Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.93
Antun Bilić
Uočljiv je nerazmjer između važnosti instituta zajedničkog djelovanja u pravu preuzimanja dioničkih društava i kvalitete njegova uređenja u aktualnim odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava (ZPDD). Problemi počinju već sa samom definicijom, a zaoštravaju se mnogobrojnim presumpcijama koje po svojoj naravi često nisu dovoljne ni da posluže kao indicij zajedničkog djelovanja, a kamoli da prebace teret dokaza na stjecatelje. Možda najvažnije, zajedničko djelovanje postavljeno je toliko široko da obeshrabruje poželjni dioničarski aktivizam kao što je raspravljanje i dogovaranje oko pojedine odluke na glavnoj skupštini. Osim kritika, članak preporučuje konkretne izmjene, koje zahtijevaju gotovo potpuno novo zakonsko uređenje.
{"title":"Zajedničko djelovanje pri preuzimanju dioničkih društava","authors":"Antun Bilić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.93","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.93","url":null,"abstract":"Uočljiv je nerazmjer između važnosti instituta zajedničkog djelovanja u pravu preuzimanja dioničkih društava i kvalitete njegova uređenja u aktualnim odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava (ZPDD). Problemi počinju već sa samom definicijom, a zaoštravaju se mnogobrojnim presumpcijama koje po svojoj naravi često nisu dovoljne ni da posluže kao indicij zajedničkog djelovanja, a kamoli da prebace teret dokaza na stjecatelje. Možda najvažnije, zajedničko djelovanje postavljeno je toliko široko da obeshrabruje poželjni dioničarski aktivizam kao što je raspravljanje i dogovaranje oko pojedine odluke na glavnoj skupštini. Osim kritika, članak preporučuje konkretne izmjene, koje zahtijevaju gotovo potpuno novo zakonsko uređenje.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49245326","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.189
M. Carić, Ljiljana Širić
Prilikom izbora teme ovog rada autorice su se rukovodile uvjerenjem da se radi o izvanredno aktualnoj i značajnoj temi. Ubrzan i značajan razvoj tehnologije i audio-video tehnike u današnje vrijeme omogućio je zvučno i slikovno snimanje u neusporedivo većem opsegu u odnosu na prošla vremena. Vještačenje u kaznenom postupku jedna je od dokaznih radnji čijim se provođenjem nastoje utvrditi relevantne činjenice za ocjenu postojanja elemenata kaznenog djela ili za ocjenu elemenata o počinitelju i okolnostima počinjenja kaznenog djela. Vještačenja zvučnih i glasovnih zapisa, te vještačenja (poremećaja) glasa, govora i jezika pripadaju specifičnom interdisciplinarnom području nazvanom „forenzička akustika i fonetika“ koje objedinjuje biomedicinske, tehničke i društvene znanosti i koja se povjeravaju iskusnim stručnjacima određenog formalnog obrazovanja zbog prostorno-tehničkih uvjeta, kompleksnosti samog vještačenja i potrebe poštovanja znanstvenih i stručnih akreditiranih metoda kojima se utvrđuju činjenice relevantne za pojedini sudski predmet. Autorice daju pregled ključnih pitanja vezanih uz tehničke snimke činjenica uređene pozitivnim zakonodavstvom uz ukazivanje na mogućnosti primjene vještačenja iz područja forenzičke akustike i fonetike, koje bi značajno pridonijelo učinkovitosti kaznenog postupka. Temeljni je prigovor dosadašnjoj praksi vrlo rijetka primjena vještačenja iz područja forenzičke akustike i fonetike, koja se pretežno odnosi na telekomunikacijska vještačenja, a znatno rjeđe na informatička ili akustička vještačenja, kao i na činjenicu da postoji izuzetno mali broj educiranih vještaka iz ovog područja. Također daju i neke prijedloge de lege ferenda, koji se odnose na širu primjenu u praksi vještačenja forenzičke akustike i fonetike, kao i na stanovite intervencije u zakonski tekst.
在选择这部作品的主题时，作者确信这是一个非常流行和重要的话题。今天，快速而重要的技术发展和音视频技术使音频和图形记录在过去更加不成功。刑事诉讼中的调查结果是其试图确定相关事实的证据库之一，以评估犯罪行为要素的存在，或评估犯罪人的要素和诉讼情况。Vještačenja zvučnih i glasovnih zapisa，言语和语言属于一个特定的跨学科领域，称为“法医声学和语音学”“它结合了生物医学、技术和社会科学，并由于空间和技术条件、他们自身技能的复杂性以及需要尊重科学和专家认证方法来确定与个别司法事项相关的事实，信任接受特定正规教育的专家除了积极立法规定的事实的技术记录外，还表明有可能应用法医声学和语音技能，这将大大有助于刑事诉讼的有效性。迄今为止的主要论点是，很少应用法医声学和语音学技能，这些技能与电信技能密切相关，与信息或声学技能广泛相关，而且在这一领域接受培训的技能数量非常少。还有关于发酵法的建议，涉及更广泛地应用法医声学和语音技能实践，以及法律文本中的干预状态。
{"title":"Application of Forensic Acoustics and Phonetics in Criminal Proceedings with Special Reference to Examination of Voice Records","authors":"M. Carić, Ljiljana Širić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.189","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.189","url":null,"abstract":"Prilikom izbora teme ovog rada autorice su se rukovodile uvjerenjem da se radi o izvanredno aktualnoj i značajnoj temi. Ubrzan i značajan razvoj tehnologije i audio-video tehnike u današnje vrijeme omogućio je zvučno i slikovno snimanje u neusporedivo većem opsegu u odnosu na prošla vremena. Vještačenje u kaznenom postupku jedna je od dokaznih radnji čijim se provođenjem nastoje utvrditi relevantne činjenice za ocjenu postojanja elemenata kaznenog djela ili za ocjenu elemenata o počinitelju i okolnostima počinjenja kaznenog djela. Vještačenja zvučnih i glasovnih zapisa, te vještačenja (poremećaja) glasa, govora i jezika pripadaju specifičnom interdisciplinarnom području nazvanom „forenzička akustika i fonetika“ koje objedinjuje biomedicinske, tehničke i društvene znanosti i koja se povjeravaju iskusnim stručnjacima određenog formalnog obrazovanja zbog prostorno-tehničkih uvjeta, kompleksnosti samog vještačenja i potrebe poštovanja znanstvenih i stručnih akreditiranih metoda kojima se utvrđuju činjenice relevantne za pojedini sudski predmet. Autorice daju pregled ključnih pitanja vezanih uz tehničke snimke činjenica uređene pozitivnim zakonodavstvom uz ukazivanje na mogućnosti primjene vještačenja iz područja forenzičke akustike i fonetike, koje bi značajno pridonijelo učinkovitosti kaznenog postupka. Temeljni je prigovor dosadašnjoj praksi vrlo rijetka primjena vještačenja iz područja forenzičke akustike i fonetike, koja se pretežno odnosi na telekomunikacijska vještačenja, a znatno rjeđe na informatička ili akustička vještačenja, kao i na činjenicu da postoji izuzetno mali broj educiranih vještaka iz ovog područja. Također daju i neke prijedloge de lege ferenda, koji se odnose na širu primjenu u praksi vještačenja forenzičke akustike i fonetike, kao i na stanovite intervencije u zakonski tekst.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47122514","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-12-19DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.146.771
Jelena Kasap, Višnja Lachner
Razdoblje neposredno nakon Prvog svjetskog rata obilježeno je nizom političkih i gospodarskih odluka koje su nepovratno izmijenile društvenu strukturu kao i posjedovne odnose na području cijele Države SHS. Sa svrhom ukidanja posljednjih tragova feudalnih ili kolonatskih odnosa te ukidanja veleposjeda, agrarna je reforma bez iznimke provedena na području cijele Države. Dostupna istraživanja u značajnoj su mjeri obrazložila postupak donošenja političkih odluka, kao i postupak primjene agrarne reforme na različitim feudalnim imanjima na području Države te su od neizmjernog značaja za razumijevanje problematike u historijskom, ali i u pravnom smislu. Kada je riječ o provođenju reforme i ukidanju veleposjeda na području Slavonije, pravna historiografija raspolaže podacima o nestajanju velikih imanja slavonskoga plemstva, ali ne i o statusu posjeda bogatih posjednika, osobito onih njemačke narodnosti. U svrhu popunjavanja stanovite praznine, ovo se istraživanje nastojalo usredotočiti na pravnogospodarske učinke provođenja agrarne reforme na veleposjedu Josipa Gustava Blaua koji je istaknutim doprinosom kulturnom razvoju grada Osijeka ostavio značajan trag u historiografiji grada. Detaljnom raščlambom dostupnog arhivskog materijala, kao i komparacijom zaključaka dostupnih istraživanja nastajat će se utvrditi i prikazati veličina i pravni status veleposjeda Pomoćin prije, ali i neposredno nakon eksproprijacije u okviru provođenja agrarne reforme u razdoblju 1921. – 1929. godine.
第一次世界大战后不久，人们观察到一系列政治和经济决策一再改变了整个SHS国家的社会结构和所有权。为了消除封建或殖民关系的最后痕迹，消除痴迷，农业改革无一例外地在全国各地实施。现有的研究突出了政策决策过程，以及土地改革对国家地区各种封建财产的应用，对理解历史问题和法律问题都具有不重要的意义。当谈到斯拉沃尼亚地区的改革和废除奴隶制时，法律史上有关于斯拉沃尼亚部落伟大遗产消失的数据，但没有关于富有所有者，特别是德国人民的地位的数据。为了填补这一空缺，本研究试图关注Josip Gustav Blau所进行的农业改革的法律影响，他强调了该市文化发展对奥西耶克的贡献，对该市的历史留下了重大影响。详细地说，对现有档案材料的计算和对现有研究结论的比较将开始确定和显示大使助理在1921年土地改革被征用之前以及之后不久的规模和法律地位。1929
{"title":"Agrarna reforma veleposjeda Pomoćin","authors":"Jelena Kasap, Višnja Lachner","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.146.771","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.146.771","url":null,"abstract":"Razdoblje neposredno nakon Prvog svjetskog rata obilježeno je nizom političkih i gospodarskih odluka koje su nepovratno izmijenile društvenu strukturu kao i posjedovne odnose na području cijele Države SHS. Sa svrhom ukidanja posljednjih tragova feudalnih ili kolonatskih odnosa te ukidanja veleposjeda, agrarna je reforma bez iznimke provedena na području cijele Države. Dostupna istraživanja u značajnoj su mjeri obrazložila postupak donošenja političkih odluka, kao i postupak primjene agrarne reforme na različitim feudalnim imanjima na području Države te su od neizmjernog značaja za razumijevanje problematike u historijskom, ali i u pravnom smislu. Kada je riječ o provođenju reforme i ukidanju veleposjeda na području Slavonije, pravna historiografija raspolaže podacima o nestajanju velikih imanja slavonskoga plemstva, ali ne i o statusu posjeda bogatih posjednika, osobito onih njemačke narodnosti. U svrhu popunjavanja stanovite praznine, ovo se istraživanje nastojalo usredotočiti na pravnogospodarske učinke provođenja agrarne reforme na veleposjedu Josipa Gustava Blaua koji je istaknutim doprinosom kulturnom razvoju grada Osijeka ostavio značajan trag u historiografiji grada. Detaljnom raščlambom dostupnog arhivskog materijala, kao i komparacijom zaključaka dostupnih istraživanja nastajat će se utvrditi i prikazati veličina i pravni status veleposjeda Pomoćin prije, ali i neposredno nakon eksproprijacije u okviru provođenja agrarne reforme u razdoblju 1921. – 1929. godine.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42749524","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-12-19DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.146.747
Valentino Kuzelj, Antonija Petričušić
U suvremenosti je neprihvatljivo pojednostavljeno lockeovsko shvaćanje ljudskih prava kao isključivo klasičnih liberalnih (građanskih i političkih) tzv. negativnih prava i sloboda. Naime, potrebno je osvijestiti kako obje (uvelike artificijelno razdvojene) kategorije ljudskih prava (građanska i politička te ekonomska i socijalna) imaju svoje porijeklo u istoj normativnoj osnovi: nepovredivom dostojanstvu i jamstvu autonomije ljudske osobe. Stoga tek njihovo integralno shvaćanje i ostvarenje može zajamčiti neometan razvoj i afirmaciju čovjekova dostojanstva u suvremenoj ustavnoj državi. Stoga je u hrvatskom i europskom kontekstu potrebno odbaciti isključivu posvećenost američkog Ustava i sudske prakse idealu negativnih sloboda te se zagledati u praksu indijskog Vrhovnog suda koji, nadilazeći tekstualna ograničenja pri interpretaciji socioekonomskih jamstava sadržanih u Ustavu Indije, pronalazi dublji smisao i organsku isprepletenost temeljnih (građanskih i političkih) prava i usmjeravajućih načela državne politike (socioekonomskih jamstava). Inspirirajući se indijskim iskustvom, ali na snažnijem ustavnom temelju (Ustav Republike Hrvatske ne dvoji o karakteru socijalnih i ekonomskih prava kao punokrvnih ljudskih prava) Ustavni sud Republike Hrvatske može osnažiti vlastitu jurisprudenciju socijalnih prava te pridonijeti izgradnji suvereniteta hrvatskoga Ustava.
{"title":"Neprihvatljivost artificijelnog izdvajanja socijalnih jamstava iz općeg koncepta ljudskih prava","authors":"Valentino Kuzelj, Antonija Petričušić","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.146.747","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.146.747","url":null,"abstract":"U suvremenosti je neprihvatljivo pojednostavljeno lockeovsko shvaćanje ljudskih prava kao isključivo klasičnih liberalnih (građanskih i političkih) tzv. negativnih prava i sloboda. Naime, potrebno je osvijestiti kako obje (uvelike artificijelno razdvojene) kategorije ljudskih prava (građanska i politička te ekonomska i socijalna) imaju svoje porijeklo u istoj normativnoj osnovi: nepovredivom dostojanstvu i jamstvu autonomije ljudske osobe. Stoga tek njihovo integralno shvaćanje i ostvarenje može zajamčiti neometan razvoj i afirmaciju čovjekova dostojanstva u suvremenoj ustavnoj državi. Stoga je u hrvatskom i europskom kontekstu potrebno odbaciti isključivu posvećenost američkog Ustava i sudske prakse idealu negativnih sloboda te se zagledati u praksu indijskog Vrhovnog suda koji, nadilazeći tekstualna ograničenja pri interpretaciji socioekonomskih jamstava sadržanih u Ustavu Indije, pronalazi dublji smisao i organsku isprepletenost temeljnih (građanskih i političkih) prava i usmjeravajućih načela državne politike (socioekonomskih jamstava). Inspirirajući se indijskim iskustvom, ali na snažnijem ustavnom temelju (Ustav Republike Hrvatske ne dvoji o karakteru socijalnih i ekonomskih prava kao punokrvnih ljudskih prava) Ustavni sud Republike Hrvatske može osnažiti vlastitu jurisprudenciju socijalnih prava te pridonijeti izgradnji suvereniteta hrvatskoga Ustava.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46796977","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-12-19DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.146.729
Ivan Kosnica, Marina Novotny
Autori su u radu propitali dosege i ograničenja načela kontinuiteta državljanstva u hrvatskom pravnom poretku od završetka Drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana. U radu su stoga posebno analizirane promjene do kojih je došlo neposredno nakon Drugog svjetskog rata te stupanjem na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu 8. listopada 1991. godine. Na temelju provedene analize, autori su pokazali da je načelo kontinuiteta bilo važno načelo državljanskog prava u analiziranim razdobljima. Pored navedenog, autori su ukazali i na bitna ograničenja dosega tog načela.
{"title":"Načelo kontinuiteta državljanstva u hrvatskom pravnom poretku od 1945. godine do danas","authors":"Ivan Kosnica, Marina Novotny","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.146.729","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.146.729","url":null,"abstract":"Autori su u radu propitali dosege i ograničenja načela kontinuiteta državljanstva u hrvatskom pravnom poretku od završetka Drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana. U radu su stoga posebno analizirane promjene do kojih je došlo neposredno nakon Drugog svjetskog rata te stupanjem na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu 8. listopada 1991. godine. Na temelju provedene analize, autori su pokazali da je načelo kontinuiteta bilo važno načelo državljanskog prava u analiziranim razdobljima. Pored navedenog, autori su ukazali i na bitna ograničenja dosega tog načela.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49520189","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-12-19DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.146.853
Haris Silajdžić
U radu će biti prikazan sudski sistem u kolonijama na teritoriji Sjeverne Amerike. Nakon kratkog uvoda, u sklopu prvog dijela rada objašnjeni su načini formiranja sudova unutar kolonija na teritoriji Sjeverne Amerike. S tim u vezi važno je istaći da su sudovi formirali na tri načina od kojih će, svaki ponaosob biti pojašnjen u radu. U okviru drugog dijela rada objašnjene su vrste sudova unutar kolonija i objašnjene su određene sličnosti i razlike u odnosu sa istim sudovima u Engleskoj. Cilj ovog rada je predstaviti načine nastanka sudova, uz predstavljanje primjera, u kolonijama na teritoriji Sjeverne Amerike, a nadalje, svrha ovog rada je prikazati vrste sudova koje su egzistirale na novonastaloj teritoriji. Rad predstavlja historijski prikaz nastanka i vrste sudova u kolonijalnom periodu, te su za izradu ovog rada korištene historijska i komparativna metoda. Korištenjem historijske metode prikazan je način nastanka i vrste sudova u kolonijama, dok su komparativnom metodom prikazane su sličnosti i razlike u odnosu na pojedine sudove u Engleskoj. Pored toga, autor je koristio opće naučne metode poput klasifikacije, analize, generalizacije, konkretizacije i deskripcije. Na kraju rada su izvedeni relevantni zaključci u kojima se sumiraju rezultati istraživanja i navode kritički osvrti na ista.
{"title":"Nastanak i vrste kolonijalnih sudova u Sjevernoj Americi","authors":"Haris Silajdžić","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.146.853","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.146.853","url":null,"abstract":"U radu će biti prikazan sudski sistem u kolonijama na teritoriji Sjeverne Amerike. Nakon kratkog uvoda, u sklopu prvog dijela rada objašnjeni su načini formiranja sudova unutar kolonija na teritoriji Sjeverne Amerike. S tim u vezi važno je istaći da su sudovi formirali na tri načina od kojih će, svaki ponaosob biti pojašnjen u radu. U okviru drugog dijela rada objašnjene su vrste sudova unutar kolonija i objašnjene su određene sličnosti i razlike u odnosu sa istim sudovima u Engleskoj. Cilj ovog rada je predstaviti načine nastanka sudova, uz predstavljanje primjera, u kolonijama na teritoriji Sjeverne Amerike, a nadalje, svrha ovog rada je prikazati vrste sudova koje su egzistirale na novonastaloj teritoriji. Rad predstavlja historijski prikaz nastanka i vrste sudova u kolonijalnom periodu, te su za izradu ovog rada korištene historijska i komparativna metoda. Korištenjem historijske metode prikazan je način nastanka i vrste sudova u kolonijama, dok su komparativnom metodom prikazane su sličnosti i razlike u odnosu na pojedine sudove u Engleskoj. Pored toga, autor je koristio opće naučne metode poput klasifikacije, analize, generalizacije, konkretizacije i deskripcije. Na kraju rada su izvedeni relevantni zaključci u kojima se sumiraju rezultati istraživanja i navode kritički osvrti na ista.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48292442","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-12-19DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.146.793
Ana Đanić Čeko, Matko Guštin
Digitalna javna uprava kao koncept djelovanja javne uprave i dio središnjeg servisa građana, treba dovesti do bržeg, učinkovitijeg i odgovornijeg pristupa uslugama. U Republici Hrvatskoj digitalizacija javne uprave provodi se već niz godina, odnosno od 2014. kada je s radom započeo sustav e-Građani kojim je do danas digitalizirano više od 100 usluga. Ključni preduvjet digitalizacije javne uprave jest odgovarajući zakonodavni okvir na nacionalnoj te na razini Europske unije. Premda Zakon o općem upravnom postupku iz 2010. sadrži niz odredbi koje omogućavaju uspostavu tzv. elektroničke javne uprave, njegove prve izmjene i dopune iz 2021. otvorile su put ka daljnjoj digitalizaciji javne uprave. Poseban osvrt autori pridaju digitalizaciji unutar sustava socijalne skrbi, s obzirom na to da se njime naglašava važnost zaštite najranjivijih društvenih skupina. Kako bi uz normativnu analizu ukazali i na stvarnu funkcionalnost digitalizirane javne uprave, autori analiziraju dvije grupe statističkih podataka. Tako predstavljaju statističke podatke o broju korisnika sustava e-Građani, kao i broj korisnika digitaliziranog sustava socijalne skrbi. Poseban je naglasak na provedenoj analizi službenih mrežnih stranica centara za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj te na dostupnosti izjava o digitalnoj pristupačnosti, odnosno pristupačnosti službenih mrežnih stranica. Ti pokazatelji ukazuju na daljnje izazove digitalizacije javne uprave te važnosti razvijanja inkluzivnog pristupa.
{"title":"Digitalizacija hrvatske javne uprave s posebnim osvrtom na sustav socijalne skrbi","authors":"Ana Đanić Čeko, Matko Guštin","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.146.793","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.146.793","url":null,"abstract":"Digitalna javna uprava kao koncept djelovanja javne uprave i dio središnjeg servisa građana, treba dovesti do bržeg, učinkovitijeg i odgovornijeg pristupa uslugama. U Republici Hrvatskoj digitalizacija javne uprave provodi se već niz godina, odnosno od 2014. kada je s radom započeo sustav e-Građani kojim je do danas digitalizirano više od 100 usluga. Ključni preduvjet digitalizacije javne uprave jest odgovarajući zakonodavni okvir na nacionalnoj te na razini Europske unije. Premda Zakon o općem upravnom postupku iz 2010. sadrži niz odredbi koje omogućavaju uspostavu tzv. elektroničke javne uprave, njegove prve izmjene i dopune iz 2021. otvorile su put ka daljnjoj digitalizaciji javne uprave. Poseban osvrt autori pridaju digitalizaciji unutar sustava socijalne skrbi, s obzirom na to da se njime naglašava važnost zaštite najranjivijih društvenih skupina. Kako bi uz normativnu analizu ukazali i na stvarnu funkcionalnost digitalizirane javne uprave, autori analiziraju dvije grupe statističkih podataka. Tako predstavljaju statističke podatke o broju korisnika sustava e-Građani, kao i broj korisnika digitaliziranog sustava socijalne skrbi. Poseban je naglasak na provedenoj analizi službenih mrežnih stranica centara za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj te na dostupnosti izjava o digitalnoj pristupačnosti, odnosno pristupačnosti službenih mrežnih stranica. Ti pokazatelji ukazuju na daljnje izazove digitalizacije javne uprave te važnosti razvijanja inkluzivnog pristupa.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47600640","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.663
Hana Šarkinović-Köse
Rad se zasniva na presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore u vezi sa ograničavanjem prava na zaštitu ličnih podataka. U radu su nabrojani propisi koji regulišu ovo pitanje; preporuke i dr, recentna praksa Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Crne Gore i osnovnih državnih tužilaca. Primjena mjera u vezi sa zaštitom ličnih podataka za vrijeme globalne pandemije zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, obvezuje države članice Savjeta Evrope da preduzmu adekvatne radnje protiv širenja opasnog virusa u različitom obimu i intenzitetu, što rezultira u ograničavaju više ljudskih prava i osnovnih sloboda zajemčenih odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u, prvenstveno slobodu kretanja i slobodu okupljanja. Ograničenja pojedinih drugih prava i sloboda u najvećoj su mjeri derivati tih primarnih ograničenja, a u nekim državama ograničenja se protežu i na prava koja ne deriviraju iz primarnih ograničenja slobode kretanja i okupljanja, kao što su prava na slobodu izražavanja, prava na imovinu i dr.
{"title":"Ograničenje prava na zaštitu ličnih podataka za vrijeme pandemije korona virusa u Crnoj Gori","authors":"Hana Šarkinović-Köse","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.663","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.663","url":null,"abstract":"Rad se zasniva na presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore u vezi sa ograničavanjem prava na zaštitu ličnih podataka. U radu su nabrojani propisi koji regulišu ovo pitanje; preporuke i dr, recentna praksa Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Crne Gore i osnovnih državnih tužilaca. Primjena mjera u vezi sa zaštitom ličnih podataka za vrijeme globalne pandemije zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, obvezuje države članice Savjeta Evrope da preduzmu adekvatne radnje protiv širenja opasnog virusa u različitom obimu i intenzitetu, što rezultira u ograničavaju više ljudskih prava i osnovnih sloboda zajemčenih odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u, prvenstveno slobodu kretanja i slobodu okupljanja. Ograničenja pojedinih drugih prava i sloboda u najvećoj su mjeri derivati tih primarnih ograničenja, a u nekim državama ograničenja se protežu i na prava koja ne deriviraju iz primarnih ograničenja slobode kretanja i okupljanja, kao što su prava na slobodu izražavanja, prava na imovinu i dr.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46057574","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.575
Lana Ofak
Cilj je ovog rada prikazati međudjelovanje između pandemije koronavirusa i pravne regulacije zaštite okoliša. U tom pogledu prvo će se objasniti međunarodnopravni okvir za sprečavanje i suzbijanje pandemija životinjskog porijekla te istaknuti potreba osnaživanja propisa koji se odnose na sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti koje potječu od životinja (poglavlje 2.). Zatim će se analizirati povezanost pandemije koronavirusa i pravnog okvira koji se odnosi na osiguravanje kakvoće zraka (poglavlje 3.) te razmotriti postoji li povezanost pandemije s aktivnostima vezanima za borbu protiv klimatskih promjena, osobito u kontekstu potrebe gospodarskog oporavka pri čemu će se posebna pažnja posvetiti Europskom zelenom planu i prijedlogu zakonodavnog paketa Europske unije „Spremni za 55 %“ (poglavlje 4.).
{"title":"Utjecaj pandemije koronavirusa na pravo okoliša","authors":"Lana Ofak","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.575","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.575","url":null,"abstract":"Cilj je ovog rada prikazati međudjelovanje između pandemije koronavirusa i pravne regulacije zaštite okoliša. U tom pogledu prvo će se objasniti međunarodnopravni okvir za sprečavanje i suzbijanje pandemija životinjskog porijekla te istaknuti potreba osnaživanja propisa koji se odnose na sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti koje potječu od životinja (poglavlje 2.). Zatim će se analizirati povezanost pandemije koronavirusa i pravnog okvira koji se odnosi na osiguravanje kakvoće zraka (poglavlje 3.) te razmotriti postoji li povezanost pandemije s aktivnostima vezanima za borbu protiv klimatskih promjena, osobito u kontekstu potrebe gospodarskog oporavka pri čemu će se posebna pažnja posvetiti Europskom zelenom planu i prijedlogu zakonodavnog paketa Europske unije „Spremni za 55 %“ (poglavlje 4.).","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44733677","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.599
Guillaume Halard
U predmetnom izlaganju pokušava se sagledati nekoliko elemenata: 1. u kolikom opsegu javnopravna tijela mogu prisiliti građane na obvezno cijepljenje; 2. što o obveznom cijepljenju kazuje Ustav Francuske Republike, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalno zakonodavstvo te relevantna sudska praksa.
{"title":"Les enjeux juridiques de la vaccination obligatoire","authors":"Guillaume Halard","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.599","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.599","url":null,"abstract":"U predmetnom izlaganju pokušava se sagledati nekoliko elemenata: 1. u kolikom opsegu javnopravna tijela mogu prisiliti građane na obvezno cijepljenje; 2. što o obveznom cijepljenju kazuje Ustav Francuske Republike, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalno zakonodavstvo te relevantna sudska praksa.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48539762","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：