Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.663
Hana Šarkinović-Köse
Rad se zasniva na presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore u vezi sa ograničavanjem prava na zaštitu ličnih podataka. U radu su nabrojani propisi koji regulišu ovo pitanje; preporuke i dr, recentna praksa Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Crne Gore i osnovnih državnih tužilaca. Primjena mjera u vezi sa zaštitom ličnih podataka za vrijeme globalne pandemije zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, obvezuje države članice Savjeta Evrope da preduzmu adekvatne radnje protiv širenja opasnog virusa u različitom obimu i intenzitetu, što rezultira u ograničavaju više ljudskih prava i osnovnih sloboda zajemčenih odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u, prvenstveno slobodu kretanja i slobodu okupljanja. Ograničenja pojedinih drugih prava i sloboda u najvećoj su mjeri derivati tih primarnih ograničenja, a u nekim državama ograničenja se protežu i na prava koja ne deriviraju iz primarnih ograničenja slobode kretanja i okupljanja, kao što su prava na slobodu izražavanja, prava na imovinu i dr.
{"title":"Ograničenje prava na zaštitu ličnih podataka za vrijeme pandemije korona virusa u Crnoj Gori","authors":"Hana Šarkinović-Köse","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.663","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.663","url":null,"abstract":"Rad se zasniva na presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore u vezi sa ograničavanjem prava na zaštitu ličnih podataka. U radu su nabrojani propisi koji regulišu ovo pitanje; preporuke i dr, recentna praksa Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Crne Gore i osnovnih državnih tužilaca. Primjena mjera u vezi sa zaštitom ličnih podataka za vrijeme globalne pandemije zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, obvezuje države članice Savjeta Evrope da preduzmu adekvatne radnje protiv širenja opasnog virusa u različitom obimu i intenzitetu, što rezultira u ograničavaju više ljudskih prava i osnovnih sloboda zajemčenih odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u, prvenstveno slobodu kretanja i slobodu okupljanja. Ograničenja pojedinih drugih prava i sloboda u najvećoj su mjeri derivati tih primarnih ograničenja, a u nekim državama ograničenja se protežu i na prava koja ne deriviraju iz primarnih ograničenja slobode kretanja i okupljanja, kao što su prava na slobodu izražavanja, prava na imovinu i dr.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46057574","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.575
Lana Ofak
Cilj je ovog rada prikazati međudjelovanje između pandemije koronavirusa i pravne regulacije zaštite okoliša. U tom pogledu prvo će se objasniti međunarodnopravni okvir za sprečavanje i suzbijanje pandemija životinjskog porijekla te istaknuti potreba osnaživanja propisa koji se odnose na sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti koje potječu od životinja (poglavlje 2.). Zatim će se analizirati povezanost pandemije koronavirusa i pravnog okvira koji se odnosi na osiguravanje kakvoće zraka (poglavlje 3.) te razmotriti postoji li povezanost pandemije s aktivnostima vezanima za borbu protiv klimatskih promjena, osobito u kontekstu potrebe gospodarskog oporavka pri čemu će se posebna pažnja posvetiti Europskom zelenom planu i prijedlogu zakonodavnog paketa Europske unije „Spremni za 55 %“ (poglavlje 4.).
{"title":"Utjecaj pandemije koronavirusa na pravo okoliša","authors":"Lana Ofak","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.575","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.575","url":null,"abstract":"Cilj je ovog rada prikazati međudjelovanje između pandemije koronavirusa i pravne regulacije zaštite okoliša. U tom pogledu prvo će se objasniti međunarodnopravni okvir za sprečavanje i suzbijanje pandemija životinjskog porijekla te istaknuti potreba osnaživanja propisa koji se odnose na sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti koje potječu od životinja (poglavlje 2.). Zatim će se analizirati povezanost pandemije koronavirusa i pravnog okvira koji se odnosi na osiguravanje kakvoće zraka (poglavlje 3.) te razmotriti postoji li povezanost pandemije s aktivnostima vezanima za borbu protiv klimatskih promjena, osobito u kontekstu potrebe gospodarskog oporavka pri čemu će se posebna pažnja posvetiti Europskom zelenom planu i prijedlogu zakonodavnog paketa Europske unije „Spremni za 55 %“ (poglavlje 4.).","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44733677","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.599
Guillaume Halard
U predmetnom izlaganju pokušava se sagledati nekoliko elemenata: 1. u kolikom opsegu javnopravna tijela mogu prisiliti građane na obvezno cijepljenje; 2. što o obveznom cijepljenju kazuje Ustav Francuske Republike, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalno zakonodavstvo te relevantna sudska praksa.
{"title":"Les enjeux juridiques de la vaccination obligatoire","authors":"Guillaume Halard","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.599","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.599","url":null,"abstract":"U predmetnom izlaganju pokušava se sagledati nekoliko elemenata: 1. u kolikom opsegu javnopravna tijela mogu prisiliti građane na obvezno cijepljenje; 2. što o obveznom cijepljenju kazuje Ustav Francuske Republike, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalno zakonodavstvo te relevantna sudska praksa.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48539762","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.491
Boris Ljubanović, Ana Đanić Čeko
Uvažavajući činjenicu da su ljudska prava i slobode u najvećoj opasnosti upravo za trajanja kriznih (izvanrednih) situacija, uočavamo da su se mjere izrečene za vrijeme pandemije ponajviše odnosile i utjecale na slobodu kretanja. U radu se ukratko propitkuje, kroz ustavnopravne uvjete postavljene u ustavnim člancima, o utjecaju pandemije na ograničavanje slobode kretanja. Nadalje, s upravnopravnog aspekta preispituju se određena postupanja i odluke imenovanog stručnog tijela Stožera, samo u pogledu zabrana i ograničenja koja se odnose na prelaske graničnih prijelaza, a u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Primjenom normativne analize, pozornost se posvećuje važećem zakonskom okviru postavljenom u Zakonu o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji se odnosi na ovlasti Stožera i izricanje prije svega sigurnosnih mjera u pogledu zabrana i ograničenja prelazaka graničnih prijelaza. Kratko se daje osvrt na odabranu ustavnosudsku praksu, tzv. „COVID-predmete“, te ističu određeni ustavnopravni argumenti. Završno se navode kritička promišljanja i iznose zaključci o odabranoj problematici.
{"title":"(Ne)opravdanost ograničenja i zabrana prelaska graničnih prijelaza pod utjecajem pandemije Covid-a 19","authors":"Boris Ljubanović, Ana Đanić Čeko","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.491","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.491","url":null,"abstract":"Uvažavajući činjenicu da su ljudska prava i slobode u najvećoj opasnosti upravo za trajanja kriznih (izvanrednih) situacija, uočavamo da su se mjere izrečene za vrijeme pandemije ponajviše odnosile i utjecale na slobodu kretanja. U radu se ukratko propitkuje, kroz ustavnopravne uvjete postavljene u ustavnim člancima, o utjecaju pandemije na ograničavanje slobode kretanja. Nadalje, s upravnopravnog aspekta preispituju se određena postupanja i odluke imenovanog stručnog tijela Stožera, samo u pogledu zabrana i ograničenja koja se odnose na prelaske graničnih prijelaza, a u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Primjenom normativne analize, pozornost se posvećuje važećem zakonskom okviru postavljenom u Zakonu o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji se odnosi na ovlasti Stožera i izricanje prije svega sigurnosnih mjera u pogledu zabrana i ograničenja prelazaka graničnih prijelaza. Kratko se daje osvrt na odabranu ustavnosudsku praksu, tzv. „COVID-predmete“, te ističu određeni ustavnopravni argumenti. Završno se navode kritička promišljanja i iznose zaključci o odabranoj problematici.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42428836","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.587
Alen Rajko
Zakon o općem upravnom postupku sadržava više odredaba na temelju kojih se, u slučaju izvanrednih situacija, u konkretnim predmetima može odstupiti od redovitih postupovnih pravila. Tiču se neposrednog rješavanja upravne stvari, usmenog rješenja (uz moguće hitno izvršenje), isključenja odgodnog učinka žalbe, određivanja privremenog zastupnika stranke, vremena dostave akta i poduzimanja radnji bez obzira na mjesnu nadležnost. Po prirodi stvari, pretpostavke za primjenu tih odredaba propisane su općenito, a uglavnom rezultiraju donošenjem oneroznih upravnih akata. Premda Zakon o upravnim sporovima nema takve odredbe, postoje instituti uređeni tim Zakonom koji su u većoj mjeri povezani s rješavanjem predmeta u izvanrednim situacijama. Spomenuta opća pravila hrvatskoga upravnog postupka i upravnog spora predviđena za izvanredne situacije u radu su analizirana i sistematizirana, uz prateće interpretacije i pojmovna razgraničenja.
一般行政程序法包含了更多的规定，在此基础上，在特殊情况下，可以从常规程序规则中转移特定主题。Tiču se neposrednog rješavanja upravne stvari，usmenog rje sz enja（uz moguće hitno izvršenje），isključenja odgodnog učinkažalbe，odreřivanja privaremenog zastulnika stranke，vremena dostave akta i poduzimanja radnji bez obzira na mjesnu nadležnost。从性质上讲，适用这些规定的假设通常是规定的，主要导致采取繁重的行政行为。尽管有《行政纠纷法》，但该法设立的一些机构与在特殊情况下处理这一问题最为相关。对克罗地亚治理和行政争端的一般规则进行了分析和系统化，这些规则适用于工作中的特殊情况，随后是解释和支持限制。
{"title":"Opća pravila hrvatskoga upravnog postupka i upravnog spora predviđena za izvanredne situacije","authors":"Alen Rajko","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.587","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.587","url":null,"abstract":"Zakon o općem upravnom postupku sadržava više odredaba na temelju kojih se, u slučaju izvanrednih situacija, u konkretnim predmetima može odstupiti od redovitih postupovnih pravila. Tiču se neposrednog rješavanja upravne stvari, usmenog rješenja (uz moguće hitno izvršenje), isključenja odgodnog učinka žalbe, određivanja privremenog zastupnika stranke, vremena dostave akta i poduzimanja radnji bez obzira na mjesnu nadležnost. Po prirodi stvari, pretpostavke za primjenu tih odredaba propisane su općenito, a uglavnom rezultiraju donošenjem oneroznih upravnih akata. Premda Zakon o upravnim sporovima nema takve odredbe, postoje instituti uređeni tim Zakonom koji su u većoj mjeri povezani s rješavanjem predmeta u izvanrednim situacijama. Spomenuta opća pravila hrvatskoga upravnog postupka i upravnog spora predviđena za izvanredne situacije u radu su analizirana i sistematizirana, uz prateće interpretacije i pojmovna razgraničenja.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48821042","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.615
Philippe Ranquet
Sporovi povezani s pandemijom COVID-19 doveli su do velike „aktivnosti“ upravnih sudova, a posebno francuskog Državnog savjeta. Osim toga, većina pokrenutih sporova zahtijevala je hitno rješavanje koje ima za cilj obustavu akta kada postoji ozbiljna sumnja u njegovu zakonitost. Rješenja usvojena u sporovima vođenim povodom pandemije Covid-19 istaknuli su učinkovitost „hitnog postupka“ u fazi popuštanja ograničenja.
{"title":"Le contrôle du juge administratif sur la conciliation entre libertés individuelles et sécurité sanitaire","authors":"Philippe Ranquet","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.615","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.615","url":null,"abstract":"Sporovi povezani s pandemijom COVID-19 doveli su do velike „aktivnosti“ upravnih sudova, a posebno francuskog Državnog savjeta. Osim toga, većina pokrenutih sporova zahtijevala je hitno rješavanje koje ima za cilj obustavu akta kada postoji ozbiljna sumnja u njegovu zakonitost. Rješenja usvojena u sporovima vođenim povodom pandemije Covid-19 istaknuli su učinkovitost „hitnog postupka“ u fazi popuštanja ograničenja.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48146258","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.513
Andrijana Bilić
U radu se razmatra mogu li COVID-potvrde opravdano utjecati na radnopravni status radnika. U tu svrhu detaljno se analizira ustavnost odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, konkretno Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2 od 28. rujna 2021. te Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova od 12. studenoga 2021., kao prethodno pitanje radi iznalaženja odgovora na pitanje jesu li mjerama sadržanima u gore navedenim odlukama opravdano ograničila neka zaštićena temeljna ljudska prava i slobode, a posebice u kontekstu radnopravnih odnosa pravo na rad te pravo na jednakost glede uvjeta rada.
{"title":"Utjecaj COVID-potvrda na pravo na rad i radnopravni status radnika u Republici Hrvatskoj","authors":"Andrijana Bilić","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.513","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.513","url":null,"abstract":"U radu se razmatra mogu li COVID-potvrde opravdano utjecati na radnopravni status radnika. U tu svrhu detaljno se analizira ustavnost odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, konkretno Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2 od 28. rujna 2021. te Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova od 12. studenoga 2021., kao prethodno pitanje radi iznalaženja odgovora na pitanje jesu li mjerama sadržanima u gore navedenim odlukama opravdano ograničila neka zaštićena temeljna ljudska prava i slobode, a posebice u kontekstu radnopravnih odnosa pravo na rad te pravo na jednakost glede uvjeta rada.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42697195","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.549
Matteo Cvenček, Nataša Žunić Kovačević
U ovome se radu razmatraju postupci utvrđivanja i oporezivanja nesrazmjera dohotka i imovine kroz prizmu administrativne suradnje i pitanje tereta dokazivanja. Naime, kao i u drugim poreznim postupcima, teret dokazivanja treba biti podijeljen po kriterijima porezne pravednosti između poreznog obveznika i poreznog tijela. Prije svega, u radu će biti prikazana administrativna suradnja koja često prethodi i koja je nužna za pokretanje spomenutih postupaka, ali i kako je pandemija COVID-a 19 utjecala na takvu suradnju. Važno je na početku i definirati pojam nesrazmjera dohotka i imovine. Cilj ove analize jest istražiti pravila o teretu dokazivanja u takvim postupcima te prikazati kako se pravila o teretu dokazivanja provode u praksi. Proučit će se i praksa CJEU-a, koji je svojom interpretacijom europskih propisa donio značajne zaključke kako teret dokazivanja u poreznim postupcima treba biti raspodijeljen. Postupci utvrđivanja nesrazmjera dohotka i imovine zanimljivi su zbog svoga značaja, a taj značaj ne predstavlja broj predmeta, već u prvome redu iznos poreza koji bi trebao biti uplaćen u državni proračun. Naposljetku, u radu će se ilustrirati kako funkcioniraju odnosno kako bi trebala funkcionirati pravila o teretu dokazivanja u alternativnim načinima rješavanja poreznih sporova.
这项工作审查了通过承认行政合作和举证责任来确定和反对收入和财产失衡的程序。特别是，与其他税务程序一样，应根据税务义务和税务机构之间的税务公正标准分担举证责任。首先，行政合作将在工作中展示，这通常是启动上述程序之前和必要的，但也将展示新冠肺炎疫情如何影响这种合作。Važno je na početku i definirati pojam nesrazmjera dohotka i imovine。本分析的目的是探讨此类诉讼中的举证责任规则，并展示举证责任规则在实践中的作用。欧盟法院在解释欧洲法规时也将对其做法进行研究，这也将对如何分担税务程序中的举证责任得出重要结论。确定收入和财产失衡的程序之所以有趣，是因为它们的重要性，而不是项目的数量，而是第一行应向国家预算缴纳的税款。最后，本文将说明它们是如何分别发挥作用的，以使举证责任规则在解决税务纠纷的其他方式中发挥作用。
{"title":"Porezna evazija i porezni nadzor u svjetlu Direktive o administrativnoj suradnji (DAC) i teret dokazivanja u pravnoj praksi","authors":"Matteo Cvenček, Nataša Žunić Kovačević","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.549","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.549","url":null,"abstract":"U ovome se radu razmatraju postupci utvrđivanja i oporezivanja nesrazmjera dohotka i imovine kroz prizmu administrativne suradnje i pitanje tereta dokazivanja. Naime, kao i u drugim poreznim postupcima, teret dokazivanja treba biti podijeljen po kriterijima porezne pravednosti između poreznog obveznika i poreznog tijela. Prije svega, u radu će biti prikazana administrativna suradnja koja često prethodi i koja je nužna za pokretanje spomenutih postupaka, ali i kako je pandemija COVID-a 19 utjecala na takvu suradnju. Važno je na početku i definirati pojam nesrazmjera dohotka i imovine. Cilj ove analize jest istražiti pravila o teretu dokazivanja u takvim postupcima te prikazati kako se pravila o teretu dokazivanja provode u praksi. Proučit će se i praksa CJEU-a, koji je svojom interpretacijom europskih propisa donio značajne zaključke kako teret dokazivanja u poreznim postupcima treba biti raspodijeljen. Postupci utvrđivanja nesrazmjera dohotka i imovine zanimljivi su zbog svoga značaja, a taj značaj ne predstavlja broj predmeta, već u prvome redu iznos poreza koji bi trebao biti uplaćen u državni proračun. Naposljetku, u radu će se ilustrirati kako funkcioniraju odnosno kako bi trebala funkcionirati pravila o teretu dokazivanja u alternativnim načinima rješavanja poreznih sporova.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43149293","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.607
Jérôme Michel
Kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 bitno je utjecala na ulogu javnopravnih tijela. U dokumentu OECD-a iz travnja 2020. godine navodi se kako su se sve europske države morale suočiti s nezabilježenim izazovom. U predmetnom izlaganju sagledavaju se pravne posljedice uzrokovane pandemijom COVID-19 na javnopravna tijela i usluge koje se pružaju građanima.
{"title":"La fonction publique et la crise sanitaire","authors":"Jérôme Michel","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.607","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.607","url":null,"abstract":"Kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 bitno je utjecala na ulogu javnopravnih tijela. U dokumentu OECD-a iz travnja 2020. godine navodi se kako su se sve europske države morale suočiti s nezabilježenim izazovom. U predmetnom izlaganju sagledavaju se pravne posljedice uzrokovane pandemijom COVID-19 na javnopravna tijela i usluge koje se pružaju građanima.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45297510","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-10-24DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.145.621
Žaklina Harašić
U prvom (uvodnom) dijelu članka navodi se kako ljudi općenito shvaćaju zdravlje. U drugom dijelu članka polazi se od podjele pravnih izvora na materijalne, formalne, etičke i spoznajne i razmatramo zdravlje kao vrstu etičkih izvora, odnosno kao pravnu vrijednost. Pri tome se zdravlje smatra nespecifičnom pravnom vrijednošću, dakle vrijednošću koja nije svojstvena samo pravu, nego i drugim normativnim porecima – moralu i običajnom pravu. U trećem dijelu članka navode se dva osnovna načina kako možemo zaštititi zdravlje – pomoću službene (konvencionalne) i alternativne (prirodne) medicine. Iznose se argumenti pobornika jedne i druge medicine. Ukratko se opisuju neke najraširenije i/ili najuspješnije metode alternativne medicine. Nadalje, zaštita zdravlja regulirana je brojnim propisima. Navode se propisi ustavnog i zdravstvenog prava, ali i drugih pravnih grana koje u mnogim aspektima štite zdravlje – prehrambenog prava, prava okoliša i kaznenog prava. Ti su propisi formalni izvori navedenih pravnih grana. Četvrti dio članka polazi od toga da postoji nekoliko faktora zdravlja, čijih zahtjeva, ako se držimo, nećemo se ili nećemo se teže razboljeti. To su: prehrana, zrak, tekućina, kretanje i vježbanje, sunce i odmor. U petom dijelu članka provedeno je, metodom ankete, istraživanje na deset ispitanika: drže li se oni, i u kojoj mjeri, zahtjeva faktora zdravlja brinući se tako o svom zdravlju. Šesti dio rada jest zaključak.
U prvom（uvodnom）dijelučlanka navodi se kako ljudi općenito shvaćaju zdravlje。在文章的第二部分，法律来源分为物质来源、形式来源、伦理来源和认知来源，健康作为一种伦理来源，即法律价值。健康被认为与法律价值无关，因此不仅法律的价值，而且其他规范性否认的价值都是道德和普通法律。在该条款的第三部分中，官方（常规）和替代（天然）药物规定了两种保护健康的基本方法。辩护人和另一位医生之间存在争论。下面将简要介绍一些最广泛和/或最成功的替代医学方法。此外，健康保护受到许多规则的管制。制定了宪法和卫生法的规则，也制定了在许多方面保护健康的其他法律部门——食品权、环境权和刑法。这些是法律分支的正式来源规则。文章的第四部分指出，有一些健康因素要求，如果我们坚持下去，我们就不会生病或遭受更大的痛苦。致苏：prehrana，zrak，tekućina，kretanje i vježbanje，sunce i odmor。在文章的第五部分，即问卷调查方法中，对十名调查者进行了调查：他们是否保持了健康，在一定程度上，他们需要健康因素来照顾他们的健康。第六部分是结论部分。
{"title":"Zdravlje kao pravna vrijednost i faktori zdravlja","authors":"Žaklina Harašić","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.145.621","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.145.621","url":null,"abstract":"U prvom (uvodnom) dijelu članka navodi se kako ljudi općenito shvaćaju zdravlje. U drugom dijelu članka polazi se od podjele pravnih izvora na materijalne, formalne, etičke i spoznajne i razmatramo zdravlje kao vrstu etičkih izvora, odnosno kao pravnu vrijednost. Pri tome se zdravlje smatra nespecifičnom pravnom vrijednošću, dakle vrijednošću koja nije svojstvena samo pravu, nego i drugim normativnim porecima – moralu i običajnom pravu. U trećem dijelu članka navode se dva osnovna načina kako možemo zaštititi zdravlje – pomoću službene (konvencionalne) i alternativne (prirodne) medicine. Iznose se argumenti pobornika jedne i druge medicine. Ukratko se opisuju neke najraširenije i/ili najuspješnije metode alternativne medicine. Nadalje, zaštita zdravlja regulirana je brojnim propisima. Navode se propisi ustavnog i zdravstvenog prava, ali i drugih pravnih grana koje u mnogim aspektima štite zdravlje – prehrambenog prava, prava okoliša i kaznenog prava. Ti su propisi formalni izvori navedenih pravnih grana. Četvrti dio članka polazi od toga da postoji nekoliko faktora zdravlja, čijih zahtjeva, ako se držimo, nećemo se ili nećemo se teže razboljeti. To su: prehrana, zrak, tekućina, kretanje i vježbanje, sunce i odmor. U petom dijelu članka provedeno je, metodom ankete, istraživanje na deset ispitanika: drže li se oni, i u kojoj mjeri, zahtjeva faktora zdravlja brinući se tako o svom zdravlju. Šesti dio rada jest zaključak.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49455940","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：