D. Ugarković, M. Nekić, Ivica Tikvić, R. Rosavec, Krešimir Popić
Velebitsko je podgorje klimatski specifičan dio Jadranskoga mora s najjačim udarima bure. Cilj je rada analizirati neke od glavnih klimatskih elemenata i indeksa na području Velebitskoga podgorja. Analizirani su klimatski podaci s triju meteoroloških postaja: Senj na sjevernom dijelu, zatim Jablanac te Karlobag koji su smješteni na središnjem dijelu Velebitskoga podgorja. Prema Köppenu klima je u Velebitskom podgorju umjereno topla kišna klima. Na području Senja ljeta su gotovo bez pojave sušnoga razdoblja, dok je za preostale dvije meteorološke postaje karakteristično vruće ljeto s izrazitim sušnim razdobljem tijekom srpnja i početkom kolovoza. Prema vrijednostima Langova kišnoga faktora klima je u kanalu semihumidna. Od Senja prema jugu Velebitskoga podgorja povećavaju se vrijednosti srednje godišnje temperature zraka i iznosa potencijalne evapotranspiracije, a smanjuju se količine oborine i srednja brzina vjetra, međutim te promjene vrijednosti klimatskih elemenata nisu statistički značajne. Jedino se maksimalna brzina vjetra značajno smanjuje od Senja prema Karlobagu. Apsolutno kolebanje temperature zraka u Velebitskom podgorju bilo je od –10,4 °C do 39,7 °C, a maksimalna brzina vjetra iznosila je 32,7 bofora, dok je najučestaliji vjetar smjera istok – sjeveroistok odnosno sjeveroistok.
{"title":"Obilježja klime u Velebitskom podgorju","authors":"D. Ugarković, M. Nekić, Ivica Tikvić, R. Rosavec, Krešimir Popić","doi":"10.5552/nms.2021.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.6","url":null,"abstract":"Velebitsko je podgorje klimatski specifičan dio Jadranskoga mora s najjačim udarima bure. Cilj je rada analizirati neke od glavnih klimatskih elemenata i indeksa na području Velebitskoga podgorja. Analizirani su klimatski podaci s triju meteoroloških postaja: Senj na sjevernom dijelu, zatim Jablanac te Karlobag koji su smješteni na središnjem dijelu Velebitskoga podgorja. Prema Köppenu klima je u Velebitskom podgorju umjereno topla kišna klima. Na području Senja ljeta su gotovo bez pojave sušnoga razdoblja, dok je za preostale dvije meteorološke postaje karakteristično vruće ljeto s izrazitim sušnim razdobljem tijekom srpnja i početkom kolovoza. Prema vrijednostima Langova kišnoga faktora klima je u kanalu semihumidna. Od Senja prema jugu Velebitskoga podgorja povećavaju se vrijednosti srednje godišnje temperature zraka i iznosa potencijalne evapotranspiracije, a smanjuju se količine oborine i srednja brzina vjetra, međutim te promjene vrijednosti klimatskih elemenata nisu statistički značajne. Jedino se maksimalna brzina vjetra značajno smanjuje od Senja prema Karlobagu. Apsolutno kolebanje temperature zraka u Velebitskom podgorju bilo je od –10,4 °C do 39,7 °C, a maksimalna brzina vjetra iznosila je 32,7 bofora, dok je najučestaliji vjetar smjera istok – sjeveroistok odnosno sjeveroistok.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131098492","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
D. Janeš, Ivica Papa, Andreja Đuka, T. Porši̇nsky, Tibor Pentek, Ivan Žarković, M. Moro
Istraživane su terenske i sastojinske prilike gospodarskih državnih i privatnih šuma iz dostupnih prostornih podataka koje će potom omogućiti stvaranje osnovice za razredbu terena za potrebe pridobivanja drva i otvaranja šuma. S gledišta pridobivanja drva te kao gospodarski najznačajnije šume izdvojena su i prikazana četiri bioklimata: 1) bioklimat jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih šuma, 2) bioklimat brdskih bukovih šuma, 3) bioklimat bežuljkastih šuma hrasta kitnjaka te 4) bioklimat nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma. Na tim su područjima određene ove terenske i sastojinske značajke: 1) nagib terena i stjenovitost tla (pokrivenost površine), 2) način vlaženja tla i rizik od erozije tla vodom, 3) drvna zaliha, 4) stupanj razvedenosti šumskih cesta i 5) srednja udaljenost privlačenja drva kao pokazatelj otvorenosti šuma. Provedene analize mreže šumskih cesta pokazale su da postoji statistički značajna razlika između cesta bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma te bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka u odnosu na ostale bioklimate. Analize šumskih cesta po pojedinom bioklimatu treba promatrati u sklopu ostalih terenskih čimbenika, kao što su stjenovitost terena te stvarnoga rizika od erozije tla vodom, koji će svoj utjecaj, uz nagib terena, iskazati pri planiranju budućih trasa šumskih cesta. Povezivanjem značajki terena započeto je stvaranje primjenjive razredbe terena za uvjete hrvatskoga šumarstva kao važnoga logičkoga alatu pri gospodarenju šumama i planiranju radova u šumarstvu, osobito u pridobivanju drva i otvaranju šuma.
{"title":"Analysis of Terrain and Stand Characteristics as a Basis for Planning Operations of Timber Harvesting and Forest Accessibility","authors":"D. Janeš, Ivica Papa, Andreja Đuka, T. Porši̇nsky, Tibor Pentek, Ivan Žarković, M. Moro","doi":"10.5552/nms.2021.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.1","url":null,"abstract":"Istraživane su terenske i sastojinske prilike gospodarskih državnih i privatnih šuma iz dostupnih prostornih podataka koje će potom omogućiti stvaranje osnovice za razredbu terena za potrebe pridobivanja drva i otvaranja šuma. S gledišta pridobivanja drva te kao gospodarski najznačajnije šume izdvojena su i prikazana četiri bioklimata: 1) bioklimat jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih šuma, 2) bioklimat brdskih bukovih šuma, 3) bioklimat bežuljkastih šuma hrasta kitnjaka te 4) bioklimat nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma. Na tim su područjima određene ove terenske i sastojinske značajke: 1) nagib terena i stjenovitost tla (pokrivenost površine), 2) način vlaženja tla i rizik od erozije tla vodom, 3) drvna zaliha, 4) stupanj razvedenosti šumskih cesta i 5) srednja udaljenost privlačenja drva kao pokazatelj otvorenosti šuma. Provedene analize mreže šumskih cesta pokazale su da postoji statistički značajna razlika između cesta bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma te bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka u odnosu na ostale bioklimate. Analize šumskih cesta po pojedinom bioklimatu treba promatrati u sklopu ostalih terenskih čimbenika, kao što su stjenovitost terena te stvarnoga rizika od erozije tla vodom, koji će svoj utjecaj, uz nagib terena, iskazati pri planiranju budućih trasa šumskih cesta. Povezivanjem značajki terena započeto je stvaranje primjenjive razredbe terena za uvjete hrvatskoga šumarstva kao važnoga logičkoga alatu pri gospodarenju šumama i planiranju radova u šumarstvu, osobito u pridobivanju drva i otvaranju šuma.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129728358","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Over the centuries, alongside multiple changes in socio-economical conditions, needs and technical possibilities, Italian forest and forest management have gone through a dynamic and complex evolution process. In the last decade, forest lands in Italy have been constantly growing and nowadays cover almost 11 million hectars, accounting for 36.4% of the total National territory. Several quantitative and qualitative aspects of forest resources, regarding species composition, actual and available stock, ownership, volume of utilization, accessibility, terrain features and others, have been described through the analysis of the National Forest Inventory (INFC2005). The most represented forest typology is »coppice with standards«, while many forests are in a mature stage, waiting for conversion to transitional stands. Concerning forest logging, full length harvesting and winching-skidding extraction are the most widespread systems, but in many areas the low-openness conditions represent a limiting factor for logging distances, expecially in high slope classes, where sustainable and cost-effective operations are primary. The modern solutions allowed by technological progress, in addition to the growing environmental awareness and need of a sustainable management at multiple level require an efficient forest communications management and professional formation of operators, in a challenging scenario that Italy is called to approach.
{"title":"An Overview of forest cover and management in Italy","authors":"Nicolò Di Marzio","doi":"10.5552/nms.2020.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2020.7","url":null,"abstract":"Over the centuries, alongside multiple changes in socio-economical conditions, needs and technical possibilities, Italian forest and forest management have gone through a dynamic and complex evolution process. In the last decade, forest lands in Italy have been constantly growing and nowadays cover almost 11 million hectars, accounting for 36.4% of the total National territory. Several quantitative and qualitative aspects of forest resources, regarding species composition, actual and available stock, ownership, volume of utilization, accessibility, terrain features and others, have been described through the analysis of the National Forest Inventory (INFC2005). The most represented forest typology is »coppice with standards«, while many forests are in a mature stage, waiting for conversion to transitional stands. Concerning forest logging, full length harvesting and winching-skidding extraction are the most widespread systems, but in many areas the low-openness conditions represent a limiting factor for logging distances, expecially in high slope classes, where sustainable and cost-effective operations are primary. The modern solutions allowed by technological progress, in addition to the growing environmental awareness and need of a sustainable management at multiple level require an efficient forest communications management and professional formation of operators, in a challenging scenario that Italy is called to approach.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"264 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126554580","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Matija Landekić, I. Martinić, Matija Bakarić, M. Šporčić
Posljednja dva desetljeća obilježena su, osobito u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, značajnim promjenama u upravljanju zdravljem i sigurnošću posjetitelja u šumskim ekosustavima zaštićenih područja prirode. Uprave zaštićenih područja sve više razvijaju različite modele i provode mnoge elemente sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju. Takvi sustavi razumijevaju koncepte kojima se usmjeravaju akcije za upravljanje rizicima radi povećanja sigurnosti posjetitelja, osobito kod oblika koji zahtijevaju njihovo naglašeno fizičko angažiranje. U uvodnom dijelu rada prikazuje se uloga, svrha i cilj sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenih područja. U središnjem dijelu rada iznose se, na primjeru pješačke infrastrukture u zaštićenom području, negativni aspekti postojećega stanja, posljedice neadekvatne kontrole rizika te kategorizacija mogućih opasnosti. U rezultatima rada, na konkretnim primjerima, pojašnjavaju se tri ključna segmenta sustava upravljanja rizicima: (a) protokol inspekcije rizika; (b) shema programiranoga odmaranja i (c) uloga interaktivnih mrežnih alata. U završnom dijelu rada prikazuje se operacionalizacija i provedba sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenoga područja na primjeru »pješačke« parkovne infrastrukture.
近二十年来，特别是在西欧和世界发达国家，自然保护区生态系统的健康和消费者安全管理发生了重大变化。保护区的管理部门越来越多地开发不同的模式，并实施风险管理系统的许多要素。Takvi sustavi razumijevaju koncepte kojima se usmjeravaju akcije za upravljanje riszicima radi povećanja sigurnosti posjetitelja, osobito kod oblika koji zahtijevaju ich urlašeno fizičko angažiranje.我们的目标是，在我们的工作岗位上，确保管理风险。在这一过程中，我们首先要解决的是基础设施建设的问题，其次才是对环境的负面影响，最后才是新的控制策略和对运营的分类。在本系列的最后一部分，我们将从以下三个方面对风险进行分析：（a）风险评估原则；（b）风险评估方案；以及（c）风险评估之间的关系。该系列的最后一部分以 "pješačka "公园基础设施为例，介绍了风险管理系统在保护区管理中的操作和实施。
{"title":"Sigurnost posjetitelja i upravljanje rizicima u šumskim predjelima zaštićenih područja prirode","authors":"Matija Landekić, I. Martinić, Matija Bakarić, M. Šporčić","doi":"10.5552/nms.2020.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2020.8","url":null,"abstract":"Posljednja dva desetljeća obilježena su, osobito u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, značajnim promjenama u upravljanju zdravljem i sigurnošću posjetitelja u šumskim ekosustavima zaštićenih područja prirode. Uprave zaštićenih područja sve više razvijaju različite modele i provode mnoge elemente sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju. Takvi sustavi razumijevaju koncepte kojima se usmjeravaju akcije za upravljanje rizicima radi povećanja sigurnosti posjetitelja, osobito kod oblika koji zahtijevaju njihovo naglašeno fizičko angažiranje. U uvodnom dijelu rada prikazuje se uloga, svrha i cilj sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenih područja. U središnjem dijelu rada iznose se, na primjeru pješačke infrastrukture u zaštićenom području, negativni aspekti postojećega stanja, posljedice neadekvatne kontrole rizika te kategorizacija mogućih opasnosti. U rezultatima rada, na konkretnim primjerima, pojašnjavaju se tri ključna segmenta sustava upravljanja rizicima: (a) protokol inspekcije rizika; (b) shema programiranoga odmaranja i (c) uloga interaktivnih mrežnih alata. U završnom dijelu rada prikazuje se operacionalizacija i provedba sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenoga područja na primjeru »pješačke« parkovne infrastrukture.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"6 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133066384","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia), važna pionirska vrsta drveća u poplavnim šumama u Hrvatskoj, posljednjih godina pokazuje sve izraženije simptome odumiranja, za koje je jedan od odgovornih čimbenika patogena gljiva Hymenoscyphus fraxineus. Istraživanja pokazuju da postoji mogućnost biološke kontrole patogena uporabom endofita, gljiva koje se prirodno nalaze u zdravom biljnom tkivu i koje ne uzrokuju vidljive simptome bolesti, a čiji je velik broj potvrđen i u poljskom i običnom jasenu (F. excelsior). U ovom je istraživanju ispitan antagonistički učinak triju vrsta: Trichoderma capillare, T. harzianum i T. tomentosum, jer su prijašnja istraživanja pokazala kako su pripadnici ovoga roda najučestaliji endofiti poljskoga jasena u Hrvatskoj. U tu su svrhu postavljene dvojne kulture dvaju izolata gljive H. fraxineus s po jednim izolatom svake vrste roda Trichoderma, u kojima je mjeren rast patogena te bilježen tip međusobne interakcije. Također su uspostavljene i kontrolne kulture te kulture za praćenje samoinhibicije patogena. Rezultati su pokazali kako tri korištene vrste roda Trichoderma mogu inhibirati rast patogena in vitro, pri čemu su T. harzianum i T. tomentosum pokazale veći antagonizam s obzirom na tip ostvarene interakcije. Unatoč pozitivnim rezultatima potrebna su daljnja istraživanja, u prvom redu in planta, za potvrdu učinkovitosti vrsta roda Trichoderma u inhibiciji gljive H. fraxineus izvan laboratorijskih uvjeta.
波兰白蜡（Fraxinus angustifolia）是克罗地亚洪泛平原的重要先锋树种，最近出现了更明显的枯萎症状，病原真菌Hymenoscyphus fraxineus是其致病因子之一。在克罗地亚的洪泛平原上，最近出现了比较明显的枯死症状，而病原真菌弗拉星丝酵母菌（Hymenoscyphus fraxineus）就是其中的一种病原菌。本研究描述了三个物种的拮抗作用：Trichoderma capillare、T. harzianum 和 T. tomentosum，因为友好的研究表明，该属的成员是克罗地亚波兰灰最常见的内生菌。在这里，将两种分离的 H. fraxineus 真菌与毛霉菌属各一种分离物进行双重培养，测量病原体的生长情况并评估真菌相互作用的类型。还建立了对照培养物和用于清洗病原体自我抑制的培养物。Rezultati su pokazali kako tri korištene species genus Trichoderma mogu inhibirati rast pat pathogen in vitro, pri čemu su T. harzianum i T. tomentosum pokazale veći antagonizam s obzirom na tip ostvarene interakcije.统一的研究结果表明，在植物中减少对 H. fraxineus 的抑制作用，可以提高毛霉菌对 H. fraxineus 的抑制率。
{"title":"Utjecaj gljiva roda Trichoderma na rast patogene gljive Hymenoscyphus fraxineus u dvojnim kulturama","authors":"J. Orlović, Dorotea Jocić, Danko Diminić","doi":"10.5552/nms.2020.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2020.2","url":null,"abstract":"Poljski jasen (Fraxinus angustifolia), važna pionirska vrsta drveća u poplavnim šumama u Hrvatskoj, posljednjih godina pokazuje sve izraženije simptome odumiranja, za koje je jedan od odgovornih čimbenika patogena gljiva Hymenoscyphus fraxineus. Istraživanja pokazuju da postoji mogućnost biološke kontrole patogena uporabom endofita, gljiva koje se prirodno nalaze u zdravom biljnom tkivu i koje ne uzrokuju vidljive simptome bolesti, a čiji je velik broj potvrđen i u poljskom i običnom jasenu (F. excelsior). U ovom je istraživanju ispitan antagonistički učinak triju vrsta: Trichoderma capillare, T. harzianum i T. tomentosum, jer su prijašnja istraživanja pokazala kako su pripadnici ovoga roda najučestaliji endofiti poljskoga jasena u Hrvatskoj. U tu su svrhu postavljene dvojne kulture dvaju izolata gljive H. fraxineus s po jednim izolatom svake vrste roda Trichoderma, u kojima je mjeren rast patogena te bilježen tip međusobne interakcije. Također su uspostavljene i kontrolne kulture te kulture za praćenje samoinhibicije patogena. Rezultati su pokazali kako tri korištene vrste roda Trichoderma mogu inhibirati rast patogena in vitro, pri čemu su T. harzianum i T. tomentosum pokazale veći antagonizam s obzirom na tip ostvarene interakcije. Unatoč pozitivnim rezultatima potrebna su daljnja istraživanja, u prvom redu in planta, za potvrdu učinkovitosti vrsta roda Trichoderma u inhibiciji gljive H. fraxineus izvan laboratorijskih uvjeta.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131242936","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Damir Barčić, T. Dubravac, M. Ančić, Ž. Španjol, Petar Ćurić
Uloga šuma hrasta crnike nije primarno gospodarska, iako djelomično može biti (ogrjevno drvo, biomasa), ali danas u okolnostima klimatskih promjena izraženija je njihova ekološka i socijalna uloga, posebno zato što prevladavaju šume niskoga uzgojnoga oblika (panjače). Površina uređajnoga razreda panjača hrasta crnike u Republici Hrvatskoj iznosi 21 216,63 ha, od toga je 8351,79 ha u redovitom gospodarenju poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Površina od 12 740,18 ha nalazi se u šumoposjedničkim šumama. Zajedničko je obilježje panjača hrasta crnike izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihova razvoja, premda su u panjačama propisani šumskouzgojni radovi na čišćenju i prorjeđivanju te na obnovi. Budući da su prepuštene spontanu razvoju, razvio se čitav spektar, od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom zalihom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina pa do onih nekvalitetnih, razbijena sklopa, sa sitnim i kvalitetno lošim stablima male drvne zalihe. Istraživanjem su obuhvaćene samo plohe u okviru međunarodnoga projekta »Man and Biosphere« – MAB (Čovjek i biosfera), plohe Šumarskoga fakulteta te plohe Hrvatskoga šumarskoga instituta. Strukturna istraživanja radila su se u crnikovim šumama i uspoređivana su na trajnim pokusnim plohama s otoka Raba, Brijuna i otoka Mljeta (TPP br. 36, br. 56 i 57, br. 37). Na trajnim pokusnim plohama izoliranima od antropogenoga utjecaja u tijeku su progresivni sukcescijski procesi, iako je zabilježen intenzivan utjecaj divljači na Rabu i na Cresu, što će uvjetovati problem obnove. Sastojine poprimaju izgled jednodobne sastojine, stabilne su i buduća istraživanja trebala bi pratiti daljnju dinamiku razvoja sastojine. Eventualni poremećaji mogli bi biti izazvani ponajviše požarom.
{"title":"Istraživanja strukture sastojine u šumama hrasta crnike (Quercus ilex L.) na pokusnim plohama u Hrvatskoj","authors":"Damir Barčić, T. Dubravac, M. Ančić, Ž. Španjol, Petar Ćurić","doi":"10.5552/nms.2020.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2020.6","url":null,"abstract":"Uloga šuma hrasta crnike nije primarno gospodarska, iako djelomično može biti (ogrjevno drvo, biomasa), ali danas u okolnostima klimatskih promjena izraženija je njihova ekološka i socijalna uloga, posebno zato što prevladavaju šume niskoga uzgojnoga oblika (panjače). Površina uređajnoga razreda panjača hrasta crnike u Republici Hrvatskoj iznosi 21 216,63 ha, od toga je 8351,79 ha u redovitom gospodarenju poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Površina od 12 740,18 ha nalazi se u šumoposjedničkim šumama. Zajedničko je obilježje panjača hrasta crnike izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihova razvoja, premda su u panjačama propisani šumskouzgojni radovi na čišćenju i prorjeđivanju te na obnovi. Budući da su prepuštene spontanu razvoju, razvio se čitav spektar, od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom zalihom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina pa do onih nekvalitetnih, razbijena sklopa, sa sitnim i kvalitetno lošim stablima male drvne zalihe. Istraživanjem su obuhvaćene samo plohe u okviru međunarodnoga projekta »Man and Biosphere« – MAB (Čovjek i biosfera), plohe Šumarskoga fakulteta te plohe Hrvatskoga šumarskoga instituta. Strukturna istraživanja radila su se u crnikovim šumama i uspoređivana su na trajnim pokusnim plohama s otoka Raba, Brijuna i otoka Mljeta (TPP br. 36, br. 56 i 57, br. 37). Na trajnim pokusnim plohama izoliranima od antropogenoga utjecaja u tijeku su progresivni sukcescijski procesi, iako je zabilježen intenzivan utjecaj divljači na Rabu i na Cresu, što će uvjetovati problem obnove. Sastojine poprimaju izgled jednodobne sastojine, stabilne su i buduća istraživanja trebala bi pratiti daljnju dinamiku razvoja sastojine. Eventualni poremećaji mogli bi biti izazvani ponajviše požarom.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127870514","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Željko Zečić, Ivica Papa, Dinko Vusić, Zlatko Benković, Jurij Marenče
U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnosti rada skidera Ecotrac 120V na privlačenju drva poludeblovnom metodom iz proredne i dovršne sječine. Terensko je istraživanje provedeno studijem rada i vremena. Razlike u obujmu tovara, brzini vožnji, izvlačenju užeta i privitlavanju te razlike u utrošku vremena pojedinih radnih zahvata na sječini i rada na pomoćnom stovarištu istražene su t-testom. Za radne zahvate za koje je utvrđena značajna razlika između promatranih sječina u daljnjim su izračunima primijenjene individulne prosječne vrijednosti za pojedinu sječinu, dok su kod ostalih radnih zahvata izračunate nove, zajedničke prosječne vrijednosti. Utrošci vremena vožnji izračunati su na temelju prosječne brzine i udaljenosti privlačenja. Utvrđena je značajna razlika između obujma tovara iz proredne i dovršne sječine. Razlike su u utrošku vremena najočitije u skupini radnih zahvata na sječini, a nastaju kao posljedica različite udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja tovara. Projektirani dnevni učinak u dovršnom je sijeku prosječno 21 % veći nego u prorednoj sječi uz prosječno 26 % niže jedinične troškove. Detaljnom analizom utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata utvrđeno je da na razliku u proizvodnosti i troškovima bitan utjecaj imaju sječna gustoća sastojine i prosječan obujam posječenoga stabla. Različita sječna gustoća utječe na različit utrošak vremena rada na sječini i posljedično na ostvarivi dnevni učinak. Na proizvodnost rada skidera uz sječnu gustoću još veći utjecaj ima prosječni obujam posječenoga stabla jer omogućuje formiranje tovara zadovoljavajućega obujma na kratkoj udaljenosti privitlavanja vezivanjem manjega broja komada, često uz upotrebu samo jednoga bubnja vitla. Stoga se može zaključiti da mogućnost postizanja najvećih učinaka u zadanim sastojinskim i eksploatacijskim uvjetima leži u optimalnom odnosu između veličine tovara i vremena utrošenoga pri radu na sječini koje je nužno za njegovo formiranje.
{"title":"Proizvodnost traktora Ecotrac 120V pri privlačenju drva u brdskom području središnje Hrvatske","authors":"Željko Zečić, Ivica Papa, Dinko Vusić, Zlatko Benković, Jurij Marenče","doi":"10.5552/nms.2019.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2019.1","url":null,"abstract":"U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnosti rada skidera Ecotrac 120V na privlačenju drva poludeblovnom metodom iz proredne i dovršne sječine. Terensko je istraživanje provedeno studijem rada i vremena. Razlike u obujmu tovara, brzini vožnji, izvlačenju užeta i privitlavanju te razlike u utrošku vremena pojedinih radnih zahvata na sječini i rada na pomoćnom stovarištu istražene su t-testom. Za radne zahvate za koje je utvrđena značajna razlika između promatranih sječina u daljnjim su izračunima primijenjene individulne prosječne vrijednosti za pojedinu sječinu, dok su kod ostalih radnih zahvata izračunate nove, zajedničke prosječne vrijednosti. Utrošci vremena vožnji izračunati su na temelju prosječne brzine i udaljenosti privlačenja. Utvrđena je značajna razlika između obujma tovara iz proredne i dovršne sječine. Razlike su u utrošku vremena najočitije u skupini radnih zahvata na sječini, a nastaju kao posljedica različite udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja tovara. Projektirani dnevni učinak u dovršnom je sijeku prosječno 21 % veći nego u prorednoj sječi uz prosječno 26 % niže jedinične troškove. Detaljnom analizom utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata utvrđeno je da na razliku u proizvodnosti i troškovima bitan utjecaj imaju sječna gustoća sastojine i prosječan obujam posječenoga stabla. Različita sječna gustoća utječe na različit utrošak vremena rada na sječini i posljedično na ostvarivi dnevni učinak. Na proizvodnost rada skidera uz sječnu gustoću još veći utjecaj ima prosječni obujam posječenoga stabla jer omogućuje formiranje tovara zadovoljavajućega obujma na kratkoj udaljenosti privitlavanja vezivanjem manjega broja komada, često uz upotrebu samo jednoga bubnja vitla. Stoga se može zaključiti da mogućnost postizanja najvećih učinaka u zadanim sastojinskim i eksploatacijskim uvjetima leži u optimalnom odnosu između veličine tovara i vremena utrošenoga pri radu na sječini koje je nužno za njegovo formiranje.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"45 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114062362","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nikola Bursać, Ivica Čehulić, M. Ivanković, Saša Bogdan
U Hrvatskoj je selekcijom plus stabala u jednoj matičnoj populaciji pokrenuto oplemenjivanje obične smreke kao božićnoga drvca. Idući je cilj toga procesa utrđivanje optimalne procedure kloniranja izabranih plus stabala radi masovne proizvodnje reprodukcijskoga materijala (sadnica). Pretpostavka je da će se takvim načinom stvoriti kvalitetan reprodukcijski materijal koji će se odlikovati stabilnošću ciljnih fenotipskih svojstava. U radu su predstavljeni prvi rezultati istraživanja mogućnosti kloniranja plus stabala obične smreke metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica. Glavni cilj istraživanja bio je utvrđivanje uspješnosti primjene raznovrsnih hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica starijih (10–12 godina) stabala obične smreke uzetih u ranoproljetnom i kasnojesenskom razdoblju s različitih visinskih etaža krošanja (gornja, srednja i donja trećina krošnje). Provedena su dva eksperimenta. U prvom je po 270 reznica odrezano u rano proljeće iz svake od triju visinskih etaža krošanja, na uzorku od 10 stabala. Po 10 reznica iz svake etaže tretirano je s 27 različitih tretmana (2 tipa hormona × 4 koncentracije otopine × 3 vremena trajanja tretiranja + Clonex + kontrola 1 + kontrola 2). Drugo je istraživanje provedeno na po 80 reznica odrezanih iz donje trećine krošanja od 13 izabranih plus stabala u kasnu jesen. Po 30 reznica tretirano je u trajanju od 10 sekundi sa: (i) hormonom IBA koncentracije 2500 ppm, (ii) hormonom IBA koncentracije 500 ppm. Ostatak od 20 reznica poslužio je kao kontrola. Nakon tretiranja hormonom reznice su pikirane u tzv. »paper pot saća« (sadrže 80 heksagonalnih otvora dubine 15 cm, napunjenih supstratom treset : pijesak u omjeru 3 : 1). U listopadu nakon pikiranja obavljena je determinacija uspješnosti zakorjenjivanja svake pojedine reznice, utvrđivanje broja korijenskih žila zakorijenjenih reznica te izmjere duljine najdulje razvijene korijenske žile na svakoj zakorijenjenoj reznici. Rezultati su pokazali da se stabla obične smreke u dobi od desetak godina u prosjeku mogu relativno uspješno klonirati metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica uzetih iz donje trećine krošanja u kasnu jesen ili rano proljeće, i to bez ikakva tretiranja (50 %-tni uspjeh). Postotak zakorijenjenih reznica i kvaliteta novostvorenoga korijena mogu se poboljšati jeftinim, ali čini se učinkovitim tretiranjem baze reznica destiliranom vodom u trajanju od dva sata. Međutim, rezultati su pokazali da bi se tretiranjem baze odrvenjelih reznica uzetih u rano proljeće hormonskom otopinom IBA koncentracije 500 ppm u trajanju od 10 s postotak uspješnoga zakorjenjivanja mogao značajno povećati (u prosjeku do 80 %-tne zakorijenjenosti). Odrvenjele reznice uzete iz donje trećine krošanja najbolje se zakorjenjuju, čak i bez ikakvih tretiranja (50 % kontrolnih reznica, u usporedbi s 40 % kontrolnih reznica iz srednje i 20 % zakorijenjenih kontrolnih reznica iz gornje trećine krošnje). Rezultati su otkrili izrazite individualne razlike u
{"title":"Utjecaj hormonskih tretiranja na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica obične smreke (Picea abies /L./ Karsten)","authors":"Nikola Bursać, Ivica Čehulić, M. Ivanković, Saša Bogdan","doi":"10.5552/nms.2019.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2019.5","url":null,"abstract":"U Hrvatskoj je selekcijom plus stabala u jednoj matičnoj populaciji pokrenuto oplemenjivanje obične smreke kao božićnoga drvca. Idući je cilj toga procesa utrđivanje optimalne procedure kloniranja izabranih plus stabala radi masovne proizvodnje reprodukcijskoga materijala (sadnica). Pretpostavka je da će se takvim načinom stvoriti kvalitetan reprodukcijski materijal koji će se odlikovati stabilnošću ciljnih fenotipskih svojstava. U radu su predstavljeni prvi rezultati istraživanja mogućnosti kloniranja plus stabala obične smreke metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica.\u0000\u0000Glavni cilj istraživanja bio je utvrđivanje uspješnosti primjene raznovrsnih hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica starijih (10–12 godina) stabala obične smreke uzetih u ranoproljetnom i kasnojesenskom razdoblju s različitih visinskih etaža krošanja (gornja, srednja i donja trećina krošnje). Provedena su dva eksperimenta. U prvom je po 270 reznica odrezano u rano proljeće iz svake od triju visinskih etaža krošanja, na uzorku od 10 stabala. Po 10 reznica iz svake etaže tretirano je s 27 različitih tretmana (2 tipa hormona × 4 koncentracije otopine × 3 vremena trajanja tretiranja + Clonex + kontrola 1 + kontrola 2). Drugo je istraživanje provedeno na po 80 reznica odrezanih iz donje trećine krošanja od 13 izabranih plus stabala u kasnu jesen. Po 30 reznica tretirano je u trajanju od 10 sekundi sa: (i) hormonom IBA koncentracije 2500 ppm, (ii) hormonom IBA koncentracije 500 ppm. Ostatak od 20 reznica poslužio je kao kontrola. Nakon tretiranja hormonom reznice su pikirane u tzv. »paper pot saća« (sadrže 80 heksagonalnih otvora dubine 15 cm, napunjenih supstratom treset : pijesak u omjeru 3 : 1). U listopadu nakon pikiranja obavljena je determinacija uspješnosti zakorjenjivanja svake pojedine reznice, utvrđivanje broja korijenskih žila zakorijenjenih reznica te izmjere duljine najdulje razvijene korijenske žile na svakoj zakorijenjenoj reznici.\u0000\u0000Rezultati su pokazali da se stabla obične smreke u dobi od desetak godina u prosjeku mogu relativno uspješno klonirati metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica uzetih iz donje trećine krošanja u kasnu jesen ili rano proljeće, i to bez ikakva tretiranja (50 %-tni uspjeh). Postotak zakorijenjenih reznica i kvaliteta novostvorenoga korijena mogu se poboljšati jeftinim, ali čini se učinkovitim tretiranjem baze reznica destiliranom vodom u trajanju od dva sata. Međutim, rezultati su pokazali da bi se tretiranjem baze odrvenjelih reznica uzetih u rano proljeće hormonskom otopinom IBA koncentracije 500 ppm u trajanju od 10 s postotak uspješnoga zakorjenjivanja mogao značajno povećati (u prosjeku do 80 %-tne zakorijenjenosti). Odrvenjele reznice uzete iz donje trećine krošanja najbolje se zakorjenjuju, čak i bez ikakvih tretiranja (50 % kontrolnih reznica, u usporedbi s 40 % kontrolnih reznica iz srednje i 20 % zakorijenjenih kontrolnih reznica iz gornje trećine krošnje). Rezultati su otkrili izrazite individualne razlike u ","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"54 3-4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"120984896","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Kruno Lepoglavec, Matija Landekić, Marijana Kanižaj, Hrvoje Nevečerel, M. Šporčić
Razvojem i napretkom mobilne tehnologije promijenila su se gledišta u prikupljanju, obradi i interpretaciji različitih terenskih podataka u svim strukama, pa tako i u šumarstvu. U obavljanju stručnih šumarskih poslova mobilne aplikacije dosada nisu zamijenile tradicionalne šumarske instrumente i postupke. Međutim, na tržištu se pojavljuje sve veći broj aplikacija koje su namjenski razvijene za šumarstvo ili koje se osim u drugim područjima također mogu koristiti i za obavljanje nekih šumarskih zadaća. S tim u vezi, u ovom se radu daje pregled mobilnih aplikacija koje je moguće primijeniti u šumarstvu. Prikazane aplikacije odabrane su, uz postavljene kriterije, pretraživanjem digitalnih servisa Google Play i App Store. Nakon opisa namjene i načina rada odabranih aplikacija posebno su istaknuta njihova glavna obilježja te pozitivne i negativne strane svake pojedine aplikacije. Cilj je rada procijeniti u kojoj mjeri mobilne aplikacije doista mogu biti korisna inovacija u šumarstvu. Prikazom odabranih aplikacija pružaju se spoznaje o tome je li u šumarstvu moguća profesionalna primjena mobilnih aplikacija.
移动技术的发展和进步促进了各行各业对各种实地数据的收集、处理和解释，在测量领域也是如此。在结构化测量领域，移动应用迄今尚未取代传统的测量仪器和程序。在结构化测量领域，移动应用程序至今尚未取代传统的测量仪器和程序。从时间和地点上看，我们可以从移动设备中获得更多信息。根据标准，优先应用程序将在 Google Play 和 App Store 数字服务中使用。如果您正在使用移动应用程序，您可能会发现这些应用程序存在一些消极和负面的问题。 因此，我们建议您使用移动应用程序，以确保您的移动应用程序具有创新性。在移动应用领域的专业人士可以在移动应用领域的第一线为您提供服务。
{"title":"Mobilne aplikacije – korisna inovacija u šumarstvu?","authors":"Kruno Lepoglavec, Matija Landekić, Marijana Kanižaj, Hrvoje Nevečerel, M. Šporčić","doi":"10.5552/nms.2019.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2019.8","url":null,"abstract":"Razvojem i napretkom mobilne tehnologije promijenila su se gledišta u prikupljanju, obradi i interpretaciji različitih terenskih podataka u svim strukama, pa tako i u šumarstvu. U obavljanju stručnih šumarskih poslova mobilne aplikacije dosada nisu zamijenile tradicionalne šumarske instrumente i postupke. Međutim, na tržištu se pojavljuje sve veći broj aplikacija koje su namjenski razvijene za šumarstvo ili koje se osim u drugim područjima također mogu koristiti i za obavljanje nekih šumarskih zadaća. S tim u vezi, u ovom se radu daje pregled mobilnih aplikacija koje je moguće primijeniti u šumarstvu. Prikazane aplikacije odabrane su, uz postavljene kriterije, pretraživanjem digitalnih servisa Google Play i App Store. Nakon opisa namjene i načina rada odabranih aplikacija posebno su istaknuta njihova glavna obilježja te pozitivne i negativne strane svake pojedine aplikacije. Cilj je rada procijeniti u kojoj mjeri mobilne aplikacije doista mogu biti korisna inovacija u šumarstvu. Prikazom odabranih aplikacija pružaju se spoznaje o tome je li u šumarstvu moguća profesionalna primjena mobilnih aplikacija.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"46 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134544005","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Željko Zečić, Davorin Pečnjak, Matija Landekić, Matija Bakarić, Dinko Vusić, I. Martinić
U radu je istraživan učinak skidera Timberjack 240 C pri privlačenju drvnih sortimenata u dovršnoj i naplodnoj sječi. Terenska su istraživanja provedena na području Šumarije Okučani u odjelu 44a gospodarske jedinice Okučanska brda i na području Šumarije Nova Gradiška u odjelu 74a gospodarske jedinice Južni Psunj. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 44a tijekom 11 dana na radilištu je snimljeno 4406,12 minuta, što iznosi 400,56 minuta na dan odnosno 83,45 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Od ukupnoga snimljenoga vremena na efektivno vrijeme otpada 3300,02 minute ili 74,90 %, dok na opće vrijeme otpada 1106,10 minuta ili 25,10 %. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 74a tijekom 9 dana na radilištu je snimljeno 2641,57 minuta, što iznosi 293,51 minutu na dan, odnosno 61,15 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Od ukupnoga snimljenoga vremena na efektivno vrijeme otpada 2157,20 minuta ili 81,66 %, dok na opće vrijeme otpada 484,37 minuta ili 18,34 %. Dodatno vrijeme iznosi 16,09 % i 20,37 % efektivnoga vremena. Skider Timberjack 240C pripada skupini visoko učinkovitih strojeva na privlačenju drva, a posebno u oplodnim sječama primjenom poludeblovne i deblovne metode. Za primjenu takva skidera potrebno je prethodno izraditi elaborat radilišta sa svim utjecajnim čimbenicima te neprestano nadzirati tijek rada. Privlačenjem drvnih sortimenata postižu se značajno manji učinci zbog prosječno manjega obujma tovara.
报告中说明了Timberjack 240 C集材机在顶部和底部播种中吸引木材分类的效果。田间试验是在奥库灿斯卡布尔达经济单位 44a 区的奥库灿尼分区和 Južni Psunj 经济单位 74a 区的新格拉迪什卡分区进行的。Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 44a tijekom 11 dana na radilištu je snimljeno 4406,12 minuta, što iznosi 400,56 minuta per dan odnosno 83,45 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta.Of the total recorded time per effective time, 3300,02 minutes or 74,90 % is spent, while 1106,10 minutes or 25,10 % is spent on the optional time. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 74a tijekom 9 dana na radilišt' je snimljeno 2641,57 minuta, što iznosi 293,51 minutu per day, odnosno 61,15 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 74a tijekom 9 dana na radilišt' je snimljeno 2641,57 minuta, što iznosi 293,51 minutu per dan, odnosno 61,15 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta.在记录的总时间中，有效时间为 2157.20 分钟，占 81.66%；可选时间为 484.37 分钟，占 18.34%。 额外时间占有效时间的 16.09% 和 20.37%。Timberjack 240C 滑车属于高效率的引柴机器，特别是在半落叶和碎屑方法的情况下。在使用这种滑车时，有必要对所有称重能力的半径进行初步研究，并对半径进行持续监控。木材种类的吸引力比装载量小的影响要小得多。
{"title":"Učinkovitost skidera Timberjack 240 C pri privlačenju drva u brdskim uvjetima primjenom sortimentne metode","authors":"Željko Zečić, Davorin Pečnjak, Matija Landekić, Matija Bakarić, Dinko Vusić, I. Martinić","doi":"10.5552/nms.2019.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2019.3","url":null,"abstract":"U radu je istraživan učinak skidera Timberjack 240 C pri privlačenju drvnih sortimenata u dovršnoj i naplodnoj sječi. Terenska su istraživanja provedena na području Šumarije Okučani u odjelu 44a gospodarske jedinice Okučanska brda i na području Šumarije Nova Gradiška u odjelu 74a gospodarske jedinice Južni Psunj. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 44a tijekom 11 dana na radilištu je snimljeno 4406,12 minuta, što iznosi 400,56 minuta na dan odnosno 83,45 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Od ukupnoga snimljenoga vremena na efektivno vrijeme otpada 3300,02 minute ili 74,90 %, dok na opće vrijeme otpada 1106,10 minuta ili 25,10 %. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 74a tijekom 9 dana na radilištu je snimljeno 2641,57 minuta, što iznosi 293,51 minutu na dan, odnosno 61,15 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Od ukupnoga snimljenoga vremena na efektivno vrijeme otpada 2157,20 minuta ili 81,66 %, dok na opće vrijeme otpada 484,37 minuta ili 18,34 %. Dodatno vrijeme iznosi 16,09 % i 20,37 % efektivnoga vremena. Skider Timberjack 240C pripada skupini visoko učinkovitih strojeva na privlačenju drva, a posebno u oplodnim sječama primjenom poludeblovne i deblovne metode. Za primjenu takva skidera potrebno je prethodno izraditi elaborat radilišta sa svim utjecajnim čimbenicima te neprestano nadzirati tijek rada. Privlačenjem drvnih sortimenata postižu se značajno manji učinci zbog prosječno manjega obujma tovara.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"91 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128811486","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：