Pub Date : 2023-09-29DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.148.355
Bosiljka Britvić Vetma, Ivan Malenica
U ovome radu bavimo se upravnosudskom praksom kao instrumentom kontrole pravne norme, i to s različitih aspekata. S aspekta koji prikazuje razvoj i važnost sudske kontrole pravnih propisa, zatim s obzirom na komparativnu relevantnu sudsku praksu kao i s obzirom na širinu ovlasti suca u odlučivanju o pravima i obvezama stranke u francuskom upravnom pravu.
在本系列中，我们将从不同方面重点探讨作为控制法律规范工具的行政和司法实践。S aspekta koji prikazuje razvoj i važnost sudske kontroly pravnih propisa, zatim s obzirom na compararativnu relevantnu sudsku praksu kao i s obzirom na širinu ovlasti suca u odlučivanju o pravima i obvezama stranke u francuskom upravnom pravu.
{"title":"Upravnosudska praksa – instrument kontrole kvalitete pravne norme","authors":"Bosiljka Britvić Vetma, Ivan Malenica","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.355","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.355","url":null,"abstract":"U ovome radu bavimo se upravnosudskom praksom kao instrumentom kontrole pravne norme, i to s različitih aspekata. S aspekta koji prikazuje razvoj i važnost sudske kontrole pravnih propisa, zatim s obzirom na komparativnu relevantnu sudsku praksu kao i s obzirom na širinu ovlasti suca u odlučivanju o pravima i obvezama stranke u francuskom upravnom pravu.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"29 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294570","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.219
Stjepan Novak
The Russian aggression on Ukraine has triggered a complex question: could Russia, as one of five permanent members of the UNSC, be expelled from the UN regardless of Article 6 of the UN Charter? This Article provides that a UN member state which has persistently violated the principles from the Charter may be expelled from the UN by the General Assembly upon the recommendation of the UNSC. Since this recommendation of the UNSC requires unanimity of all its permanent members, it seems that the international community has been faced with a seemingly unsolvable situation. Nevertheless, there are maneuvers based on the rules of customary international law embodied in the Vienna Convention of the Law of Treaties, that could be exercised. Those maneuvers would not be something unseen in the history of UN law; however extreme and severe consequences would arise this time.
{"title":"The Expulsion of a Permanent Member of the UNSC from the UN","authors":"Stjepan Novak","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.219","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.219","url":null,"abstract":"The Russian aggression on Ukraine has triggered a complex question: could Russia, as one of five permanent members of the UNSC, be expelled from the UN regardless of Article 6 of the UN Charter? This Article provides that a UN member state which has persistently violated the principles from the Charter may be expelled from the UN by the General Assembly upon the recommendation of the UNSC. Since this recommendation of the UNSC requires unanimity of all its permanent members, it seems that the international community has been faced with a seemingly unsolvable situation. Nevertheless, there are maneuvers based on the rules of customary international law embodied in the Vienna Convention of the Law of Treaties, that could be exercised. Those maneuvers would not be something unseen in the history of UN law; however extreme and severe consequences would arise this time.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42643182","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.237
Lejla Zilić-Čurić
Ekskluzijsko pravilo u krivičnom postupku predstavlja mjesto konfrontacije ljudskih prava i utvrđivanja materijalne istine. Upravo zbog toga, problematika dopuštenosti upotrebe nezakonitih dokaza spada u najkompleksnija pitanja krivičnog postupka. Mnogo kontroverznih pitanja u sudskoj praksi Međunarodnog krivičnog suda u pogledu ocjene i upotrebe nezakonitih dokaza čini ovu temu aktuelnom u naučnom i stručnom diskursu. Ovo naučno istraživanje, prvenstveno daju kritičku analizu primjenjivog prava i sudske prakse u pogledu ekskluzijskog pravila u krivičnom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom. Kroz navedenu analizu, istraživanje ispituje da li široko postavljeno sudijsko polje procjene u procesu ocjene i upotrebe nezakonitih dokaza ostavlja prostor za arbitrarnost i nedosljednost u sudskoj praksi. U konačnici, intencija istraživanja jeste ispitati da li se primjenom uspostavljenog pravila izdvajanja nezakonitih dokaza ostvaruju ciljevi krivičnog postupka, jednako kao i ispitati reperkusije navedenog pravila na uživanje ljudskih prava osumnjičene odnosno optužene osobe.
{"title":"The Exclusionary Rule and Human Rights Protection in Criminal Proceedings Before the International Criminal Court","authors":"Lejla Zilić-Čurić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.237","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.237","url":null,"abstract":"Ekskluzijsko pravilo u krivičnom postupku predstavlja mjesto konfrontacije ljudskih prava i utvrđivanja materijalne istine. Upravo zbog toga, problematika dopuštenosti upotrebe nezakonitih dokaza spada u najkompleksnija pitanja krivičnog postupka. Mnogo kontroverznih pitanja u sudskoj praksi Međunarodnog krivičnog suda u pogledu ocjene i upotrebe nezakonitih dokaza čini ovu temu aktuelnom u naučnom i stručnom diskursu. Ovo naučno istraživanje, prvenstveno daju kritičku analizu primjenjivog prava i sudske prakse u pogledu ekskluzijskog pravila u krivičnom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom. Kroz navedenu analizu, istraživanje ispituje da li široko postavljeno sudijsko polje procjene u procesu ocjene i upotrebe nezakonitih dokaza ostavlja prostor za arbitrarnost i nedosljednost u sudskoj praksi. U konačnici, intencija istraživanja jeste ispitati da li se primjenom uspostavljenog pravila izdvajanja nezakonitih dokaza ostvaruju ciljevi krivičnog postupka, jednako kao i ispitati reperkusije navedenog pravila na uživanje ljudskih prava osumnjičene odnosno optužene osobe.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48610114","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.1
Nina Tepeš
Regulation (EU) 2019/452 of the European Parliament and of the Council of 19 March 2019 establishing a framework for the screening of foreign direct investments into the Union establishes a framework for the screening by Member States of foreign direct investments into the Union on the grounds of security or public order. In addition, it introduces two separate cooperation mechanisms, depending on whether the foreign direct investment is undergoing screening. Although it largely provides for non-controversial procedural requirements (relating to transparency, non-discrimination, relevant time frames, coordination, confidentiality, assistance and mutual communication), Regulation 2019/452 also contains specific implied obligations, which may prove to be especially burdensome for the Member States which have no foreign direct investment screening legislation. Regulation 2019/452 does not expressly oblige Member States to adopt a foreign direct investment screening mechanism. Nevertheless, the Commission’s activities and communications seem to suggest that the ultimate goal sought to be achieved is to have all Member States introduce national foreign direct investment legislation in the foreseeable future.
{"title":"Foreign Direct Investment Screening in the EU – Future Perspectives and Implied Obligations","authors":"Nina Tepeš","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.1","url":null,"abstract":"Regulation (EU) 2019/452 of the European Parliament and of the Council of 19 March 2019 establishing a framework for the screening of foreign direct investments into the Union establishes a framework for the screening by Member States of foreign direct investments into the Union on the grounds of security or public order. In addition, it introduces two separate cooperation mechanisms, depending on whether the foreign direct investment is undergoing screening. Although it largely provides for non-controversial procedural requirements (relating to transparency, non-discrimination, relevant time frames, coordination, confidentiality, assistance and mutual communication), Regulation 2019/452 also contains specific implied obligations, which may prove to be especially burdensome for the Member States which have no foreign direct investment screening legislation. Regulation 2019/452 does not expressly oblige Member States to adopt a foreign direct investment screening mechanism. Nevertheless, the Commission’s activities and communications seem to suggest that the ultimate goal sought to be achieved is to have all Member States introduce national foreign direct investment legislation in the foreseeable future.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48249163","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.65
Tomislav Jakšić
Može se općenito reći kako je povlaštena informacija ona koja njegovu poznavatelju daje prednost pred ostalim sudionicima tržišta kapitala pri donošenju odluke o ulaganju (npr. informacija o učinjenoj ponudi za preuzimanje dionica izdavatelja). Takva se prednost redovito reflektira u imovinskoj koristi koju korisnik informacije postiže na tržištu prodajom ili kupnjom financijskih instrumenta izdavatelja. Ne treba zaboraviti kako asimetrija informacija na tržištu kapitala uvijek postoji jer barem upućene osobe (npr. uprava izdavatelja) raspolažu cjenovno osjetljivim informacijama. Međutim, radi zaštite transparentnosti i jačanja povjerenja u trgovanje na uređenom tržištu kapitala zabranjena je svaka zlouporaba takvih informacija. Tržište kapitala u Hrvatskoj tu nije iznimka. Ako je takvih slučajeva i bilo u praksi, za očekivati je da su vrlo rijetki. To ne znači kako do takvih zlouporaba redovito ne dolazi. To se vjerojatno može pripisati nedovoljno razvijenoj ulagačkoj kulturi, a tek posljedično nedovoljnom poznavanju propisa i općeg ulagačkog iskustva. Shodno tomu, svrha ovog rada je početi od početka pojmovnom obradbom pojma „povlaštene informacije“ čime će, nadajmo se, potaknuti sudionike tržišta kapitala na opreznije postupanje s takvim informacijama.
{"title":"Pojam povlaštene informacije","authors":"Tomislav Jakšić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.65","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.65","url":null,"abstract":"Može se općenito reći kako je povlaštena informacija ona koja njegovu poznavatelju daje prednost pred ostalim sudionicima tržišta kapitala pri donošenju odluke o ulaganju (npr. informacija o učinjenoj ponudi za preuzimanje dionica izdavatelja). Takva se prednost redovito reflektira u imovinskoj koristi koju korisnik informacije postiže na tržištu prodajom ili kupnjom financijskih instrumenta izdavatelja. Ne treba zaboraviti kako asimetrija informacija na tržištu kapitala uvijek postoji jer barem upućene osobe (npr. uprava izdavatelja) raspolažu cjenovno osjetljivim informacijama. Međutim, radi zaštite transparentnosti i jačanja povjerenja u trgovanje na uređenom tržištu kapitala zabranjena je svaka zlouporaba takvih informacija. Tržište kapitala u Hrvatskoj tu nije iznimka. Ako je takvih slučajeva i bilo u praksi, za očekivati je da su vrlo rijetki. To ne znači kako do takvih zlouporaba redovito ne dolazi. To se vjerojatno može pripisati nedovoljno razvijenoj ulagačkoj kulturi, a tek posljedično nedovoljnom poznavanju propisa i općeg ulagačkog iskustva. Shodno tomu, svrha ovog rada je početi od početka pojmovnom obradbom pojma „povlaštene informacije“ čime će, nadajmo se, potaknuti sudionike tržišta kapitala na opreznije postupanje s takvim informacijama.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48582356","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.145
Zvonimir Tomičić
U radu se preispituju neka do sada neupitna stajališta vezana uz primjenu poligrafa za potrebe kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj. To se čini kroz kratki povijesni pregled nastanka do danas važećih teorijskih stavova po pitanju upotrebljivosti rezultata poligrafskog ispitivanja te kroz njihovu usporedbu s razvojem u poredbenom pravu i hrvatskoj sudskoj praksi. Nakon toga se kroz analizu normativnog okvira detektira siva zona primjene koja je prisutna u fazi policijskog postupanja prema osumnjičeniku, kao i drugi problemi prouzročeni uglavnom neusklađenošću glavnih pravnih izvora o kojima ovisi upotreba poligrafa. Na temelju provedene analize, u radu se predlaže novi pristup načinu reguliranja primjene poligrafa za potrebe kaznenog postupka. Nudi se koncept sukladan temeljnim načelima hrvatskog kaznenog procesnog prava, koji bi zadovoljio trenutne potrebe u smislu zaštite prava okrivljenika i efikasnosti postupanja, a istodobno bi bio spreman za izazove koji uslijed razvoja novih tehnologija, poglavito umjetne inteligencije, predstoje načelu slobodne ocjene dokaza u bliskoj budućnosti.
{"title":"Polygraph Examination – A Different View and New Perspectives","authors":"Zvonimir Tomičić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.145","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.145","url":null,"abstract":"U radu se preispituju neka do sada neupitna stajališta vezana uz primjenu poligrafa za potrebe kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj. To se čini kroz kratki povijesni pregled nastanka do danas važećih teorijskih stavova po pitanju upotrebljivosti rezultata poligrafskog ispitivanja te kroz njihovu usporedbu s razvojem u poredbenom pravu i hrvatskoj sudskoj praksi. Nakon toga se kroz analizu normativnog okvira detektira siva zona primjene koja je prisutna u fazi policijskog postupanja prema osumnjičeniku, kao i drugi problemi prouzročeni uglavnom neusklađenošću glavnih pravnih izvora o kojima ovisi upotreba poligrafa. Na temelju provedene analize, u radu se predlaže novi pristup načinu reguliranja primjene poligrafa za potrebe kaznenog postupka. Nudi se koncept sukladan temeljnim načelima hrvatskog kaznenog procesnog prava, koji bi zadovoljio trenutne potrebe u smislu zaštite prava okrivljenika i efikasnosti postupanja, a istodobno bi bio spreman za izazove koji uslijed razvoja novih tehnologija, poglavito umjetne inteligencije, predstoje načelu slobodne ocjene dokaza u bliskoj budućnosti.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41842739","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.119
A. Blagojević, Martina Antunović
Posljednja dva do tri desetljeća obilježile se mnoge i raznolike krize i izazovi, od terorizma, preko globalne financijske krize, do migracija, no ona koju je prouzročio COVID-19 svakako ulazi u red kriza koje po svom obuhvatu i karakteru ulaze među najozbiljnije i ujedno najneočekivanije. S jedne strane nepripremljene za borbu protiv nepoznatog neprijatelja, a s druge strane pod očekivanjima poduzimanja raznih zdravstvenih, ekonomskih i pravnih mjera, države su se snalazile kako god su mogle. Međutim, poduzete mjere, koje sasvim sigurno spadaju u najrestriktivnije mjere ne samo u recentnim vremenima, s razlogom su izazvale zabrinutost u pogledu izazova poštovanja standarda demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Bez ikakve sumnje, pandemija COVID-a testirala je posvećenost država vladavini prava, ljudskim pravima i demokraciji u uvjetima izvanrednih okolnosti. Neke države taj su test položile s visokom ocjenom, dok su druge prilično zakazale. Cilj je ovoga rada analizirati ustavnopravni okvir, ali i postupanja hrvatskih vlasti tijekom pandemije, te doći do zaključka s kakvom je ocjenom zemlja položila test ustavnosti i očuvanja vladavine prava i ljudskih prava u to krizno vrijeme. U tom kontekstu provest će se analiza odgovarajućih odredbi međunarodnih dokumenata i odredbi Ustava Republike Hrvatske o izvanrednom stanju, nakon čega će biti prikazan pregled antipandemijskih mjera, kao i relevantna praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske vezano uz ustavnost pojedinih mjera.
{"title":"State of Emergency in the context of COVID-19","authors":"A. Blagojević, Martina Antunović","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.119","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.119","url":null,"abstract":"Posljednja dva do tri desetljeća obilježile se mnoge i raznolike krize i izazovi, od terorizma, preko globalne financijske krize, do migracija, no ona koju je prouzročio COVID-19 svakako ulazi u red kriza koje po svom obuhvatu i karakteru ulaze među najozbiljnije i ujedno najneočekivanije. S jedne strane nepripremljene za borbu protiv nepoznatog neprijatelja, a s druge strane pod očekivanjima poduzimanja raznih zdravstvenih, ekonomskih i pravnih mjera, države su se snalazile kako god su mogle. Međutim, poduzete mjere, koje sasvim sigurno spadaju u najrestriktivnije mjere ne samo u recentnim vremenima, s razlogom su izazvale zabrinutost u pogledu izazova poštovanja standarda demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Bez ikakve sumnje, pandemija COVID-a testirala je posvećenost država vladavini prava, ljudskim pravima i demokraciji u uvjetima izvanrednih okolnosti. Neke države taj su test položile s visokom ocjenom, dok su druge prilično zakazale. Cilj je ovoga rada analizirati ustavnopravni okvir, ali i postupanja hrvatskih vlasti tijekom pandemije, te doći do zaključka s kakvom je ocjenom zemlja položila test ustavnosti i očuvanja vladavine prava i ljudskih prava u to krizno vrijeme. U tom kontekstu provest će se analiza odgovarajućih odredbi međunarodnih dokumenata i odredbi Ustava Republike Hrvatske o izvanrednom stanju, nakon čega će biti prikazan pregled antipandemijskih mjera, kao i relevantna praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske vezano uz ustavnost pojedinih mjera.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45580581","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.279
M. Konieczny
This paper examines the subject of patriotism and nationalism - the two concepts that are apparently similar but in fact, there are essential and irreconcilable differences between them. The paper traces problems arising from the false understanding the terms patriotism and nationalism. The aim of the paper was to answer the question if right-wing views may result in the harmful social attitudes that are close to nationalism and fascism. The first purpose of the paper was to define what patriotism, nationalism and fascism meant in the past and how they are understood nowadays. The second purpose was to reveal and expose how the right-wing patriotism has become one of the most severe security threats and how the false patriotism and nationalist trends may lead to abuse of law, excess of jurisdiction or even crimes against humanity. The article proves that nationalism-related ignorance and blindness have contributed to the deaths of billions of people around the world. Thus, the paper presents a scientifically and politically current and important issue, basing on the review of contemporary scientific literature.
{"title":"Patriotizam i nacionalizam kao posljedica desničarskih stavova i izvor zločina","authors":"M. Konieczny","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.279","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.279","url":null,"abstract":"This paper examines the subject of patriotism and nationalism - the two concepts that are apparently similar but in fact, there are essential and irreconcilable differences between them. The paper traces problems arising from the false understanding the terms patriotism and nationalism. The aim of the paper was to answer the question if right-wing views may result in the harmful social attitudes that are close to nationalism and fascism. The first purpose of the paper was to define what patriotism, nationalism and fascism meant in the past and how they are understood nowadays. The second purpose was to reveal and expose how the right-wing patriotism has become one of the most severe security threats and how the false patriotism and nationalist trends may lead to abuse of law, excess of jurisdiction or even crimes against humanity. The article proves that nationalism-related ignorance and blindness have contributed to the deaths of billions of people around the world. Thus, the paper presents a scientifically and politically current and important issue, basing on the review of contemporary scientific literature.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48843676","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.37
Marko Ivkošić
Formalni pojam kontrole u pravu preuzimanja razlikuje se od materijalnopravnog pojma kontrole u pravu povezanih društava s obzirom na opseg sudjelovanja u temeljnom odnosno glasačkom kapitalu ciljnoga odnosno ovisnoga društva. Razlika u određenju pretpostavljene mogućnosti prevladavajućeg utjecaja i kontrole nad društvom ne proizlazi iz različitog stupnja utjecaja u društvu. Jer i vladanje i kontrola ponajprije ovise o mogućnosti postavljanja članova upravljačke strukture, a koja se ostvaruje dosezanjem obične većine na glavnoj skupštini društva. Ako dioničar i ne drži apsolutnu većinu glasačkih prava u društvu, kadar je izvršavati prevladavajući utjecaj u njemu. Stjecanjem dionica s pravom glasa u iznosu većem od 25% dioničar prekoračuje kontrolni prag i dužan je objaviti javnu ponudu za preuzimanje, a adresati ponude su svi preostali tzv. manjinski dioničari ciljnoga društva. Oni slobodno odlučuju o prihvatu ponude i istupanju iz društva ili njezinu odbijanju. Stjecatelju dionica pribrajaju se glasovi i onih dioničara koji s njim zajednički djeluju. Uočena su nedostatci u određenju visine kontrolnog praga kao i uređenju zajedničkog djelovanja pa se de lege ferenda preporučuje izmjena relevantnih odredbi i daju se prijedlozi za nju. U pravu povezanih društava štite se vanjski dioničari ovisnoga društva na način da ih se ovlašćuje na isplatu primjerene naknade odnosno otpremnine, ali samo u slučajevima kada je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti. Moć vladajućega društva nad ovisnim iskazuje se sintagmom „prevladavajući utjecaj“. Vladajuće je ono društvo koje može neposredno ili posredno imati prevladavajući utjecaj na ovisno društvo, a presumira se da je društvo koje se nalazi u većinskom sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio. Nakon razmatranja odnosa moći u društvima dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu i povezanih društava uočava se da se pravozaštitni ciljevi prava preuzimanja i prava povezanih društava ne preklapaju, niti su im isti adresati osim u slučaju društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište.
{"title":"Kontrola nad dioničkim društvom u pravu preuzimanja i pravu povezanih društava","authors":"Marko Ivkošić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.37","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.37","url":null,"abstract":"Formalni pojam kontrole u pravu preuzimanja razlikuje se od materijalnopravnog pojma kontrole u pravu povezanih društava s obzirom na opseg sudjelovanja u temeljnom odnosno glasačkom kapitalu ciljnoga odnosno ovisnoga društva. Razlika u određenju pretpostavljene mogućnosti prevladavajućeg utjecaja i kontrole nad društvom ne proizlazi iz različitog stupnja utjecaja u društvu. Jer i vladanje i kontrola ponajprije ovise o mogućnosti postavljanja članova upravljačke strukture, a koja se ostvaruje dosezanjem obične većine na glavnoj skupštini društva. Ako dioničar i ne drži apsolutnu većinu glasačkih prava u društvu, kadar je izvršavati prevladavajući utjecaj u njemu. Stjecanjem dionica s pravom glasa u iznosu većem od 25% dioničar prekoračuje kontrolni prag i dužan je objaviti javnu ponudu za preuzimanje, a adresati ponude su svi preostali tzv. manjinski dioničari ciljnoga društva. Oni slobodno odlučuju o prihvatu ponude i istupanju iz društva ili njezinu odbijanju. Stjecatelju dionica pribrajaju se glasovi i onih dioničara koji s njim zajednički djeluju. Uočena su nedostatci u određenju visine kontrolnog praga kao i uređenju zajedničkog djelovanja pa se de lege ferenda preporučuje izmjena relevantnih odredbi i daju se prijedlozi za nju. U pravu povezanih društava štite se vanjski dioničari ovisnoga društva na način da ih se ovlašćuje na isplatu primjerene naknade odnosno otpremnine, ali samo u slučajevima kada je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti. Moć vladajućega društva nad ovisnim iskazuje se sintagmom „prevladavajući utjecaj“. Vladajuće je ono društvo koje može neposredno ili posredno imati prevladavajući utjecaj na ovisno društvo, a presumira se da je društvo koje se nalazi u većinskom sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio. Nakon razmatranja odnosa moći u društvima dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu i povezanih društava uočava se da se pravozaštitni ciljevi prava preuzimanja i prava povezanih društava ne preklapaju, niti su im isti adresati osim u slučaju društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41576157","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-03-28DOI: 10.31141/zrpfs.2023.60.147.175
Slavko Čandrlić, Dubravka Holik, Ivan Včev
U radu se prikazuju pravni akti Ugarskog namjesničkog vijeća dok je ono djelovalo u svojstvu Zemaljske vlade te gradskih vlasti kojima se uređivalo ljekarništvo tijekom prve polovine 19. stoljeća na području slavonskog Provincijala. U tom dijelu Carevine, jedan od važnijih gradova bio je Slobodni i kraljevski grad Osijek, koji je to područje regulirao kroz svoja samoupravna tijela, Gradsko poglavarstvo (magistrat) i gradski fizikat. Slijedom navedenoga, u radu se prvotno navode propisi kojima je centralna državna vlast zajedno s gradskom upravom pravno regulirala osnivanje i način rada ljekarni. Opisuje se proces imenovanja i opoziva ljekarnika, a poseban je naglasak stavljen na središnji dio rada u kojem se prikazuju odluke kojima se suzbijala nezakonita prodaja lijekova, otrova i drugih medicinskih pripravaka. Naposljetku, objašnjava se regulacija cijene lijekova i ljekarničkih pristojbi.
{"title":"Pravna regulativa ljekarništva u Slavoniji u prvoj polovini 19. stoljeća","authors":"Slavko Čandrlić, Dubravka Holik, Ivan Včev","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.147.175","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.175","url":null,"abstract":"U radu se prikazuju pravni akti Ugarskog namjesničkog vijeća dok je ono djelovalo u svojstvu Zemaljske vlade te gradskih vlasti kojima se uređivalo ljekarništvo tijekom prve polovine 19. stoljeća na području slavonskog Provincijala. U tom dijelu Carevine, jedan od važnijih gradova bio je Slobodni i kraljevski grad Osijek, koji je to područje regulirao kroz svoja samoupravna tijela, Gradsko poglavarstvo (magistrat) i gradski fizikat. Slijedom navedenoga, u radu se prvotno navode propisi kojima je centralna državna vlast zajedno s gradskom upravom pravno regulirala osnivanje i način rada ljekarni. Opisuje se proces imenovanja i opoziva ljekarnika, a poseban je naglasak stavljen na središnji dio rada u kojem se prikazuju odluke kojima se suzbijala nezakonita prodaja lijekova, otrova i drugih medicinskih pripravaka. Naposljetku, objašnjava se regulacija cijene lijekova i ljekarničkih pristojbi.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46644316","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：