Mediji u užem smislu isporučuju informacije i podatke javnosti, što podrazumijeva kako bi mediji trebali biti objektivni i vjerodostojni. Šira slika o medijima u svijetu ipak nije dobra. Ankete javnosti i mišljenja uvaženih svjetskih novinara ukazuju na trenutno ključne probleme medija, a to su visoka razina nevjerodostojnosti, senzacionalizam, greške u objavama koje se obično ne ispravljaju te naposljetku neadekvatno prokazivanje važnih informacija. Jedan od često apostrofiranih problema je ovisnost medija o izvoru financiranja što dovodi u pitanje njihovu objektivnost, njihov utjecaj na društvo i otvara čitav niz drugih problema. Prema toj tezi mnogo ljudi „upumpava“ novac u medije pa mediji igraju ogromnu ulogu u kreiranju javnog mnijenja. Mediji posjeduju rastući osjećaj moći pa počinju koristiti svoju moć na najagresivniji i najegoističniji mogući način. Danas s postojanjem određene regulative koja nadzire kupnju i prodaju medija, manipuliranje moći odvija se na najvišoj razini. Prema takvom mišljenju, manipuliranje medija i medijima glavna je bolest koja se širi društvom. To zbunjuje ljude jer bilo tko može promovirati štogod želi tako dugo dok ima dovoljno novca. U članku se ističe nekoliko najnovijih primjera disfunkcionalnosti medija. Najnoviji je primjer pokrivanje problematike tzv. pandemije bolesti COVID-19. Otkada je počela tzv. COVID-19 kriza središnji mediji pokazali su svu svoju pristranost ali i neznanje. Štoviše svrstali su se na stranu propagiranja ideje o Covidu kao teškoj pandemiji i o cjepivu kao jedinom spasu. Nerijetko se piše o ‘najgoroj bolesti u povijesti’, o ‘spasonosnom rješenju u vidu cjepiva’, o tome kako ‘lijekovi uopće ne djeluju’ itd. Dakle selekcioniraju se podaci i još uvijek se to čini uz pomoć ‘medijskih znanstvenih junaka’, a pri čemu su se isključivale znanstvene činjenice koje su ukazivale i potvrđivale suprotna stajališta (PCR test i proglašenje pandemije, nedjelotvornost pa i štetnost cjepiva, lažne znanstvene studije itd.). U članku se obrađuje i egzemplarni primjer možda najveće opasnost za medije – novinarstvo tipa Faktografa. Pod krinkom znanstvene provjere, medicinski loše educirani novinari uzimaju za pravo komentirati i plasirati „univerzalnu istinu“ pri čemu se gotovo uvijek pozivaju na selekcionirane znanstvene činjenice izvan cjelokupnog znanstvenog i informacijskog konteksta. Ne smetaju ih pritom evidentni dokazi koji ukazuju na suprotno (meta studije- primjer nošenja masaka, dijagnostika PCR, besmislenost lockdowna, Ivermectin…). Provjera informacija dobro je zamišljena i plod je nepovjerenja u medije, no danas se to izrodilo i svrstalo na suprotnost ideji zbog koje je provjera uspostavljena. Ovo je samo jedan primjer da je potrebno restrukturirati sadašnje medije, učiniti ih financijski neovisnim i ponovno im usaditi objektivnost izvještavanja i društvenu etičnost. Mediji ne smiju kreirati javno mnijenje već pružati vjerodostojnu informaciju i pogled na kontekst.
Mediji užem smislu isporučuju informace i danych javnosti, što podrazumijeva kako bi mediji trebali biti objektivni i vjerodostojnini.世界媒体的总体情况不容乐观。民意调查和世界知名记者的意见都指出了媒体目前存在的主要问题，即不可靠程度高、哗众取宠、出版物中的错误通常得不到纠正，以及对重要信息的报道不足。其中一个经常被强调的问题是媒体对资金来源的依赖，这使人们对媒体的客观性及其对社会的影响产生了怀疑，并引发了一系列新的问题。许多人对媒体 "不屑一顾"，而媒体则对资金来源不屑一顾。媒体是日益增长的权力来源，它们开始以最咄咄逼人、最自我的方式使用自己的权力。如今，随着控制媒体买卖的监管框架的出台，对权力的操纵达到了登峰造极的地步。Prema takvom mišljenju，操纵媒体和媒体是蔓延社会的主要痛点。这正在疏远人们，因为只有这样，只要有足够多的新闻，就能随心所欲地宣传。文章重点列举了媒体功能失调的一些最新例子。最近的例子是对所谓的 COVID-19 痛症大流行问题的报道。 自所谓的 COVID-19 危机开始以来，媒体就表现出了他们的偏见或无知。他们转而宣传 Covid 是一种严重的大流行病，而这种疾病是一种单一的疾病。有许多文章涉及 "najgoroj bolesti u povijesti"、"spasonosnom rješenju u vidu cjepiva"、"lijekovi uopće ne djeluju "等内容。Dakle selekcioniraju se podaci i još uvijek se to činije uz pomoć 'medije znanstvenih heroka', a pri čemu su se isključivale znanstvene činjenice koje su ukazivale i potvrđivale suprotna stajališta (PCR test i proglašenje pandemije, nedjelotvornost pa i štetnost cjepiva, faked scientific studies, etc.)。这篇文章还展示了一个可能是最大媒体机会的特殊例子--Faktografa 类型的新闻报道。在 "univerzalnu istinu" pri čemu se gotovo uvijek pozivaju na selekcionirane scientije činjenice izvan cjelokupnog znanstvenog i informacijskog konteksta.他们并没有因为有明显的证据指向 "超验"（元研究--戴口罩的例子、PCR 诊断、封锁思维、伊维菌素......）而气馁。 信息预防的构思很好，是媒体不相信的产物，但现在已经变质，变成了预防理念的 "超验"。这只是一个例子，说明需要对媒体进行重组，使其财务独立，恢复客观性和社会道德。媒体不应制造舆论，而应提供可信的信息和对背景的看法。
{"title":"Današnji mediji","authors":"Krešimir Pavelić","doi":"10.46640/imr.10.19.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.10.19.1","url":null,"abstract":"Mediji u užem smislu isporučuju informacije i podatke javnosti, što podrazumijeva kako bi mediji trebali biti objektivni i vjerodostojni. Šira slika o medijima u svijetu ipak nije dobra. Ankete javnosti i mišljenja uvaženih svjetskih novinara ukazuju na trenutno ključne probleme medija, a to su visoka razina nevjerodostojnosti, senzacionalizam, greške u objavama koje se obično ne ispravljaju te naposljetku neadekvatno prokazivanje važnih informacija. Jedan od često apostrofiranih problema je ovisnost medija o izvoru financiranja što dovodi u pitanje njihovu objektivnost, njihov utjecaj na društvo i otvara čitav niz drugih problema. Prema toj tezi mnogo ljudi „upumpava“ novac u medije pa mediji igraju ogromnu ulogu u kreiranju javnog mnijenja. Mediji posjeduju rastući osjećaj moći pa počinju koristiti svoju moć na najagresivniji i najegoističniji mogući način. Danas s postojanjem određene regulative koja nadzire kupnju i prodaju medija, manipuliranje moći odvija se na najvišoj razini. Prema takvom mišljenju, manipuliranje medija i medijima glavna je bolest koja se širi društvom. To zbunjuje ljude jer bilo tko može promovirati štogod želi tako dugo dok ima dovoljno novca. U članku se ističe nekoliko najnovijih primjera disfunkcionalnosti medija. Najnoviji je primjer pokrivanje problematike tzv. pandemije bolesti COVID-19. Otkada je počela tzv. COVID-19 kriza središnji mediji pokazali su svu svoju pristranost ali i neznanje. Štoviše svrstali su se na stranu propagiranja ideje o Covidu kao teškoj pandemiji i o cjepivu kao jedinom spasu. Nerijetko se piše o ‘najgoroj bolesti u povijesti’, o ‘spasonosnom rješenju u vidu cjepiva’, o tome kako ‘lijekovi uopće ne djeluju’ itd. Dakle selekcioniraju se podaci i još uvijek se to čini uz pomoć ‘medijskih znanstvenih junaka’, a pri čemu su se isključivale znanstvene činjenice koje su ukazivale i potvrđivale suprotna stajališta (PCR test i proglašenje pandemije, nedjelotvornost pa i štetnost cjepiva, lažne znanstvene studije itd.). U članku se obrađuje i egzemplarni primjer možda najveće opasnost za medije – novinarstvo tipa Faktografa. Pod krinkom znanstvene provjere, medicinski loše educirani novinari uzimaju za pravo komentirati i plasirati „univerzalnu istinu“ pri čemu se gotovo uvijek pozivaju na selekcionirane znanstvene činjenice izvan cjelokupnog znanstvenog i informacijskog konteksta. Ne smetaju ih pritom evidentni dokazi koji ukazuju na suprotno (meta studije- primjer nošenja masaka, dijagnostika PCR, besmislenost lockdowna, Ivermectin…). Provjera informacija dobro je zamišljena i plod je nepovjerenja u medije, no danas se to izrodilo i svrstalo na suprotnost ideji zbog koje je provjera uspostavljena. Ovo je samo jedan primjer da je potrebno restrukturirati sadašnje medije, učiniti ih financijski neovisnim i ponovno im usaditi objektivnost izvještavanja i društvenu etičnost. Mediji ne smiju kreirati javno mnijenje već pružati vjerodostojnu informaciju i pogled na kontekst.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129937532","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pravo i film je brzo rastuća interdisciplinarna grana kojoj se u moderno doba pridaje sve više i više pažnje, a o kojoj se u našoj široj znanstvenoj zajednici gotovo uopće ne priča. Područje djelovanja prava i filma je raznoliko. Najprije se može promatrati kako pravo i film utječu jedno na drugo te kako taj međuodnos utječe na razmišljanje građanstva – odnosno na razvitak sveopće pravne kulture. Također se film može promatrati kao svojevrsni izvor prava gdje određeni filmovi i/ili filmske scene mogu poslužiti kao određeni prikaz pravnih slučajeva (odnosno case study). U radu se sažeto spominju neki poznatiji filmovi koji su u potpunosti (ili većinu vremena) smješteni u sudnici (tzv. courtroom drama).
法律与电影是一个即将发展起来的跨学科领域，在当代受到越来越多的关注，这在我们更广泛的科学界肯定是没有的。法律与电影领域的内容多种多样。首先，我们可以看到法律与电影是如何相互影响的，以及这种关系如何影响公众的思想，进而影响新鲜法律文化的发展。Također se film može promatratrati kao svojvrsni źródła prava gdje odredđeni filmovi i/ili filmske sceneu mogu poslužiti kao odredđeni prikaz legal slučajeva (odnosno case study). U radu se sažeto spominju neki poznatiji filmovi koji su u potpunosti (ili većinu vremena) smješteni u sudnici (tzv. courtroom drama). U radu se sažeto spominju neki poznatiji filmovi koji su u potpunosti (ili većinu vremena) smješteni u sudnici (tzv. courtroom drama).
{"title":"Pravo i film","authors":"Dorian Sabo, Josip Berdica","doi":"10.46640/imr.10.19.14","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.10.19.14","url":null,"abstract":"Pravo i film je brzo rastuća interdisciplinarna grana kojoj se u moderno doba pridaje sve više i više pažnje, a o kojoj se u našoj široj znanstvenoj zajednici gotovo uopće ne priča. Područje djelovanja prava i filma je raznoliko. Najprije se može promatrati kako pravo i film utječu jedno na drugo te kako taj međuodnos utječe na razmišljanje građanstva – odnosno na razvitak sveopće pravne kulture. Također se film može promatrati kao svojevrsni izvor prava gdje određeni filmovi i/ili filmske scene mogu poslužiti kao određeni prikaz pravnih slučajeva (odnosno case study). U radu se sažeto spominju neki poznatiji filmovi koji su u potpunosti (ili većinu vremena) smješteni u sudnici (tzv. courtroom drama).","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"20 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129953724","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Medijsko izvještavanje u realnom vremenu, popraćeno ekspertnim analizama o širenju zaraze COVID-19 na globalnoj i mikro razini doprinosi eskalaciji društvene atmosfere kolektivne tjeskobe i psihoze. U tom smjeru, pandemije kolektivnih psihoza i straha uvijek prethode uvođenju totalitarnih mjera i stvaraju pretpostavke za bio-političku i medicinsku vladavinu te jačanje izvanrednih mjera nadziranja. Virusna insinuacija, mimetizam reakcija, diseminacije viralnog straha, sastavni su fenomeni difuznog društvenog i medijskog nasilja koje transformira stvarnost panike/straha u fantazmagoričnu i često simulirajuću kolektivnu tjeskobu. Današnji tiskovni, audiovizualni i numerički mediji konsenzualno i vješto koriste poluge marketinga straha. U tom pogledu, novinar je (zajedno s trgovcem oružjem, političarom i proizvođačem antidepresiva) jedna od rijetkih struka koje trguju strahom i panikom. Mediji su postali moćno oružje tradicionalne politike straha koja instrumentalizira kolektivni strah pučanstva kako bi iznudila pasivni pristanak za primjenu izvanrednih mjera koje ograničavaju temeljne pojedinačne građanske slobode.
Medijsko izvještavanje u realnom vremenu, popraćeno ekspertnim analizama o spreenju zaraze COVID-19 na globnoj i mikro razini doprinosi eskalaci društvene atmosfere kolektivne tjeskobe i psychhoze.在这方面，集体精神错乱和恐惧的流行总是在阻止极权主义措施的实施，并为生物政治和医学治理以及实施非常规控制措施创造先决条件。病毒式影射、模仿反应、病毒式恐惧的传播，是弥漫性的社会和媒体暴力现象，它将现实中的恐慌/恐惧转化为一种幻象，往往是在模拟集体痛苦。如今的新闻、视听和数字媒体都在有意无意地推销恐惧。在这方面，记者（与股票经纪人、政客和抗抑郁药生产商一样）是买卖恐惧和恐慌的竞争对手之一。媒体已成为传统恐惧政治的有力工具，它利用政变者的集体恐惧，为实施限制基本自由和牺牲自由的非常措施提供被动的庇护所。
{"title":"Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo–strategije politike straha","authors":"J. Vujić","doi":"10.46640/imr.10.19.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.10.19.6","url":null,"abstract":"Medijsko izvještavanje u realnom vremenu, popraćeno ekspertnim analizama o širenju zaraze COVID-19 na globalnoj i mikro razini doprinosi eskalaciji društvene atmosfere kolektivne tjeskobe i psihoze. U tom smjeru, pandemije kolektivnih psihoza i straha uvijek prethode uvođenju totalitarnih mjera i stvaraju pretpostavke za bio-političku i medicinsku vladavinu te jačanje izvanrednih mjera nadziranja. Virusna insinuacija, mimetizam reakcija, diseminacije viralnog straha, sastavni su fenomeni difuznog društvenog i medijskog nasilja koje transformira stvarnost panike/straha u fantazmagoričnu i često simulirajuću kolektivnu tjeskobu. Današnji tiskovni, audiovizualni i numerički mediji konsenzualno i vješto koriste poluge marketinga straha. U tom pogledu, novinar je (zajedno s trgovcem oružjem, političarom i proizvođačem antidepresiva) jedna od rijetkih struka koje trguju strahom i panikom. Mediji su postali moćno oružje tradicionalne politike straha koja instrumentalizira kolektivni strah pučanstva kako bi iznudila pasivni pristanak za primjenu izvanrednih mjera koje ograničavaju temeljne pojedinačne građanske slobode.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"18 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133764186","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Mediji su 2020. godinu počeli različitim nagađanjima o proročanstvima o virusu COVID-19, najavljenima kroz film i roman pa čak i Bibliju. Nisu se libili poistovjetiti posljedice kuge s onima od virusa COVID-19 čime su potaknuli različite rasističke i ksenofobne ispade u komentarima čitatelja. U ovom radu je kroz aspekt intertekstualnosti i intermedijalnosti opisana situacija u svjetskom medijskom prostoru tijekom pandemije COVID-19. Intenzivno korištenje intertekstualnosti i intermedijalnosti uzrokovano je zadovoljavanjem potreba publike da kroz povezivanje poznatih i novih sadržaja smanji strah od nepoznatoga i familijarizira se s novim pojmovima i novim situacijama. Prevelika količina nepoznanica koja je postojala osobito početkom pandemije morala se nadomjestiti ranijim iskustvima kako bi publika lakše usvojila željene obrasce ponašanja. Nakon što su obrasci ponašanja usvojeni, počinju se koristiti i u komercijalne svrhe.
{"title":"Intertekstualnost i intermedijalnost internetskih medijskih sadržaja o virusu COVID-19","authors":"Gordana Tkalec, Samanta Kocijan","doi":"10.46640/imr.10.19.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.10.19.11","url":null,"abstract":"Mediji su 2020. godinu počeli različitim nagađanjima o proročanstvima o virusu COVID-19, najavljenima kroz film i roman pa čak i Bibliju. Nisu se libili poistovjetiti posljedice kuge s onima od virusa COVID-19 čime su potaknuli različite rasističke i ksenofobne ispade u komentarima čitatelja. U ovom radu je kroz aspekt intertekstualnosti i intermedijalnosti opisana situacija u svjetskom medijskom prostoru tijekom pandemije COVID-19. Intenzivno korištenje intertekstualnosti i intermedijalnosti uzrokovano je zadovoljavanjem potreba publike da kroz povezivanje poznatih i novih sadržaja smanji strah od nepoznatoga i familijarizira se s novim pojmovima i novim situacijama. Prevelika količina nepoznanica koja je postojala osobito početkom pandemije morala se nadomjestiti ranijim iskustvima kako bi publika lakše usvojila željene obrasce ponašanja. Nakon što su obrasci ponašanja usvojeni, počinju se koristiti i u komercijalne svrhe.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"33 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114761868","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The research is focused on the very beginning of the COVID-19 pandemic in Croatia – March 2020. The subject of the research are humorous messages related to the pandemic. By combining quantitative and qualitative methods, this research showed how the interviewed respondents experienced the received humorous content related to the coronavirus and what content characteristics of the humorous messages were detected through the content analysis.
{"title":"Humor in the Time of the COVID-19 Pandemic","authors":"Jelena Hadžić, M. Baralić","doi":"10.46640/imr.10.19.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.10.19.8","url":null,"abstract":"The research is focused on the very beginning of the COVID-19 pandemic in Croatia – March 2020. The subject of the research are humorous messages related to the pandemic. By combining quantitative and qualitative methods, this research showed how the interviewed respondents experienced the received humorous content related to the coronavirus and what content characteristics of the humorous messages were detected through the content analysis.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"12 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131327267","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Covid19-pandemic has had a profound impact on the way we live and on the social reality in the world around us. Except for the enormous strain on public and health of individuals, it has affected social functioning to great extent, at least temporarily. It has sped up digitalization and forced social activities to transfer to the digital realm to an unprecedented level. It has simultaenously confined social actors to their geographical localities. In all of this, it has offered an opportunity of different observational point of human being in the world in the context of late modernity. It is possible to assume that this kind of social situation has the potential to affect the sense of ontological security of social actors, as well as their experience of space. The contradictory implications of the transfer of the social activitiy to the digital communicative spaces to current extent are also discussed.
{"title":"Bits and Pieces","authors":"I. Paska","doi":"10.46640/IMR.10.18.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/IMR.10.18.1","url":null,"abstract":"Covid19-pandemic has had a profound impact on the way we live and on the social reality in the world around us. Except for the enormous strain on public and health of individuals, it has affected social functioning to great extent, at least temporarily. It has sped up digitalization and forced social activities to transfer to the digital realm to an unprecedented level. It has simultaenously confined social actors to their geographical localities. In all of this, it has offered an opportunity of different observational point of human being in the world in the context of late modernity. It is possible to assume that this kind of social situation has the potential to affect the sense of ontological security of social actors, as well as their experience of space. The contradictory implications of the transfer of the social activitiy to the digital communicative spaces to current extent are also discussed.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"20 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-05-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130853149","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nove tehnologije vode nas u umjetnu dimenziju stvarnosti u kojoj se svakodnevna objektivna i opipljiva realnost pretvara u nematerijalne entitete, u digitalne informacije. Medijska hipnoza favorizira tromost kritičke svijesti i etičke savjesti, dok prikazane slike pridonose strukturiranju takozvane “patologije normalnosti” koja, upravo zato što je široko rasprostranjena, ostaje nezapažena. Treba pojasniti da se ne radi samo o novim tehnologijama, već o novom modelu društva koji se uspostavlja i koji uključuje različite aspekte mišljenja, osjećaja i djelovanja čovjeka, preoblikovane djelatnošću novih medija. Pokušat će se stoga preispitati, za njihovu egzistencijalnu, društvenu i političku vrijednost neka posebno značajna područja ovdje obrađene poveznice (linka) jedne jedinstvene tematike: čovjeka.
{"title":"Sloboda na rubu novih medija","authors":"Fulvio Šuran","doi":"10.46640/imr.9.16.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.9.16.8","url":null,"abstract":"Nove tehnologije vode nas u umjetnu dimenziju stvarnosti u kojoj se svakodnevna objektivna i opipljiva realnost pretvara u nematerijalne entitete, u digitalne informacije. Medijska hipnoza favorizira tromost kritičke svijesti i etičke savjesti, dok prikazane slike pridonose strukturiranju takozvane “patologije normalnosti” koja, upravo zato što je široko rasprostranjena, ostaje nezapažena. Treba pojasniti da se ne radi samo o novim tehnologijama, već o novom modelu društva koji se uspostavlja i koji uključuje različite aspekte mišljenja, osjećaja i djelovanja čovjeka, preoblikovane djelatnošću novih medija. Pokušat će se stoga preispitati, za njihovu egzistencijalnu, društvenu i političku vrijednost neka posebno značajna područja ovdje obrađene poveznice (linka) jedne jedinstvene tematike: čovjeka.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"93 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-05-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122088750","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Taking the philosophy of media as a starting point, this text examines the possibilities, forms and status of critique in our times which are dominated, at least in the West, by what is known as media culture. On the one hand, the text avoids reducing systemic and strategic critique of capitalism to merely a critical point of view, while on the other it problematizes and examines the critique of modern media practices. The authors implicitly conclude that merely asking these questions paves the road to comprehensive critical action, within the existing systems of this media universe, as well as beyond it, i.e. in the particular socio-economic system of thought and action. This text also examines the possibility of achieving critical practices through art, and in the context of emerging new technologies. Possibilities for critique within the framework of new media art are explored in particular, as this might revolutionize not only media practices, but also the social, historical and economical practices of capitalism as such.
{"title":"The Possibility of Critique in an Era ruled by the Media","authors":"Divna Vuksanović, Dragan Ćalović","doi":"10.46640/imr.9.16.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.9.16.1","url":null,"abstract":"Taking the philosophy of media as a starting point, this text examines the possibilities, forms and status of critique in our times which are dominated, at least in the West, by what is known as media culture. On the one hand, the text avoids reducing systemic and strategic critique of capitalism to merely a critical point of view, while on the other it problematizes and examines the critique of modern media practices. The authors implicitly conclude that merely asking these questions paves the road to comprehensive critical action, within the existing systems of this media universe, as well as beyond it, i.e. in the particular socio-economic system of thought and action. This text also examines the possibility of achieving critical practices through art, and in the context of emerging new technologies. Possibilities for critique within the framework of new media art are explored in particular, as this might revolutionize not only media practices, but also the social, historical and economical practices of capitalism as such.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"22 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-05-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127921359","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The popular media industry of spectacle with instruments of “seduction” produces “voluntary cosent” of man in acceptance, imitation and evaluation of distribution of corporate consumer culture. In this world man plays role beyond his ontological need and self-conscious realization of subject as thinking creature. The aim of this paper is to problematize socio-cultural phenomenology of body transfiguration, impressions and experiences in opticum of consumerist globalization. The new construction of “new” body is modeled on techniques of instrumentalisation, stereotyping and hybridization of narcissism as the primary reprezentational principle of such media experience.
{"title":"The Body","authors":"Željko Rutović","doi":"10.46640/imr.9.16.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.9.16.2","url":null,"abstract":"The popular media industry of spectacle with instruments of “seduction” produces “voluntary cosent” of man in acceptance, imitation and evaluation of distribution of corporate consumer culture. In this world man plays role beyond his ontological need and self-conscious realization of subject as thinking creature.\u0000The aim of this paper is to problematize socio-cultural phenomenology of body transfiguration, impressions and experiences in opticum of consumerist globalization.\u0000The new construction of “new” body is modeled on techniques of instrumentalisation, stereotyping and hybridization of narcissism as the primary reprezentational principle of such media experience.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"15 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-05-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131279359","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pokušat ćemo povezati Merleau-Pontyjevo tumačenje tijela-subjekta s idejom medijalnosti. Tijelo tako postaje medijacijska osnova, kako ljudskog tijela spram ljudskog tijela, tako i ljudskog tijela i svijeta te ljudskog tijela i bitka. Unutar fenomenološkog polja mrežnog su-odnošenja odvija se tako korporalna intersubjektivna igra, klasičnim rječnikom rečeno čovjeka i prirode, u kojoj je čovjek konstituiran prirodom kao što je i priroda konstituirana čovjekom i sve to putem tehnike kao onoga što tek treba biti.
{"title":"Tijelo kao medij svijeta","authors":"Saša Marinović","doi":"10.46640/imr.9.16.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.46640/imr.9.16.9","url":null,"abstract":"Pokušat ćemo povezati Merleau-Pontyjevo tumačenje tijela-subjekta s idejom medijalnosti. Tijelo tako postaje medijacijska osnova, kako ljudskog tijela spram ljudskog tijela, tako i ljudskog tijela i svijeta te ljudskog tijela i bitka. Unutar fenomenološkog polja mrežnog su-odnošenja odvija se tako korporalna intersubjektivna igra, klasičnim rječnikom rečeno čovjeka i prirode, u kojoj je čovjek konstituiran prirodom kao što je i priroda konstituirana čovjekom i sve to putem tehnike kao onoga što tek treba biti.","PeriodicalId":375072,"journal":{"name":"In Medias Res","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-05-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130684218","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：