zbirke čiji samo određeni dio gradiva obuhvaća odabrano razdoblje te za obiteljske i osobne fondove. Na kraju članka nalazi se tablični prilog sa svim obrađenim fondovima.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"18 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114402163","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad najprije donosi sažetak faza nacionalne integracije u Hrvatskoj, a ove faze izlaže i na dubrovačkom primjeru, uzimajući u obzir sve njegove specifičnosti. Naglasak se stavlja na period 1890. – 1899. kad upravu nad dubrovačkom općinom preuzima koalicija srbokatolika i autonomaša koja u sklopu ideje o „novom Dubrovniku“ gradnju Domobranske vojarne u Gružu koju poduzima dubrovačka Općina nastoji prikazati kao jedan od vlastitih političkih uspjeha u smislu razvoja dubrovačkih potencijala. Stoga rad detaljno iznosi tijek i okolnosti njezine izgradnje. Ipak, promatrajući širi kontekst u kojemu se Dubrovnik kao grad tvrđava našao nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878., kad zbog vojnih i dijelom ekonomskih razloga postupno dolazi do snažnije integracije krajnjeg juga Dalmacije i ostatka Monarhije, postaje jasnije zašto srbokatolička opcija nije mogla imati trajnijeg uspjeha te zašto Dubrovnik i njegova okolica, zahvaljujući ujedno i radu dubrovačkih pravaša i narodnjaka, u potpunosti preuzimaju hrvatsku nacionalnointegracijsku matricu.
Rad naj najprije donosi sažetak faza nacionalcije integcije u Hrvatskoj, a ove fáze izlaže i na dubrovačkom primjeru, uzimajući u obzir sve jeho specifičnosti.讲话的重点是 1890-1899 年，当时杜布罗夫尼克市政府的行政管理由塞尔维亚天主教徒和自治主义者联合接管，作为 "新杜布罗夫尼克 "理念的一部分，他们在格鲁吉亚建造了 Domobranski vojarne，杜布罗夫尼克市政府不得不将其视为自己在开发杜布罗夫尼克潜力方面取得的政治成就之一。本系列详细介绍了其建造的历史和情况。Ipak, promatrajući širi kontekst u kojemu se Dubrovnik kao mesto tvrđava naso nakon okucupcije Bosne i Hercegovine 1878.1878 年，由于战争和部分经济原因，达尔马提亚最南端和君主国其他地区逐渐实现了一体化，塞尔维亚-天主教方案无法取得持久的成功，而杜布罗夫尼克及其周边地区，由于杜布罗夫尼克的权利和人民，正在成为克罗地亚民族融合的基石。
{"title":"Gradnja domobranske vojarne u kontekstu nacionalnih i modernizacijskih procesa u Dubrovniku potkraj 19. stoljeća","authors":"Sanja Curić, Nikša Selmani","doi":"10.58565/vda.3.1.16","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.16","url":null,"abstract":"Rad najprije donosi sažetak faza nacionalne integracije u Hrvatskoj, a ove faze izlaže i na dubrovačkom primjeru, uzimajući u obzir sve njegove specifičnosti. Naglasak se stavlja na period 1890. – 1899. kad upravu nad dubrovačkom općinom preuzima koalicija srbokatolika i autonomaša koja u sklopu ideje o „novom Dubrovniku“ gradnju Domobranske vojarne u Gružu koju poduzima dubrovačka Općina nastoji prikazati kao jedan od vlastitih političkih uspjeha u smislu razvoja dubrovačkih potencijala. Stoga rad detaljno iznosi tijek i okolnosti njezine izgradnje. Ipak, promatrajući širi kontekst u kojemu se Dubrovnik kao grad tvrđava našao nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878., kad zbog vojnih i dijelom ekonomskih razloga postupno dolazi do snažnije integracije krajnjeg juga Dalmacije i ostatka Monarhije, postaje jasnije zašto srbokatolička opcija nije mogla imati trajnijeg uspjeha te zašto Dubrovnik i njegova okolica, zahvaljujući ujedno i radu dubrovačkih pravaša i narodnjaka, u potpunosti preuzimaju hrvatsku nacionalnointegracijsku matricu.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"4 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130653562","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Na osnovi katastra iz Arhiva franjevačkog samostana sv. Lovre u Šibeniku, nekadašnjega feudalnog posjednika otoka Žirja, analizirana je povijest vlasničkih odnosa u pristanišnoj uvali Muni. Odlagališta ribarskog alata, skladišta za ribu, kuće koncesionara, vakantnih i nastanjenih vlasnika poput obitelji Šižgorić te sakralni objekt s grobljem tijekom nekoliko stoljeća mijenjali su mnoge skrbnike, posjednike i vlasnike. Studija osvježava otprije objavljenu analizu gospodarskih odnosa, posvećenu ponajprije otočnom polju. Josip Ante Soldo, OFM (1922. – 2005.), članak o povijesnim posjedima u pristaništu otoka Žirja za objavljivanje predao je nakon izlaska zbornika “Žirajski libar”, jer je tada bilo izgledno da će se to izdanje nastaviti kao serijska publikacija. Za uvrštavanje u VDA daje se tek s manjim prilagodbama.
{"title":"Vlasnički odnosi u uvali Muni na otoku Žirju u ranom novom vijeku","authors":"J. Soldo","doi":"10.58565/vda.3.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.7","url":null,"abstract":"Na osnovi katastra iz Arhiva franjevačkog samostana sv. Lovre u Šibeniku, nekadašnjega feudalnog posjednika otoka Žirja, analizirana je povijest vlasničkih odnosa u pristanišnoj uvali Muni. Odlagališta ribarskog alata, skladišta za ribu, kuće koncesionara, vakantnih i nastanjenih vlasnika poput obitelji Šižgorić te sakralni objekt s grobljem tijekom nekoliko stoljeća mijenjali su mnoge skrbnike, posjednike i vlasnike. Studija osvježava otprije objavljenu analizu gospodarskih odnosa, posvećenu ponajprije otočnom polju. Josip Ante Soldo, OFM (1922. – 2005.), članak o povijesnim posjedima u pristaništu otoka Žirja za objavljivanje predao je nakon izlaska zbornika “Žirajski libar”, jer je tada bilo izgledno da će se to izdanje nastaviti kao serijska publikacija. Za uvrštavanje u VDA daje se tek s manjim prilagodbama.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116793596","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovome se tekstu progovara o fotoamateru Josipu Žuveli iz Vele Luke i njegovoj zbirci fotografija koja je od 2013. pohranjena u Arhivskome sabirnom centru Korčula-Lastovo. Uz biografski profil stvaratelja progovara se o postupcima sređivanja zbirke, digitalizacije negativa, daje se pregled sadržaja zbirke i dopunskih izvora te se pokušava vrednovati cjelina. Sastavni dio teksta čini popis istaknutijih snimaka.
{"title":"Zbirka fotografija Josipa Žuvele","authors":"Tonko Barčot","doi":"10.58565/vda.3.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.3","url":null,"abstract":"U ovome se tekstu progovara o fotoamateru Josipu Žuveli iz Vele Luke i njegovoj zbirci fotografija koja je od 2013. pohranjena u Arhivskome sabirnom centru Korčula-Lastovo. Uz biografski profil stvaratelja progovara se o postupcima sređivanja zbirke, digitalizacije negativa, daje se pregled sadržaja zbirke i dopunskih izvora te se pokušava vrednovati cjelina. Sastavni dio teksta čini popis istaknutijih snimaka.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131843903","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se obrađuje historijat istraživanja jednoga od najvažnijih samostanskih kartulara iz hrvatskoga srednjovjekovlja: Libellus Policorion – Rogovski kartular, koji se danas čuva u Državnom arhivu u Zadru (HR–DAZD–337, Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu, kut. 1). To je kopijalna knjiga – kartular hrvatske kraljevske Rogovske opatije (prvotno samostan svetog Ivana Evanđelista u Biogradu, potom od 12. stoljeća stvarni i pravni sljednik samostan svetih Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu) sastavljen u drugoj polovini 14. stoljeća te pisan srednjovjekovnim latinskim jezikom (Latinitas medii aevi), goticom bolonjskoga tipa (littera Bononiensis). Ovo je drugi dio rada u kojemu se obrađuju autori i istraživački rezultati koji se odnose na ovaj dragocjen kartular od konca 19. pa do početka 21. stoljeća. Ukazuje se na ključna istraživačka pitanja koja su bila stavljana pred tekst kartulara (ispravâ i zapisâ) i povijesne okolnosti nastanka ovoga kartulara.
{"title":"Historijat istraživanja kartulara Libellus Policorion (II. dio: od konca 19. do početka 21. stoljeća)","authors":"Tomislav Galović","doi":"10.58565/vda.3.1.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.13","url":null,"abstract":"U radu se obrađuje historijat istraživanja jednoga od najvažnijih samostanskih kartulara iz hrvatskoga srednjovjekovlja: Libellus Policorion – Rogovski kartular, koji se danas čuva u Državnom arhivu u Zadru (HR–DAZD–337, Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu, kut. 1). To je kopijalna knjiga – kartular hrvatske kraljevske Rogovske opatije (prvotno samostan svetog Ivana Evanđelista u Biogradu, potom od 12. stoljeća stvarni i pravni sljednik samostan svetih Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu) sastavljen u drugoj polovini 14. stoljeća te pisan srednjovjekovnim latinskim jezikom (Latinitas medii aevi), goticom bolonjskoga tipa (littera Bononiensis). Ovo je drugi dio rada u kojemu se obrađuju autori i istraživački rezultati koji se odnose na ovaj dragocjen kartular od konca 19. pa do početka 21. stoljeća. Ukazuje se na ključna istraživačka pitanja koja su bila stavljana pred tekst kartulara (ispravâ i zapisâ) i povijesne okolnosti nastanka ovoga kartulara.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"89 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115150593","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Katastarska općina Stravča sastavnica je istoimene konavoske župe, smještena na 480 m nadmorske visine, a u istraživano vrijeme nalazi se na granici Habsburške Monarhije prema Otomanskom Carstvu. Na osnovi relevantne literature, katastarskih podataka iz katastra Franje I. (iz 1837. godine), podataka iz matične knjige Stanja duša župe Stravča iz 19. stoljeća i druge dosad neistražene arhivske građe (prvenstveno oporuka) u radu će se prikazati socio-demografsko i ekonomsko stanje te kolonatski odnosi u k. o. Stravča u doba druge austrijske uprave. Istraživanjem će se također utvrditi broj i veličina građevinskih čestica (posebno stambenih objekata) te broj i struktura obitelji, odnosno kućanstava u toj ruralnoj konavoskoj općini okruženoj Konavoskim brdima.
{"title":"Životne prilike u k. o. Stravča u Konavlima u 19. stoljeću","authors":"Marija Gjurašić, Barbara Tereza Knez","doi":"10.58565/vda.3.1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.12","url":null,"abstract":"Katastarska općina Stravča sastavnica je istoimene konavoske župe, smještena na 480 m nadmorske visine, a u istraživano vrijeme nalazi se na granici Habsburške Monarhije prema Otomanskom Carstvu. Na osnovi relevantne literature, katastarskih podataka iz katastra Franje I. (iz 1837. godine), podataka iz matične knjige Stanja duša župe Stravča iz 19. stoljeća i druge dosad neistražene arhivske građe (prvenstveno oporuka) u radu će se prikazati socio-demografsko i ekonomsko stanje te kolonatski odnosi u k. o. Stravča u doba druge austrijske uprave. Istraživanjem će se također utvrditi broj i veličina građevinskih čestica (posebno stambenih objekata) te broj i struktura obitelji, odnosno kućanstava u toj ruralnoj konavoskoj općini okruženoj Konavoskim brdima.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"101 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123505659","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：