Pub Date : 1900-01-01DOI: 10.31895/hcptbn.17.1-2.8
Tonči Rezić, Maria Drdić, Ines Radić, Ana Vrsalović Presečki
Nanoceluloza je prirodan i biorazgradiv materijal koji se dobiva iz obnovljivih lignoceluloznih sirovina kao sto su drvna biomasa, poljoprivredni ostaci i ostaci iz proizvodnje celuloze i papira. U posljednje vrijeme nanoceluloza kao zeleni materijal modernog doba zadobiva sve veći interes zbog svojih atraktivnih karakteristika kao što su izvrsna mehanička svojstva, velika površina te veliki broj hidroksilnih skupina koji omogućava veliki raspon modifikacija materijala. U ovome radu biti će opisani načini proizvodnje nanoceluloze iz lignoceluloznih sirovina korištenjem mehaničkih i fizikalno-kemijskih metoda, a poseban naglasak će bit dan na metode predobrade korištenjem enzima.
{"title":"Proizvodnja nanoceluloze iz lignoceluloznih sirovina","authors":"Tonči Rezić, Maria Drdić, Ines Radić, Ana Vrsalović Presečki","doi":"10.31895/hcptbn.17.1-2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31895/hcptbn.17.1-2.8","url":null,"abstract":"Nanoceluloza je prirodan i biorazgradiv materijal koji se dobiva iz obnovljivih lignoceluloznih sirovina kao sto su drvna biomasa, poljoprivredni ostaci i ostaci iz proizvodnje celuloze i papira. U posljednje vrijeme nanoceluloza kao zeleni materijal modernog doba zadobiva sve veći interes zbog svojih atraktivnih karakteristika kao što su izvrsna mehanička svojstva, velika površina te veliki broj hidroksilnih skupina koji omogućava veliki raspon modifikacija materijala. U ovome radu biti će opisani načini proizvodnje nanoceluloze iz lignoceluloznih sirovina korištenjem mehaničkih i fizikalno-kemijskih metoda, a poseban naglasak će bit dan na metode predobrade korištenjem enzima.","PeriodicalId":151907,"journal":{"name":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","volume":"24 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123932911","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 1900-01-01DOI: 10.31895/hcptbn.17.3-4.5
Teuta Murati, Martina Drenški, Marina Miletić, Ivana Kmetić
Autofagija je evolucijski dobro očuvan katabolički proces koji se događa u svim eukariotskim stanicama, a u kojem stanica razgradnjom oštećenih makromolekula i organela, između ostalog, osigurava hranjive tvari i energiju za održavanje vitalnih funkcija. Radi održavanja homeostaze, autofagija se na bazalnoj razini odvija neprestano u gotovo svim stanicama. Različiti fiziološki podražaji (oštećenja organela, nakupljanja proteinskih agregata, hipoksija, oksidacijski stres, upala i dr.) induciraju proces autofagije. Ipak, dokazano je da su nedostatak nutrijenata i energetski stres najsnažniji regulatori procesa autofagije. Pokretanjem autofagije stanice se „brane“ recikliranjem hranjivih sastojaka i/ili razgradnjom oštećenih organela. Uslijed prekomjerne eliminacije organela i citoplazmatskog sadržaja, prekomjerne mitofagije (selektivne razgradnje mitohondrija) i posljedičnog nedostatka energije, aktivacija autofagije može rezultirati i staničnom smrću (tzv. stanična smrt ovisna o autofagiji). Istraživanja su ukazala na važnost autofagije u očuvanju zdravlja kod bakterijskih i virusnih infekcija, karcinoma, neurodegenerativnih, metaboličkih i upalnih bolesti. Pojam autofagije najčešće se odnosi na najviše istražen oblik autofagije - makroautofagiju. Osim o tom obliku autofagije, u ovom preglednom radu dan je uvid u mehanizme i obilježja mikroautofagije i autofagije posredovane šaperonom (CMA).
{"title":"Molekularni mehanizmi i morfološka obilježja autofagije","authors":"Teuta Murati, Martina Drenški, Marina Miletić, Ivana Kmetić","doi":"10.31895/hcptbn.17.3-4.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31895/hcptbn.17.3-4.5","url":null,"abstract":"Autofagija je evolucijski dobro očuvan katabolički proces koji se događa u svim eukariotskim stanicama, a u kojem stanica razgradnjom oštećenih makromolekula i organela, između ostalog, osigurava hranjive tvari i energiju za održavanje vitalnih funkcija. Radi održavanja homeostaze, autofagija se na bazalnoj razini odvija neprestano u gotovo svim stanicama. Različiti fiziološki podražaji (oštećenja organela, nakupljanja proteinskih agregata, hipoksija, oksidacijski stres, upala i dr.) induciraju proces autofagije. Ipak, dokazano je da su nedostatak nutrijenata i energetski stres najsnažniji regulatori procesa autofagije. Pokretanjem autofagije stanice se „brane“ recikliranjem hranjivih sastojaka i/ili razgradnjom oštećenih organela. Uslijed prekomjerne eliminacije organela i citoplazmatskog sadržaja, prekomjerne mitofagije (selektivne razgradnje mitohondrija) i posljedičnog nedostatka energije, aktivacija autofagije može rezultirati i staničnom smrću (tzv. stanična smrt ovisna o autofagiji). Istraživanja su ukazala na važnost autofagije u očuvanju zdravlja kod bakterijskih i virusnih infekcija, karcinoma, neurodegenerativnih, metaboličkih i upalnih bolesti. Pojam autofagije najčešće se odnosi na najviše istražen oblik autofagije - makroautofagiju. Osim o tom obliku autofagije, u ovom preglednom radu dan je uvid u mehanizme i obilježja mikroautofagije i autofagije posredovane šaperonom (CMA).","PeriodicalId":151907,"journal":{"name":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","volume":"50 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134460845","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 1900-01-01DOI: 10.31895/hcptbn.17.3-4.4
Tonči Rezić, Ines Radić, Ana Vrsalović Presečki
Lignocelulozna biomasa je važan obnovljivi izvor energije i koristi se kao sirovina u proizvodnji biogoriva druge generacije. Zbog vrlo složene strukture, učinkovita enzimska hidroliza lignoceluloznebiomase je ključni izazov današnjice. Litička polisaharidna monooksigenaza (LPMO) je nedavno otkrivena vrsta enzima koji sadrže bakar, a imaju značajnu ulogu u oksidativnoj razgradnji netopivih biljnih polisaharida i topivih oligosaharida. Stoga je prepoznat kao jedan od bitnih enzima u održivoj pretvorbi lignocelulozne biomase, a važnost ovog enzima potvrđena je brojnim istraživanjima. Nakon reduktivne aktivacije, LPMO cijepa supstrat i potiče razgradnju biomase hidrolitičkim enzimima. U ovom preglednom radu, opisana je uloga LPMO u razgradnji lignocelulozne biomase s naglaskom na strukturu LPMO i mehanizma djelovanja LPMO na celuloznim supstratima.
木质纤维素生物质是一种重要的可再生能源,也是生产第二代生物燃料的原料。由于木质纤维素生物质结构复杂,对其进行高效的酶水解是当今的一个关键问题。石碳酸多糖单氧化酶(LPMO)是最近发现的一种降解木糖的酶,但在氧化降解不溶性胆汁多糖和可溶性寡糖方面也有重要作用。Stoga 被认为是木质纤维素生物质破坏性转化过程中的位酶之一,其重要性已被多项研究证实。还原激活后,LPMO 会受到抑制,并抑制水解酶对生物质的降解。U ovom preglednom radu, opisana je uloga LPMO u razgradnji lignocelulozne biomase s aclaskom na strukturu LPMO i mehanizma djelovanja LPMO na celuloznim supstratima.
{"title":"Karakteristike i struktura enzima litičke polisaharidne monooksigenaze","authors":"Tonči Rezić, Ines Radić, Ana Vrsalović Presečki","doi":"10.31895/hcptbn.17.3-4.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31895/hcptbn.17.3-4.4","url":null,"abstract":"Lignocelulozna biomasa je važan obnovljivi izvor energije i koristi se kao sirovina u proizvodnji biogoriva druge generacije. Zbog vrlo složene strukture, učinkovita enzimska hidroliza lignoceluloznebiomase je ključni izazov današnjice. Litička polisaharidna monooksigenaza (LPMO) je nedavno otkrivena vrsta enzima koji sadrže bakar, a imaju značajnu ulogu u oksidativnoj razgradnji netopivih biljnih polisaharida i topivih oligosaharida. Stoga je prepoznat kao jedan od bitnih enzima u održivoj pretvorbi lignocelulozne biomase, a važnost ovog enzima potvrđena je brojnim istraživanjima. Nakon reduktivne aktivacije, LPMO cijepa supstrat i potiče razgradnju biomase hidrolitičkim enzimima. U ovom preglednom radu, opisana je uloga LPMO u razgradnji lignocelulozne biomase s naglaskom na strukturu LPMO i mehanizma djelovanja LPMO na celuloznim supstratima.","PeriodicalId":151907,"journal":{"name":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","volume":"84 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128687194","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 1900-01-01DOI: 10.31895/hcptbn.17.3-4.3
Ana Dobrinčić, Barbara Brunović, Zrinka Čošić, Zdenka Pelaić, M. Repajić, B. Levaj
Fresh-cut apples provide consumers convenient, fresh, ready-to-eat product. However such products are susceptible to browning and microbiological spoilage which occurs very quickly after processing. Due to their antimicrobial properties, essential oils have a potential stabilizing effect on fresh-cut products, but could have undesirable effects on their color or taste. The aim of this study was to investigate the effect of laurel essential oil (LEO) treatment at different concentrations (25, 75, 125 and 175 mg L-1) on the shelf-life (aerobic mesophilic bacteria count) and physical (soluble dry metter, pH, color, texture) and sensory characteristics of fresh-cut apples during 10 days of storage at 8 °C. Number of aerobic mesophilic bacteria decreased with the increase of LEO concentration and it slightly increased with the increase of storage time. In general, samples treated with 75 mg L-1 LEO had the lowest and samples treated with 175 mg L-1 LEO the highest soluble dry matter, while pH trend was vice versa. Soluble dry matter, pH, and firmness increased during storage. Apples treated with 75 mg L-1 LEO after 10 days of storage showed the least color change. This study showed that LEO can be used to preserve and enrich sensory characteristics of fresh-cut apples, especially at a concentration of 75 mg L-1. Generally, this LEO concentration can be recommended regarding the results of microbiological and sensory analysis as well as results of soluble dry matter, pH, color parameters and firmness.
{"title":"The influence of laurel essential oil treatment on the shelf-life and sensory characteristics of fresh-cut apples during storage","authors":"Ana Dobrinčić, Barbara Brunović, Zrinka Čošić, Zdenka Pelaić, M. Repajić, B. Levaj","doi":"10.31895/hcptbn.17.3-4.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31895/hcptbn.17.3-4.3","url":null,"abstract":"Fresh-cut apples provide consumers convenient, fresh, ready-to-eat product. However such products are susceptible to browning and microbiological spoilage which occurs very quickly after processing. Due to their antimicrobial properties, essential oils have a potential stabilizing effect on fresh-cut products, but could have undesirable effects on their color or taste. The aim of this study was to investigate the effect of laurel essential oil (LEO) treatment at different concentrations (25, 75, 125 and 175 mg L-1) on the shelf-life (aerobic mesophilic bacteria count) and physical (soluble dry metter, pH, color, texture) and sensory characteristics of fresh-cut apples during 10 days of storage at 8 °C. Number of aerobic mesophilic bacteria decreased with the increase of LEO concentration and it slightly increased with the increase of storage time. In general, samples treated with 75 mg L-1 LEO had the lowest and samples treated with 175 mg L-1 LEO the highest soluble dry matter, while pH trend was vice versa. Soluble dry matter, pH, and firmness increased during storage. Apples treated with 75 mg L-1 LEO after 10 days of storage showed the least color change. This study showed that LEO can be used to preserve and enrich sensory characteristics of fresh-cut apples, especially at a concentration of 75 mg L-1. Generally, this LEO concentration can be recommended regarding the results of microbiological and sensory analysis as well as results of soluble dry matter, pH, color parameters and firmness.","PeriodicalId":151907,"journal":{"name":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","volume":"32 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125481541","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}