D. Mijoč, M. Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Trpimir Biloš
Radna je snaga ukupnost čovjekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu koristiti za proizvodnju uporabnih vrijednosti bilo koje vrste. Kao ekonomski aktivni dio stanovništva, ona je najznačajniji čimbenik, pokretač i nositelj procesa proizvodnje u svim tipovima društva i gospodarskim djelatnostima. U šumarstvu proizvodni šumski radnici, tj. kvalitetna, stručno osposobljena i održiva radna snaga temeljni je preduvjet za uspješnu šumsku proizvodnju te sastavna i neodvojiva komponenta u suvremenoj, općeprihvaćenoj paradigmi održivoga gospodarenja šumama. Šumarski se sektor danas, međutim, sve više suočava s problemom nedostatka šumskih radnika i izazovom osiguranja kvalificirane i održive radne snage. U radu se stoga općim obilježjima i pokazateljima šumskoga rada (uvjeti rada, sigurnost i zdravlje radnika, psihofizički zahtjevi pri radu i sl.) prikazuje stanje i položaj radne snage u šumarstvu u Europi i u svijetu. Posebno se iznose određena pitanja i problemi s kojima se danas šumarski sektor susreće u pribavljanju i osiguranju potrebne radne snage (nedostatak radnika, iseljavanje ruralnih područja, manjak interesa za rad u šumarstvu, neformalno zapošljavanje, starenje radne snage, šumarski poduzetnici, migrantska radna snaga i sl.). Svrha se rada sastoji u senzibilizaciji struke i javnosti na pitanja radne snage u šumarstvu, njezina stanja i održivosti te se obuhvatnim pregledom glavnih problema i izazova nastoje pružiti podloge koje mogu biti važna polazišta u unapređenju položaja radne snage u šumarstvu te cjelokupnoga gospodarenja šumama.
Radna 是一种利用人类的身体和精神能力的努力，这些能力可用于生产任何种类的有用资源。Kao ekonomski aktivni dio stanovništva, ona je najznačajniji čimbenik, pokretač i nositelj proces proizvodnje u svim tipovima društvo i gospodarskim djelatnostima.在噪声行业，生产性噪声工人，即高素质、结构合格和可持续发展的工人，是噪声生产取得成功的基本前提，也是现代可持续噪声管理优化范例中不可或缺的组成部分。然而，噪声行业如今正日益面临缺乏噪声专业人员的问题，以及如何提供一支合格的、可持续发展的无线电工作人员队伍的挑战。在无线电领域（无线电通信、无线电通信技术和无线电通信管理、无线电通信技术和无线电通信管理等），我们面临的挑战是如何在欧洲和世界范围内实现无线电通信的可持续发展。特别关注家庭手工业在提供和供应必要的镭射产品方面所面临的问题（缺乏镭射产品、农村人口迁移、对镭射产品缺乏兴趣、非正规就业、镭射产品老化、家庭手工业、移民镭射产品等），以及家庭手工业在提供和供应必要的镭射产品方面所面临的问题（缺乏镭射产品、农村人口迁移、对镭射产品缺乏兴趣、非正规就业、镭射产品老化、家庭手工业、移民镭射产品等）。该系列丛书的目的是提高公众对噪声管理问题、其现状和未来的认识，并对主要问题和结果进行全面概述，以便找出根本原因，这些原因可能是实施噪声管理状况和噪声整体管理的重要因素。
{"title":"Radna snaga u europskom i svjetskom šumarstvu","authors":"D. Mijoč, M. Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Trpimir Biloš","doi":"10.5552/nms.2022.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.5","url":null,"abstract":"Radna je snaga ukupnost čovjekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu koristiti za proizvodnju uporabnih vrijednosti bilo koje vrste. Kao ekonomski aktivni dio stanovništva, ona je najznačajniji čimbenik, pokretač i nositelj procesa proizvodnje u svim tipovima društva i gospodarskim djelatnostima. U šumarstvu proizvodni šumski radnici, tj. kvalitetna, stručno osposobljena i održiva radna snaga temeljni je preduvjet za uspješnu šumsku proizvodnju te sastavna i neodvojiva komponenta u suvremenoj, općeprihvaćenoj paradigmi održivoga gospodarenja šumama. Šumarski se sektor danas, međutim, sve više suočava s problemom nedostatka šumskih radnika i izazovom osiguranja kvalificirane i održive radne snage. U radu se stoga općim obilježjima i pokazateljima šumskoga rada (uvjeti rada, sigurnost i zdravlje radnika, psihofizički zahtjevi pri radu i sl.) prikazuje stanje i položaj radne snage u šumarstvu u Europi i u svijetu. Posebno se iznose određena pitanja i problemi s kojima se danas šumarski sektor susreće u pribavljanju i osiguranju potrebne radne snage (nedostatak radnika, iseljavanje ruralnih područja, manjak interesa za rad u šumarstvu, neformalno zapošljavanje, starenje radne snage, šumarski poduzetnici, migrantska radna snaga i sl.). Svrha se rada sastoji u senzibilizaciji struke i javnosti na pitanja radne snage u šumarstvu, njezina stanja i održivosti te se obuhvatnim pregledom glavnih problema i izazova nastoje pružiti podloge koje mogu biti važna polazišta u unapređenju položaja radne snage u šumarstvu te cjelokupnoga gospodarenja šumama.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"28 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132898411","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rijeke su integralni dio tla, nastale u turbulentnim vremenima oblikovanja Zemlje, i mijenjale su se tijekom njezine povijesti. Raznolikost rijeka ne odražavaju samo različiti tipovi tla kroz koje one protječu nego ta raznolikost ovisi i o promjeni godišnjih doba i razlika između vlažnih i suhih godina. Drava je srednjoeuropska rijeka i jedna od najvažnijih pritoka Dunava. U prirodnim uvjetima pronos sedimenta u Dravi je uravnotežen, što znači da se na određenom području odnesena količina sedimenta nadomjesti istom količinom s uzvodnih dijelova sliva. Na svom toku kroz Hrvatsku Drava je tri puta pregrađena na dijelu toka uzvodno od ušća Mure, dok je prije ulaska u Hrvatsku čak dvadeset puta pregrađena. Izgradnjom hidroakumulacijskih jezera u sklopu hidroeneregetskih objekata mijenja se prirodni režim protoka, javljaju se značajne hidrološke i morfološke promjene na mjestu pregrada, kao i na dijelu toka uzvodno i nizvodno od pregrada. Izgradnja brana na rijekama smanjuje broj vrsta biljnoga i životinjskoga svijeta mijenjajući lokalne stanišne uvjete. Izgradnjom hidroelektrana dolazi i do kanaliziranja pojedinih dijelova vodotoka, gdje se mijenjaju erozijsko-sedimentacijski procesi u samom koritu. Rijeka koja je u prirodnom stanju sa svim svojim elementima najbolja je obrana od sezonskih poplava. Izgradnjom hidroenergetskih objekata mijenja se hidrološki režim, odnosno uvelike osciliraju vrijednosti protoka na pojedinim dijelovima rijeke Drave, što ima utjecaja na poplavne nizine nizvodno te na biljne vrste karakteristične za tu vrstu staništa. Glavnina biljnih vrsta koje su prilagođene poplavnim stanišnim uvjetima izgradnjom akumulacije izgubile bi većinu tla koje je pogodno za naseljavanje.
{"title":"Utjecaj izgradnje hidroelektrana na rijeku Dravu","authors":"Alen Čuljak, Robert Benković, Božica Japundžić-Palenkić, Krunoslav Mirosavljević, Teuta Benković-Lačić, Slavica Antunović","doi":"10.5552/nms.2022.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.6","url":null,"abstract":"Rijeke su integralni dio tla, nastale u turbulentnim vremenima oblikovanja Zemlje, i mijenjale su se tijekom njezine povijesti. Raznolikost rijeka ne odražavaju samo različiti tipovi tla kroz koje one protječu nego ta raznolikost ovisi i o promjeni godišnjih doba i razlika između vlažnih i suhih godina. Drava je srednjoeuropska rijeka i jedna od najvažnijih pritoka Dunava. U prirodnim uvjetima pronos sedimenta u Dravi je uravnotežen, što znači da se na određenom području odnesena količina sedimenta nadomjesti istom količinom s uzvodnih dijelova sliva. Na svom toku kroz Hrvatsku Drava je tri puta pregrađena na dijelu toka uzvodno od ušća Mure, dok je prije ulaska u Hrvatsku čak dvadeset puta pregrađena. Izgradnjom hidroakumulacijskih jezera u sklopu hidroeneregetskih objekata mijenja se prirodni režim protoka, javljaju se značajne hidrološke i morfološke promjene na mjestu pregrada, kao i na dijelu toka uzvodno i nizvodno od pregrada. Izgradnja brana na rijekama smanjuje broj vrsta biljnoga i životinjskoga svijeta mijenjajući lokalne stanišne uvjete. Izgradnjom hidroelektrana dolazi i do kanaliziranja pojedinih dijelova vodotoka, gdje se mijenjaju erozijsko-sedimentacijski procesi u samom koritu. Rijeka koja je u prirodnom stanju sa svim svojim elementima najbolja je obrana od sezonskih poplava. Izgradnjom hidroenergetskih objekata mijenja se hidrološki režim, odnosno uvelike osciliraju vrijednosti protoka na pojedinim dijelovima rijeke Drave, što ima utjecaja na poplavne nizine nizvodno te na biljne vrste karakteristične za tu vrstu staništa. Glavnina biljnih vrsta koje su prilagođene poplavnim stanišnim uvjetima izgradnjom akumulacije izgubile bi većinu tla koje je pogodno za naseljavanje.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"50 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127139506","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Kristijan Tomljanović, Mario Markešić, Marko Augustinović, Ratko Popović, Marijan Grubešić
Upotreba fotozamki posljednjih petnaestak godina uobičajena je praksa brojnih studija vezanih uz istraživanje divljih životinja. Kamere se razlikuju veličinom, načinom napajanja i pohrane/slanja podataka, konstrukcijom, performansama i na koncu namjenom. U ovom su istraživanju uspoređena dva načina rada fotozamki u monitoringu divljih životinja (krupnih sisavaca) u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prvi je način rada ciklično snimanje svakih 30 min. Drugi je način rada snimanje po aktivaciji senzora pokreta. U šest mjeseci ukupno je snimljena 36 621 fotografija, od čega je 28 618 fotografija snimljeno cikličnim snimanjem, a 8003 snimljene su na temelju aktivacije senzora pokreta. Od cikličnih snimaka samo je 1 % fotografija iskoristivo (životinja koja je predmet istraživanja), dok je kod drugoga oblika snimanja 30 % fotografija bilo iskoristivo. Rezultati pokazuju značajne razlike između dvaju načina programiranja rada kamera u korist programiranja kamere da radi samo po aktivaciji senzora pokreta.
{"title":"Analiza učinkovitosti fotozamki u monitoringu krupne divljači u Nacionalnom parka Plitvička jezera","authors":"Kristijan Tomljanović, Mario Markešić, Marko Augustinović, Ratko Popović, Marijan Grubešić","doi":"10.5552/nms.2022.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.2","url":null,"abstract":"Upotreba fotozamki posljednjih petnaestak godina uobičajena je praksa brojnih studija vezanih uz istraživanje divljih životinja. Kamere se razlikuju veličinom, načinom napajanja i pohrane/slanja podataka, konstrukcijom, performansama i na koncu namjenom. U ovom su istraživanju uspoređena dva načina rada fotozamki u monitoringu divljih životinja (krupnih sisavaca) u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prvi je način rada ciklično snimanje svakih 30 min. Drugi je način rada snimanje po aktivaciji senzora pokreta. U šest mjeseci ukupno je snimljena 36 621 fotografija, od čega je 28 618 fotografija snimljeno cikličnim snimanjem, a 8003 snimljene su na temelju aktivacije senzora pokreta. Od cikličnih snimaka samo je 1 % fotografija iskoristivo (životinja koja je predmet istraživanja), dok je kod drugoga oblika snimanja 30 % fotografija bilo iskoristivo. Rezultati pokazuju značajne razlike između dvaju načina programiranja rada kamera u korist programiranja kamere da radi samo po aktivaciji senzora pokreta.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"12 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124560731","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Antonia Vukmirović, Željko Škvorc, Dinka Kunac, Ida Katičić Bogdan, Daniel Krstonošić, Krunoslav Sever
Važno je znati kako će klimatske promjene utjecati na pojedine šumske vrste, a pritom je jednako važno istraživati i mjeriti značajke biljaka koje je relativno lako kvantificirati, a koje su snažno povezane s cjelokupnim funkcioniranjem biljke. Iz toga je razloga provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća na petogodišnjim sadnicama obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) porijeklom iz dviju provenijencija čija se staništa odlikuju sličnim orografskim i edafskim, a različitim klimatskim značajkama, što je posebno izraženo u količini oborine. Prema tomu, jedna je provenijencija s područja Slavonskoga Broda koja raste na staništu s manjom količinom oborine (suha provenijencija), a druga s područja Karlovca koja uspijeva na staništu s većom količinom oborine (vlažna provenijencija). Na lišću biljaka iz tih provenijencija mjerena je površina lišća (LA), gustoća puči (SD), lisna masa izražena po površini (LMA) i sadržaj suhe tvari u lišću (LDMC). Provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća potvrdilo je da je hrast kitnjak u odnosu na običnu bukvu bolje prilagođen na sušne stanišne uvjete pa se može pretpostaviti da će pod utjecajem globalnih klimatskih promjena biti kompetitivniji u odnosu na običnu bukvu. Međutim, obična je bukva pokazala veću fenotipsku plastičnost koja joj može omogućiti bolju prilagodbu na buduće suše stanišne uvjete. Nadalje, utvrđeni obrazac diferencijacije sušnije i vlažnije provenijencije, uzimajući u obzir obje vrste, pokazuje njihovu ekotipsku diferencijaciju. Pri razmatranju utjecaja klimatskih promjena na prirodne populacije tih dviju vrsta treba uzeti u obzir njihovu fenotipsku plastičnost, ali i uočenu funkcionalnu ekotipsku diferencijaciju.
了解气候变化将如何影响被食物种非常重要，但同样重要的是识别和测量物种的特征，这些特征相对容易量化，但与物种的整体功能密切相关。在被证明为植物的植物（Fagus sylvatica L. i osta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.)）的生长过程中，物种的变化和气候的变化都会对其产生影响。目前，斯拉翁斯科加-布罗德（Slavonskoga Brod）和卡罗夫卡（Karlovca）分别有两个原产地，前者的原产地是在山区，后者的原产地是在内陆。这些原产地的栗子面积（LA）、口感（SD）、以面积表示的栗子重量（LMA）和栗子脆度（LDMC）是衡量栗子品质的指标。这两项指标都证明，在全球气候变暖的背景下，在发展中国家，竞争是非常激烈的。不过，由于表型可塑性的存在，我们还需要对其进行更多的适应性训练。此外，考虑到物种，较干燥和较潮湿产地之间的既定分化模式显示了其生态型分化。在了解气候变化对这两个物种自然种群的影响时，必须考虑到它们的表型可塑性，或者说功能性生态型分化。
{"title":"Funkcionalna prilagodba lišća hrasta kitnjaka i obične bukve na različite stanišne prilike","authors":"Antonia Vukmirović, Željko Škvorc, Dinka Kunac, Ida Katičić Bogdan, Daniel Krstonošić, Krunoslav Sever","doi":"10.5552/nms.2022.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.7","url":null,"abstract":"Važno je znati kako će klimatske promjene utjecati na pojedine šumske vrste, a pritom je jednako važno istraživati i mjeriti značajke biljaka koje je relativno lako kvantificirati, a koje su snažno povezane s cjelokupnim funkcioniranjem biljke. Iz toga je razloga provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća na petogodišnjim sadnicama obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) porijeklom iz dviju provenijencija čija se staništa odlikuju sličnim orografskim i edafskim, a različitim klimatskim značajkama, što je posebno izraženo u količini oborine. Prema tomu, jedna je provenijencija s područja Slavonskoga Broda koja raste na staništu s manjom količinom oborine (suha provenijencija), a druga s područja Karlovca koja uspijeva na staništu s većom količinom oborine (vlažna provenijencija). Na lišću biljaka iz tih provenijencija mjerena je površina lišća (LA), gustoća puči (SD), lisna masa izražena po površini (LMA) i sadržaj suhe tvari u lišću (LDMC). Provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća potvrdilo je da je hrast kitnjak u odnosu na običnu bukvu bolje prilagođen na sušne stanišne uvjete pa se može pretpostaviti da će pod utjecajem globalnih klimatskih promjena biti kompetitivniji u odnosu na običnu bukvu. Međutim, obična je bukva pokazala veću fenotipsku plastičnost koja joj može omogućiti bolju prilagodbu na buduće suše stanišne uvjete. Nadalje, utvrđeni obrazac diferencijacije sušnije i vlažnije provenijencije, uzimajući u obzir obje vrste, pokazuje njihovu ekotipsku diferencijaciju. Pri razmatranju utjecaja klimatskih promjena na prirodne populacije tih dviju vrsta treba uzeti u obzir njihovu fenotipsku plastičnost, ali i uočenu funkcionalnu ekotipsku diferencijaciju.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"92 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134518425","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se prikazuju neka stajališta o stanju radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Rezultati su dobiveni na temelju ispitivanja šumarskih stručnjaka i šumskih radnika vezano uz ocjenu glavnih obilježja i položaja radne snage u šumarstvu FBiH, zatim njihova stajališta o pitanju nedostatka šumskih radnika, promišljanja o mogućnostima i načinima snažnijega regrutiranja i zadržavanja radnika u šumarstvu te osiguranja veće predanosti šumskih radnika njihovu poslu. Istraživanje je provedeno u trima županijama FBiH (Hercegbosanska, Srednjobosanska, Unsko-sanska), a uzorkom ispitanika (N = 184) obuhvatilo je tri razine – osobnu (šumski radnici), razinu poduzeća (šumarske tvrtke) te institucionalnu (šumarska uprava). Rezultati istraživanja pokazuju prosječnu dob šumskih radnika od 44 godine te veliku većinu ispitanika (96 %) koji nedostatak radne snage smatraju vrlo izraženim i sve više rastućim problemom u šumarstvu FBiH. Odlazak radno sposobnoga stanovništva izvan FBiH za 93 % ispitanika glavni je razlog nedostatka šumskih radnika. S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom problemu, održivost kvalitetne radne snage u šumarstvu FBiH pitanje je koje traži sustavan pristup i aktivno sudjelovanje svih uključenih dionika, u prvom redu državnih i obrazovnih institucija, šumarskih poduzeća, sindikata i ostalih važnih interesnih skupina. Rezultati ovoga istraživanja mogu pridonijeti definiranju polazišta značajnih u iznalaženju učinkovitih strategija regrutiranja i zadržavanja šumskih radnika te postizanju održive radne snage u šumarstvu FBiH.
该系列介绍了对波斯尼亚和黑塞哥维那联邦（波黑联邦）无线电行业现状的一些看法。调查结果基于波斯尼亚经济专业人士和专业人士对广播活动在波斯尼亚经济中的主要丰富性和地位的评估意见，以及他们对波斯尼亚经济中专业人士短缺问题的意见，对波斯尼亚经济中更容易招聘和留住专业人士的可能性和方式的考虑，以及对专业人士对其业务的更大承诺的评估。调查在波黑联邦的三个县（Hercegbosanska、Srednjobosanska、Unsko-sanska）进行，受访者样本（N = 184）包括三个不同群体--个人（苏美尔议员）、分支机构（苏美尔法院）和机构（苏美尔行政部门）。调查结果显示，44 岁以上的苏梅尔人数量较多，绝大多数受访者（96%）认为波黑联邦缺乏无线电广播是一个非常明显且日益严重的问题。 93%的受访者认为，可使用无线电广播的人口离开波黑联邦是缺乏苏梅尔广播的主要原因。S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom problema, održivost kvalitetne radne snage u šumarstvu FBiH pitanje je koje ko trajži sustavan pristup i aktiv aktivní sudjelovanje svih uključenih dionika, u prvom redu državnih i obrazovnih institucija, šumarskih podduzeća, sindikata i ostalih nozīmenih interesnih skupina.这项研究的结果有助于确定重要领域，以制定招聘和留住苏美尔人的有效战略，并在波黑联邦部门建立可持续的激进努力。
{"title":"Stanje radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine","authors":"D. Mijoč, M. Šporčić, Matija Landekić","doi":"10.5552/nms.2021.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.4","url":null,"abstract":"U radu se prikazuju neka stajališta o stanju radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Rezultati su dobiveni na temelju ispitivanja šumarskih stručnjaka i šumskih radnika vezano uz ocjenu glavnih obilježja i položaja radne snage u šumarstvu FBiH, zatim njihova stajališta o pitanju nedostatka šumskih radnika, promišljanja o mogućnostima i načinima snažnijega regrutiranja i zadržavanja radnika u šumarstvu te osiguranja veće predanosti šumskih radnika njihovu poslu. Istraživanje je provedeno u trima županijama FBiH (Hercegbosanska, Srednjobosanska, Unsko-sanska), a uzorkom ispitanika (N = 184) obuhvatilo je tri razine – osobnu (šumski radnici), razinu poduzeća (šumarske tvrtke) te institucionalnu (šumarska uprava). Rezultati istraživanja pokazuju prosječnu dob šumskih radnika od 44 godine te veliku većinu ispitanika (96 %) koji nedostatak radne snage smatraju vrlo izraženim i sve više rastućim problemom u šumarstvu FBiH. Odlazak radno sposobnoga stanovništva izvan FBiH za 93 % ispitanika glavni je razlog nedostatka šumskih radnika. S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom problemu, održivost kvalitetne radne snage u šumarstvu FBiH pitanje je koje traži sustavan pristup i aktivno sudjelovanje svih uključenih dionika, u prvom redu državnih i obrazovnih institucija, šumarskih poduzeća, sindikata i ostalih važnih interesnih skupina. Rezultati ovoga istraživanja mogu pridonijeti definiranju polazišta značajnih u iznalaženju učinkovitih strategija regrutiranja i zadržavanja šumskih radnika te postizanju održive radne snage u šumarstvu FBiH.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"48 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125072601","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Muhammad Daud Khan, Saba Ali Arooj, Waqar Ahmed, Z. Rehman, Arif Iqbal, A. Ali
In context of Bonn Challenge commitment, Pakistan (Khyber Pukhtunkhwa) has implemented forest restoration and afforestation on 0.35 million hectares between 2015–2017. Billion Tree Afforestation Project (BTAP) is an initiative of mass afforestation and forest restoration to meet the Bonn Challenge commitment. The current study is a pilot study to evaluate the success of plantation activities by assessment of regeneration, growth performance and survival rate of plantations raised under BTAP in Malakand Forest Division. Further, four vegetation indices were computed from Landsat-8 image, which include Normalized Difference Vegetation Index (NDVI), Soil Adjusted Vegetation Index (SAVI), Modified Soil Adjusted Vegetation Index (MSAVI) and Difference Vegetation Index (DVI). A total of 72 sample plots of 0.1 ha were laid out in 11 plantation sites extended over an area of 647 ha in Timargara, Chakdara and Jandool. According to the results, all the selected plantation sites showed good performance in terms of survival rate, mostly above 90%. In terms of species composition, Eucalyptus camaldulensis has the highest share (81%) followed by Robinia pseduacacia with 17% and Pinus roxburghii with 2% share in the plantation. Growth performance was good in all species; Pinus roxburghii attained an average girth of 14.3 cm and height of 3.21 feet, whereas Eucalyptus camaldulensis and Robinia pseudoacacia attained a mean girth of 10.3 and 12.1 cm with the height of 8.6 and 8.2 feet in 27 months, respectively. Further, a good correlation was observed between the volume (m3) and Landsat-8 spectral values. The highest performance (R2=0.63) was recorded by NDVI and SAVI. The temporal changes in spectral values of Landsat-8 images from 2013 to 2018 showed that the plantation was successful at these sites. The study concluded that FLR activities across the Khyber Pukhtunkwa province will rehabilitate and improve the existing forest ecosystems and support local livelihood for climate change mitigation.
{"title":"Monitoring of Afforestation Activities Using Landsat-8 Temporal Images, Billion Trees Afforestation Project, Pakistan","authors":"Muhammad Daud Khan, Saba Ali Arooj, Waqar Ahmed, Z. Rehman, Arif Iqbal, A. Ali","doi":"10.5552/nms.2021.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.3","url":null,"abstract":"In context of Bonn Challenge commitment, Pakistan (Khyber Pukhtunkhwa) has implemented forest restoration and afforestation on 0.35 million hectares between 2015–2017. Billion Tree Afforestation Project (BTAP) is an initiative of mass afforestation and forest restoration to meet the Bonn Challenge commitment. The current study is a pilot study to evaluate the success of plantation activities by assessment of regeneration, growth performance and survival rate of plantations raised under BTAP in Malakand Forest Division. Further, four vegetation indices were computed from Landsat-8 image, which include Normalized Difference Vegetation Index (NDVI), Soil Adjusted Vegetation Index (SAVI), Modified Soil Adjusted Vegetation Index (MSAVI) and Difference Vegetation Index (DVI). A total of 72 sample plots of 0.1 ha were laid out in 11 plantation sites extended over an area of 647 ha in Timargara, Chakdara and Jandool. According to the results, all the selected plantation sites showed good performance in terms of survival rate, mostly above 90%. In terms of species composition, Eucalyptus camaldulensis has the highest share (81%) followed by Robinia pseduacacia with 17% and Pinus roxburghii with 2% share in the plantation. Growth performance was good in all species; Pinus roxburghii attained an average girth of 14.3 cm and height of 3.21 feet, whereas Eucalyptus camaldulensis and Robinia pseudoacacia attained a mean girth of 10.3 and 12.1 cm with the height of 8.6 and 8.2 feet in 27 months, respectively. Further, a good correlation was observed between the volume (m3) and Landsat-8 spectral values. The highest performance (R2=0.63) was recorded by NDVI and SAVI. The temporal changes in spectral values of Landsat-8 images from 2013 to 2018 showed that the plantation was successful at these sites. The study concluded that FLR activities across the Khyber Pukhtunkwa province will rehabilitate and improve the existing forest ecosystems and support local livelihood for climate change mitigation.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"37 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134225002","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo Republike Hrvatske. Primarna zadaća održivoga gospodarenja šumama pripada privatnim i javnim šumoposjednicima, pri čemu državnim šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o i druge ustanove. Inspekcija i nadzor u šumarstvu, sukladno Zakonu o državnom inspektoratu, u nadležnosti je šumarske inspekcije, a unutar Hrvatskih šuma ustrojeni su odjeli za reviziju i nadzor. Uz njih neizostavnu ulogu u prevenciji i otkrivanju prekršaja i kaznenih djela vezanih uz šume imaju službenici policije koji tako pridonose interesima Republike Hrvatske u zaštiti šuma. Članak sadrži prijedloge uputa za njihovo postupanje, ali može biti od koristi ostalim inspekcijama i službama kako bi prepoznali nezakonitosti u situacijama nadzora sječe, prijevoza i prometa šumskim proizvodima (drvnim i nedrvnim), kada se osobe zateknu u kršenju zakonskih propisa iz toga područja te ostalih kaznenih djela i prekršaja koji se pojavljuju u tim slučajevima. Nadalje, daje se uputa kako kriminalističkim istraživanjem pravilno utvrditi činjenično stanje te kako provesti postupak podnošenja odgovarajućih dopisa s prilozima, odnosno dokazima nadležnoj inspekciji, prekršajnim sudovima ili državnomu odvjetništvu. Istodobno nedopuštene radnje opisane u članku u nekoliko slučajeva mogu imati obilježja kaznenih djela krađe, krivotvorenja isprava, ovjeravanja neistinitoga sadržaja, zlouporabe položaja i ovlasti. Rad obuhvaća i postupak kriminalističkoga istraživanja, izvida i podnošenja odgovarajućega izvješća ili kaznene prijave nadležnomu Državnomu odvjetništvu, koje je odgovorno za progon počinitelja kaznenih djela, ali je sukladno ovlastima legitimno.
{"title":"Neke odrednice policijskoga postupanja pri prekršaju iz Zakona o šumama i ostalim nedopuštenim radnjama vezanim uz šume","authors":"Goran Matijević, Malči Grivec, Željko Zečić","doi":"10.5552/nms.2021.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.5","url":null,"abstract":"Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo Republike Hrvatske. Primarna zadaća održivoga gospodarenja šumama pripada privatnim i javnim šumoposjednicima, pri čemu državnim šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o i druge ustanove. Inspekcija i nadzor u šumarstvu, sukladno Zakonu o državnom inspektoratu, u nadležnosti je šumarske inspekcije, a unutar Hrvatskih šuma ustrojeni su odjeli za reviziju i nadzor. Uz njih neizostavnu ulogu u prevenciji i otkrivanju prekršaja i kaznenih djela vezanih uz šume imaju službenici policije koji tako pridonose interesima Republike Hrvatske u zaštiti šuma. Članak sadrži prijedloge uputa za njihovo postupanje, ali može biti od koristi ostalim inspekcijama i službama kako bi prepoznali nezakonitosti u situacijama nadzora sječe, prijevoza i prometa šumskim proizvodima (drvnim i nedrvnim), kada se osobe zateknu u kršenju zakonskih propisa iz toga područja te ostalih kaznenih djela i prekršaja koji se pojavljuju u tim slučajevima. Nadalje, daje se uputa kako kriminalističkim istraživanjem pravilno utvrditi činjenično stanje te kako provesti postupak podnošenja odgovarajućih dopisa s prilozima, odnosno dokazima nadležnoj inspekciji, prekršajnim sudovima ili državnomu odvjetništvu. Istodobno nedopuštene radnje opisane u članku u nekoliko slučajeva mogu imati obilježja kaznenih djela krađe, krivotvorenja isprava, ovjeravanja neistinitoga sadržaja, zlouporabe položaja i ovlasti. Rad obuhvaća i postupak kriminalističkoga istraživanja, izvida i podnošenja odgovarajućega izvješća ili kaznene prijave nadležnomu Državnomu odvjetništvu, koje je odgovorno za progon počinitelja kaznenih djela, ali je sukladno ovlastima legitimno.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115597255","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
M. Bajrić, Elma Ljevo, D. Sokolovi̇c, Adnan Hodžić
Bosna i Hercegovina ima pretežno brdsko-planinsku konfiguraciju terena, bogata je razvijenom hidrografskom mrežom. Pri projektiranju i izgradnji mreža šumskih cesta učestala je pojava presijecanja stalnih ili povremenih vodotoka pa je zato prijeko potrebno planirati i graditi vodopropusne objekte.Najrizičnija su mjesta, kada je u pitanju negativan utjecaj vodotoka na erozijske procese, upravo točke presijecanja šumske ceste rijekama i brdsko-planinskim vodotocima. Da bi se smanjio postotak neupotrebljivosti primarne mreže šumske transportne infrastrukture, treba pristupiti kvalitetnim rješenjima odvodnje površinskih voda i izgradnji prelazaka preko postojećih planinskih vodotoka. Vodna je erozija jedna od mogućih pojava, koja može nastati na kolničkoj konstrukciji, ako na odgovarajući način nije riješeno pitanje odvodnje površinskih i oborinskih voda.Procjena erozijskih procesa prilikom provođenja istraživanja utjecaja hidrografske mreže na primarnu mrežu šumske transportne infrastrukture obavlja se na osnovi terenskoga snimanja stanja vodopropusnih objekata i kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.Prilikom istraživanja nisu analizirani tehnički elementi šumskih cesta (osim erodiranosti kolničke konstrukcije), aktivnosti su usmjerene na vodopropusne objekte, odnosno njihovo stanje i eventualni utjecaj na erodiranje kolničke konstrukcije. Istraživanja su provedena u GJ »Neretvica« u okviru ŠPP »Konjičko«.Analizirano je ukupno 129 različitih vodopropusnih objekata, od kojih su 16 mostova, 73 cijevna betonska propusta i 40 drugih tipova objekata. U okviru provedene analize vodopropusnih objekata obrađena je oštećenost i funkcionalnost vodopropusnih objekata te erodiranost kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.
波斯尼亚和黑塞哥维那的地形以布尔达-平原为主，水文网络发达。在设计和建设舒姆斯卡公路网时，永久性或临时性水道的出现是一个问题，因此有必要规划和建设透水性结构。为了减少对舒姆（Šum）交通基础设施主要网络的不必要使用，有必要实施高质量的地表水排水解决方案，并在剩余的山间河道上建造一个渡槽。如果不以适当的方式解决地表水和沿岸水排水问题，水侵蚀是挂接结构上可能出现的现象之一。在水文网络对苏木交通基础设施主网络影响的背景下，对侵蚀过程的评估是基于对其附近的水通道结构和挂接结构状况的实地调查。Prilikom istraživanja nisu analizirani technikki elementi šumskih cesta (osim erodiranosti kolničke konstrukcije), aktivnosti su usmjerene na vodopropusne objekte, odnosno ich stanje i eventualni utjecaj na erodiranje kolničke konstrukcije.这些活动是在 "Konjičko" SPP 内的 "Neretvica" GJ 进行的。共分析了 129 种不同的透水结构，其中包括 16 座桥梁、73 个混凝土涵洞和 40 个其他类型的结构。透水结构分析的依据是透水结构的老化和功能性，以及其附近尖顶结构的侵蚀性质。
{"title":"Značenje funkcionalnosti vodopropusnih objekata u protuerozijskoj zaštiti na šumskim cestama","authors":"M. Bajrić, Elma Ljevo, D. Sokolovi̇c, Adnan Hodžić","doi":"10.5552/nms.2021.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.2","url":null,"abstract":"Bosna i Hercegovina ima pretežno brdsko-planinsku konfiguraciju terena, bogata je razvijenom hidrografskom mrežom. Pri projektiranju i izgradnji mreža šumskih cesta učestala je pojava presijecanja stalnih ili povremenih vodotoka pa je zato prijeko potrebno planirati i graditi vodopropusne objekte.Najrizičnija su mjesta, kada je u pitanju negativan utjecaj vodotoka na erozijske procese, upravo točke presijecanja šumske ceste rijekama i brdsko-planinskim vodotocima. Da bi se smanjio postotak neupotrebljivosti primarne mreže šumske transportne infrastrukture, treba pristupiti kvalitetnim rješenjima odvodnje površinskih voda i izgradnji prelazaka preko postojećih planinskih vodotoka. Vodna je erozija jedna od mogućih pojava, koja može nastati na kolničkoj konstrukciji, ako na odgovarajući način nije riješeno pitanje odvodnje površinskih i oborinskih voda.Procjena erozijskih procesa prilikom provođenja istraživanja utjecaja hidrografske mreže na primarnu mrežu šumske transportne infrastrukture obavlja se na osnovi terenskoga snimanja stanja vodopropusnih objekata i kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.Prilikom istraživanja nisu analizirani tehnički elementi šumskih cesta (osim erodiranosti kolničke konstrukcije), aktivnosti su usmjerene na vodopropusne objekte, odnosno njihovo stanje i eventualni utjecaj na erodiranje kolničke konstrukcije. Istraživanja su provedena u GJ »Neretvica« u okviru ŠPP »Konjičko«.Analizirano je ukupno 129 različitih vodopropusnih objekata, od kojih su 16 mostova, 73 cijevna betonska propusta i 40 drugih tipova objekata. U okviru provedene analize vodopropusnih objekata obrađena je oštećenost i funkcionalnost vodopropusnih objekata te erodiranost kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"101 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127292226","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Matija Bakarić, Fran Tomašić, Željko Zečić, Karlo Beljan
Posljednje desetljeće obilježeno je povećanim zanimanjem privatnih šumovlasnika za gospodarenje svojim šumoposjedom zbog promjena na tržištu drvom uzrokovanih velikim udjelom državnih šuma jer se promjenom načina poslovanja državnoga poduzeća drvna industrija okreće prema drugim izvorima sirovine. Tradicionalno gospodarenje privatnom šumom razumijeva pridobivanje drva najčešće neplanski uz degradiranje šumskih staništa. Javne ustanove koje upravljaju pojedinim zaštićenim područjima sve su češće izložene suradnji sa svim dionicima kako bi se zadovoljile želje svih njih u skladu s međunarodnom i nacionalnom legislativom. U uvodnom dijelu rada prikazuju se osnovni podaci o privatnim šumama te problemi u gospodarenju šumama u zaštićenim područjima. U središnjem dijelu rada navode se kategorije zaštite prirode te institucije namijenjene operativnomu gospodarenju privatnim šumama. U rezultatima rada daje se pregled površina privatnih šuma i broja šumoposjednika uz drvnu zalihu te popis gospodarskih jedinica unutar Parka prirode Medvednica na temelju pregleda programa gospodarenja. U završnom dijelu prikazuje se moguće unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama na zaštićenim područjima.
{"title":"Specifičnosti gospodarenja privatnim šumama u zaštićenim područjima s osvrtom na Park prirode Medvednica","authors":"Matija Bakarić, Fran Tomašić, Željko Zečić, Karlo Beljan","doi":"10.5552/nms.2021.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.7","url":null,"abstract":"Posljednje desetljeće obilježeno je povećanim zanimanjem privatnih šumovlasnika za gospodarenje svojim šumoposjedom zbog promjena na tržištu drvom uzrokovanih velikim udjelom državnih šuma jer se promjenom načina poslovanja državnoga poduzeća drvna industrija okreće prema drugim izvorima sirovine. Tradicionalno gospodarenje privatnom šumom razumijeva pridobivanje drva najčešće neplanski uz degradiranje šumskih staništa. Javne ustanove koje upravljaju pojedinim zaštićenim područjima sve su češće izložene suradnji sa svim dionicima kako bi se zadovoljile želje svih njih u skladu s međunarodnom i nacionalnom legislativom. U uvodnom dijelu rada prikazuju se osnovni podaci o privatnim šumama te problemi u gospodarenju šumama u zaštićenim područjima. U središnjem dijelu rada navode se kategorije zaštite prirode te institucije namijenjene operativnomu gospodarenju privatnim šumama. U rezultatima rada daje se pregled površina privatnih šuma i broja šumoposjednika uz drvnu zalihu te popis gospodarskih jedinica unutar Parka prirode Medvednica na temelju pregleda programa gospodarenja. U završnom dijelu prikazuje se moguće unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama na zaštićenim područjima.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"6 4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114031399","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Šume i šumsko zemljište danas pružaju višestruku korist čovjeku koji obitava u prirodi. Ubrzan i stresan način života čovjeku nameće potrebu da se skloni daleko od gradske gužve, a upravo se takva mjesta sve češće nalaze u parkovima prirode. Šume parka prirode uistinu mogu dati traženi mir posjetitelju, a Lonjsko polje i Medvednica su dva parka koja se sastoje od velikih, ali različitih šumskih površina. Također su to dva vrlo zanimljiva parka prirode, svaki specifičan na svoj način. Park prirode Medvednica rekreacijsko je područje u neposrednoj blizini milijunske gradske aglomeracije koji pruža velike mogućnosti za razvoj rekreacijskih aktivnosti. Šume na Medvednici ne služe samo za proizvodnju drvnih sortimenata, nego ih istodobno građani grada Zagreba i ostali ljudi koriste za svoju svakodnevnu rekreaciju. Pristup Parku prirode Medvednica omogućen je pješacima, biciklistima, posjetitelji mogu doći i osobnim automobilima i javnim prijevozom (autobus), a uskoro će u pogonu biti i žičara. Sadržaji koji se nude posjetiteljima su: poučne staze, planinarske staze, interpretativne šetnje, posjet Medvedgradu, špilji Veternici i rudniku Zrinski. Uz to, tu su i ugostiteljsko-smještajni kapaciteti te planinarski domovi. Park prirode Lonjsko polje je poplavno područje u kojemu dominiraju hrast lužnjak, crna joha, poljski jasen i nizinski brijest. Izgrađene su pješačke i edukativne staze, prihvatni centri, suvenirnice, osigurana plovidba čamcima iz pristaništa u Krapju, ali i povezanost autobusnim linijama. Ta infrastruktura i sadržaji, uključujući i edukativne programe, osnova su za pružanje višednevne usluge i zadržavanje posjetitelja na tom području. Posjetitelji u najvećem postotku uz pješačenje koriste vidikovce i promatranje ptica kao rekreativni sadržaj u Parku prirode Lonjsko polje. U članku se kroz opis svakog pojedinog parka prirode ukazuje na bitne razlike između ta dva područja, ali i sličnosti koje ih na neki način povezuju.
{"title":"Tehnička izvedba infrastrukture i ostali sadržaji u parkovima prirode Lonjsko polje i Medvednica","authors":"Tea Jakobašić, Zdravka Klišanin, Hrvoje Nevečerel, Kruno Lepoglavec","doi":"10.5552/nms.2021.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.8","url":null,"abstract":"Šume i šumsko zemljište danas pružaju višestruku korist čovjeku koji obitava u prirodi. Ubrzan i stresan način života čovjeku nameće potrebu da se skloni daleko od gradske gužve, a upravo se takva mjesta sve češće nalaze u parkovima prirode. Šume parka prirode uistinu mogu dati traženi mir posjetitelju, a Lonjsko polje i Medvednica su dva parka koja se sastoje od velikih, ali različitih šumskih površina. Također su to dva vrlo zanimljiva parka prirode, svaki specifičan na svoj način. Park prirode Medvednica rekreacijsko je područje u neposrednoj blizini milijunske gradske aglomeracije koji pruža velike mogućnosti za razvoj rekreacijskih aktivnosti. Šume na Medvednici ne služe samo za proizvodnju drvnih sortimenata, nego ih istodobno građani grada Zagreba i ostali ljudi koriste za svoju svakodnevnu rekreaciju. Pristup Parku prirode Medvednica omogućen je pješacima, biciklistima, posjetitelji mogu doći i osobnim automobilima i javnim prijevozom (autobus), a uskoro će u pogonu biti i žičara. Sadržaji koji se nude posjetiteljima su: poučne staze, planinarske staze, interpretativne šetnje, posjet Medvedgradu, špilji Veternici i rudniku Zrinski. Uz to, tu su i ugostiteljsko-smještajni kapaciteti te planinarski domovi. Park prirode Lonjsko polje je poplavno područje u kojemu dominiraju hrast lužnjak, crna joha, poljski jasen i nizinski brijest. Izgrađene su pješačke i edukativne staze, prihvatni centri, suvenirnice, osigurana plovidba čamcima iz pristaništa u Krapju, ali i povezanost autobusnim linijama. Ta infrastruktura i sadržaji, uključujući i edukativne programe, osnova su za pružanje višednevne usluge i zadržavanje posjetitelja na tom području. Posjetitelji u najvećem postotku uz pješačenje koriste vidikovce i promatranje ptica kao rekreativni sadržaj u Parku prirode Lonjsko polje. U članku se kroz opis svakog pojedinog parka prirode ukazuje na bitne razlike između ta dva područja, ali i sličnosti koje ih na neki način povezuju.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"83 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116647135","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：