Povijest romskoga stanovništva na hrvatskim područjima većinom je bila obilježena razdobljima u kojima su ga vlasti nastojale represivnim putem asimilirati u većinsko stanovništvo. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata nacističke su vlasti i njihovi saveznici proveli genocid nad njima. Upravo je to ratno razdoblje smatrano središnjom točkom u povijesti romskoga stanovništva. U radu se analizira na koji se način pisalo o stradanju Roma u odabranim leksikografskim djelima izdanima od 1945. do danas. Kako bi se bolje razumjeli rezultati ove analize, istraživanjem su obuhvaćene leksikografske publikacije određenih europskih zemalja. Rezultati istraživanja pokazali su kako je tema stradanja Roma u hrvatskim leksikografskim izdanjima nedovoljno zastupljena, što je bio slučaj i u drugim europskim leksikografijama. Ovakav odnos hrvatske leksikografije prema povijesti jedne od najstarijih i danas jedne od brojnijih manjinske skupine u Republici Hrvatskoj odraz je marginalizacije kulture sjećanja na romske žrtve unutar hrvatskoga društva, posebice u znanosti i kulturi.
{"title":"Marginalci na marginama hrvatske leksikografije ili o kulturi (ne)sjećanja na romske žrtve\u0000genocida u hrvatskoj leksikografiji","authors":"Danijel Vojak","doi":"10.33604/SL.14.27.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/SL.14.27.5","url":null,"abstract":"Povijest romskoga stanovništva na hrvatskim područjima većinom je bila obilježena razdobljima u kojima su ga vlasti nastojale represivnim putem asimilirati u većinsko\u0000stanovništvo. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata nacističke su vlasti i njihovi\u0000saveznici proveli genocid nad njima. Upravo je to ratno razdoblje smatrano\u0000središnjom točkom u povijesti romskoga stanovništva. U radu se analizira na\u0000koji se način pisalo o stradanju Roma u odabranim leksikografskim djelima\u0000izdanima od 1945. do danas. Kako bi se bolje razumjeli rezultati ove analize, istraživanjem su obuhvaćene leksikografske publikacije određenih europskih zemalja. Rezultati istraživanja pokazali su kako je tema stradanja Roma u hrvatskim\u0000leksikografskim izdanjima nedovoljno zastupljena, što je bio slučaj i u drugim\u0000europskim leksikografijama. Ovakav odnos hrvatske leksikografije prema\u0000povijesti jedne od najstarijih i danas jedne od brojnijih manjinske skupine u\u0000Republici Hrvatskoj odraz je marginalizacije kulture sjećanja na romske žrtve\u0000unutar hrvatskoga društva, posebice u znanosti i kulturi.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"14 1","pages":"85-107"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44483064","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Departing from the assumption that exonyms, in the sense of »names used in a specific language for a geographical feature situated outside the area where that language is spoken and differing in its form from the name used in an official or well-established language of the area where the geographical feature is situated« (UN Glossary definition 2007), are indicators of external historical as well as current political, cultural, and economic relations of a community, the article investigates the case of Croatian exonyms as documented by the recently published editions of Ivana Crljenko (2016, 2018). For comparison, (Austrian-)German, Hungarian and Italian exonyms are also examined in this respect. In essence, the assumption is found to also be confirmed by the Croatian case, although several linguistic factors distort the picture. The article also reveals the weaknesses of the current UN Glossary definitions of the terms »exonym« and »endonym«.
{"title":"Croatian external relations as reflected by the use of exonyms","authors":"P. Jordan","doi":"10.33604/SL.14.27.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/SL.14.27.4","url":null,"abstract":"Departing from the assumption that exonyms, in the sense of »names used in a specific language for a geographical feature situated outside the area where that\u0000language is spoken and differing in its form from the name used in an official\u0000or well-established language of the area where the geographical feature is situated«\u0000(UN Glossary definition 2007), are indicators of external historical as well as\u0000current political, cultural, and economic relations of a community, the article\u0000investigates the case of Croatian exonyms as documented by the recently\u0000published editions of Ivana Crljenko (2016, 2018). For comparison,\u0000(Austrian-)German, Hungarian and Italian exonyms are also examined in this respect.\u0000In essence, the assumption is found to also be confirmed by the Croatian case,\u0000although several linguistic factors distort the picture. The article also\u0000reveals the weaknesses of the current UN Glossary definitions of the terms\u0000»exonym« and »endonym«.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"14 1","pages":"63-83"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42264218","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovome radu analizira se suodnos internacionalizama i domaćih riječi u traduktološkome nazivlju hrvatskoga i ruskoga jezika. S obzirom na to da je u sklopu projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) obrađeno, među ostalim, i traduktološko nazivlje te da su doneseni nazivi na hrvatskome s definicijama i njihove ruske istovrijednice, zanimao nas je odnos tih dvaju jezika prema internacionalizmima i domaćim riječima, odnosno kako su se u njima terminologizirali traduktološki nazivi. Na korpusu od 150 naziva provedena je poredbena analiza kojom ćemo pokazati postoje li među tim dvama jezicima sličnosti i razlike pri stvaranju naziva te daje li se prednost uporabi internacionalizama ili domaćih riječi. Istraživački interes usmjerili smo i na sustavnost uporabe te utvrdili koliko se i u kojim segmentima razlikuje hrvatska i ruska terminološka praksa.
这是一个国际性的问题。考虑到克罗地亚语言名称（JENA）项目，除其他外，包括itratoral名称，以及在克罗地亚语中引入由俄语等效注入定义定义的na me s，我们对这两种语言与国际国内语言之间的关系感兴趣，特别是在翻译名称术语方面。在150个名字中，进行了比较分析，以显示是否使用了两种相似语言之间的差异以及国际或国内单词的使用。Istraživačkiinteres usmjerili smo i na sustavnost uporabe te utvrdili koliko se i u kojimsegima razlikuje hrvatska i ruska terminološka praksa。
{"title":"Internacionalizmi i domaće riječi u hrvatskome i ruskome traduktološkom nazivlju","authors":"Kristian Lewis","doi":"10.33604/sl.15.29.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.15.29.3","url":null,"abstract":"U ovome radu analizira se suodnos internacionalizama i domaćih riječi u traduktološkome nazivlju hrvatskoga i ruskoga jezika. S obzirom na to da je u sklopu projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) obrađeno, među ostalim, i traduktološko nazivlje te da su doneseni nazivi na hrvatskome s definicijama i njihove ruske istovrijednice, zanimao nas je odnos tih dvaju jezika prema internacionalizmima i domaćim riječima, odnosno kako su se u njima terminologizirali traduktološki nazivi. Na korpusu od 150 naziva provedena je poredbena analiza kojom ćemo pokazati postoje li među tim dvama jezicima sličnosti i razlike pri stvaranju naziva te daje li se prednost uporabi internacionalizama ili domaćih riječi. Istraživački interes usmjerili smo i na sustavnost uporabe te utvrdili koliko se i u kojim segmentima razlikuje hrvatska i ruska terminološka praksa.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456527","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U XIX. stoljeću, Kierkegaardov pojam vjere određuje početak egzistencijalističke misli jer uvodi velik broj tema s kojima će se egzistencijalizam XX. stoljeća baviti te dalje razvijati, pritom polazeći od individue, i to ne samo u intelektualnom nego i u emocionalnom smislu kao cjelovitoga bića, odnosno subjekta koji nastoji živjeti autentično i slobodno. Naime, riječ je temama poput samoostvarenja pojedinca, anksioznosti, očaja, apsurdnosti življenja i sl. Za Kierkegaarda vjera je polazišna točka k samoostvarenju u puninu ljudskoga bića, a moguća je samo kao vjera u Boga, tj. kao privatni i jedinstveni odnos pojedinca i Boga. Kierkegaard primjer takve vjere utjelovljuje u liku Abrahama, za kojega tvrdi da je vitez vjere, odnosno paragon kojemu svi trebamo stremiti. U radu će se istražiti uloga i značenje vjere u kontekstu viteza vjere kao paragona Kierkegaardove filozofije religije.
{"title":"Uloga i značenje vjere u kontekstu viteza vjere kao paragona Kierkegaardove\u0000filozofije religije","authors":"Augustin Kvočić","doi":"10.33604/sl.14.26.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.14.26.5","url":null,"abstract":"U XIX. stoljeću, Kierkegaardov pojam vjere određuje početak egzistencijalističke misli jer uvodi velik broj tema s kojima će se egzistencijalizam XX. stoljeća baviti te dalje razvijati, pritom polazeći od individue, i to ne samo u intelektualnom nego i u emocionalnom smislu kao cjelovitoga bića, odnosno subjekta koji nastoji živjeti autentično i slobodno. Naime, riječ je temama poput samoostvarenja pojedinca, anksioznosti, očaja, apsurdnosti življenja i sl. Za Kierkegaarda vjera je polazišna točka k samoostvarenju u puninu ljudskoga bića, a moguća je samo kao vjera u Boga, tj. kao privatni i jedinstveni odnos pojedinca i Boga. Kierkegaard primjer takve vjere utjelovljuje u liku Abrahama, za kojega tvrdi da je vitez vjere, odnosno\u0000paragon kojemu svi trebamo stremiti. U radu će se istražiti uloga i značenje vjere u kontekstu viteza vjere kao paragona Kierkegaardove filozofije religije.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-07-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46547230","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Uporaba egzonima jedan je od najranijih izazova za stručnjake koji se na međunarodnoj razini bave geografskim imenima. Prevladavajuće je motrište da egzonimi ometaju međunarodnu komunikaciju pa njihovu uporabu treba smanjiti. Drugo je mišljenje da su egzonimi sastavni dio rječnika jezične zajednice koja ih stvara i rabi, važan su dio njezina kulturnog nasljeđa i identiteta te ih ne treba zanemarivati. U novije se vrijeme učvršćuje ideja o srednjem rješenju prema kojem egzonime treba rabiti različito, ovisno o dobnim skupinama korisnika, namjeni publikacije i vrsti komunikacije (međunarodnoj ili nacionalnoj). Slijedeći to motrište, članovi Radne skupine za egzonime pri UNGEGN-u donijeli su zaključke vezane uz globalno zajedničke karakteristike egzonima i kriterije njihove uporabe. Tri kriterija odnose se na obilježja geografskoga objekta za koji se rabi egzonim (tip, veličina, važnost, poznatost i lokacija objekta). U radu se kvantitativnom analizom brojnosti i zastupljenosti hrvatskih egzonima u nekoliko kategorija pokazuje da je uporaba hrvatskih egzonima sukladna tim kriterijima, što znači da se egzonimi rabe: a) kad geografski objekt ima bliske i tradicionalne veze s hrvatskom jezičnom zajednicom, a najčešće je riječ o geografski bližim objektima; b) kad je objekt povijesno ili danas važan, globalno i/ili za hrvatske govornike; c) kad se objekt prostire na više govornih područja.
Uporaba egzonima jedan je od najranijih izazova za stručnjake koji的名字是“unarodnoj razini bave geografskim imenima”。监视是压倒性的，无罪释放者干扰国际交流并减少其使用。第二种观点认为，创造和使用它们的语言社区中的外来部分是其文化遗产和身份的重要组成部分，不应被忽视。最近，中期使用解决方案的想法得到了加强，这取决于用户的年龄组、出版物的变化和通信类型（国际或国家）。在这一监测之后，联合国专家组-埃松工作组成员得出了与外显子的全球共同特征及其使用标准有关的结论。这三个标准涉及用于外来用途的地理对象的标记（对象的类型、大小、重要性、知识和位置）。对克罗地亚语外显子在几个类别中的数量和表现形式的定量分析表明，克罗地亚语外隐子的u se符合这些标准，这意味着它们被外显子学家使用：（a）当地理对象与克罗地亚语社区有着密切的传统关系，并且该词在地理上最接近对象时；（b） 当对象具有历史意义或今天具有重要意义时，使用全球语言和/或克罗地亚语；（c） 当对象扩展到更多的口语区域时。
{"title":"Analiza\u0000uporabe hrvatskih egzonima s obzirom na obilježja geografskoga objekta","authors":"Ivana Crljenko","doi":"10.33604/sl.14.26.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.14.26.2","url":null,"abstract":"Uporaba egzonima jedan je od najranijih izazova za stručnjake koji se na\u0000međunarodnoj razini bave geografskim imenima. Prevladavajuće je motrište da egzonimi ometaju međunarodnu komunikaciju pa njihovu uporabu\u0000treba smanjiti. Drugo je mišljenje da su egzonimi sastavni dio rječnika\u0000jezične zajednice koja ih stvara i rabi, važan su dio njezina kulturnog\u0000nasljeđa i identiteta te ih ne treba zanemarivati. U novije se vrijeme učvršćuje ideja o srednjem rješenju prema kojem egzonime treba rabiti različito, ovisno o dobnim skupinama korisnika, namjeni publikacije i vrsti komunikacije (međunarodnoj ili nacionalnoj). Slijedeći to motrište, članovi Radne skupine za egzonime pri UNGEGN-u donijeli su zaključke vezane uz globalno zajedničke karakteristike egzonima i kriterije njihove uporabe. Tri kriterija odnose se na obilježja geografskoga objekta za koji se rabi egzonim (tip, veličina, važnost, poznatost i lokacija objekta). U radu se kvantitativnom analizom brojnosti i zastupljenosti hrvatskih egzonima u nekoliko kategorija pokazuje da je uporaba hrvatskih egzonima sukladna tim kriterijima, što znači da se egzonimi rabe: a) kad geografski objekt ima bliske i tradicionalne veze s hrvatskom jezičnom zajednicom, a najčešće je riječ o\u0000geografski bližim objektima; b) kad je objekt povijesno ili danas važan, globalno i/ili za hrvatske govornike; c) kad se objekt prostire na više govornih područja.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-07-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456522","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu je istražena uporaba imenica učin i pridjeva učinski u hrvatskom elektrotehničkom nazivlju, od objave Šulekova Hrvatsko-njemačko-talijanskoga rječnika znanstvenoga nazivlja 1874. godine do danas. Utvrđeno je da naziv energetska elektronika obuhvaća samo dio učinske elektronike, i to onaj koji se koristi u elektroenergetici. Naziv učinska elektronika u skladu je s nazivima u većini europskih jezika, npr. s nazivima na engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, talijanskom i slovenskom jeziku te zadovoljava sva terminološka načela.
{"title":"O nazivu učinska / energetska elektronika","authors":"Zvonko Benčič","doi":"10.33604/sl.14.26.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.14.26.6","url":null,"abstract":"U radu je istražena uporaba imenica učin i pridjeva učinski u\u0000hrvatskom elektrotehničkom nazivlju, od objave Šulekova\u0000Hrvatsko-njemačko-talijanskoga rječnika znanstvenoga nazivlja 1874. godine do\u0000danas. Utvrđeno je da naziv energetska elektronika obuhvaća samo dio učinske\u0000elektronike, i to onaj koji se koristi u elektroenergetici. Naziv učinska\u0000elektronika u skladu je s nazivima u većini europskih jezika, npr. s nazivima\u0000na engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, talijanskom i slovenskom jeziku\u0000te zadovoljava sva terminološka načela.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-07-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44037789","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
After more than 100 years of existence, Norway’s Great Norwegian Encyclopedia went through a major crisis between 2010 and 2014, as the transformation to the new, digital reality became commercially unviable to the publishing house that owned it. The country’s universities came together, formed The Great Norwegian Encyclopedia Association, and created a new editorial team, which has transformed the encyclopedia into an online success with high-quality articles assessed and updated by some of Norway’s leading scholars. The partnership with academia, a purpose-made publishing software, a decentralized production model, and confidence in the original brand have been keys to building this public service encyclopedia that other, likeminded institutions across Europe can learn from.
{"title":"How to build an Encyclopedia for the 21st Century","authors":"Erik Bolstad, Stig Arild Pettersen","doi":"10.33604/sl.13.24.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.13.24.5","url":null,"abstract":"After more than 100 years of existence, Norway’s Great Norwegian\u0000Encyclopedia went through a major crisis between 2010 and 2014, as the\u0000transformation to the new, digital reality became commercially unviable to the\u0000publishing house that owned it. The country’s universities came together,\u0000formed The Great Norwegian Encyclopedia Association, and created a new\u0000editorial team, which has transformed the encyclopedia into an online success\u0000with high-quality articles assessed and updated by some of Norway’s leading\u0000scholars. The partnership with academia, a purpose-made publishing software, a\u0000decentralized production model, and confidence in the original brand have been\u0000keys to building this public service encyclopedia that other, likeminded\u0000institutions across Europe can learn from.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47318122","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Razvoj glavnoga dijela enciklopedike u Srbiji, onoga na srpskom jeziku, u ovome je radu predstavljen kroz izdavačka poduzeća i druge organizacije, poput kulturne ustanove Matice srpske, koje se bave proizvodnjom enciklopedičkih djela. Enciklopedičko stvaralaštvo u Republici Srbiji samo je djelomice praćeno institucionalizacijom, premda se od početka XXI. stoljeća, primjerice iz javnoga poduzeća Službeni glasnik, javljaju ideje o osnivanju enciklopedijskoga zavoda, u pravilu po uzoru na Leksikografski zavod u Zagrebu. U članku se razmatraju stajališta i postupci pojedinih poduzeća i ustanova, struke i političkih čimbenika u vezi sa središnjom enciklopedičkom institucijom. Autor ne samo da nudi elemente za ocjenjivanje nekih važnijih enciklopedičkih djela, poglavito Vojne enciklopedije (prvo izdanje 1958–69., drugo 1970–76), nego se dotiče i nekih općih metaleksikografskih i bibliografskih pitanja. Već zbog tipa djelatnosti i izdanja organizacija o kojima piše u ovom radu, autor ulazi i u područje srpske jezične leksikografije.
{"title":"Enciklopedika u Srbiji","authors":"Mirko Mlakar","doi":"10.33604/sl.13.24.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.13.24.1","url":null,"abstract":"Razvoj glavnoga dijela enciklopedike u Srbiji, onoga na srpskom jeziku,\u0000u ovome je radu predstavljen kroz izdavačka poduzeća i druge organizacije,\u0000poput kulturne ustanove Matice srpske, koje se bave proizvodnjom\u0000enciklopedičkih djela. Enciklopedičko stvaralaštvo u Republici Srbiji samo je\u0000djelomice praćeno institucionalizacijom, premda se od početka XXI. stoljeća,\u0000primjerice iz javnoga poduzeća Službeni glasnik, javljaju ideje o osnivanju\u0000enciklopedijskoga zavoda, u pravilu po uzoru na Leksikografski zavod u Zagrebu.\u0000U članku se razmatraju stajališta i postupci pojedinih poduzeća i ustanova,\u0000struke i političkih čimbenika u vezi sa središnjom enciklopedičkom\u0000institucijom. Autor ne samo da nudi elemente za ocjenjivanje nekih važnijih\u0000enciklopedičkih djela, poglavito Vojne enciklopedije (prvo izdanje\u00001958–69., drugo 1970–76), nego se dotiče i nekih općih metaleksikografskih i\u0000bibliografskih pitanja. Već zbog tipa djelatnosti i izdanja organizacija o\u0000kojima piše u ovom radu, autor ulazi i u područje srpske jezične\u0000leksikografije.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46000333","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U početku svibnja 1941. skupina mladih ustaša pri Ustaškom stanu u Karlovcu uhitila je i ubila trojicu Srba. Afera, poznata i kao slučaj Vujičić (prema Milanu Vujičiću, najpoznatijoj žrtvi, odvjetniku i političaru) svojedobno je zataškana, no u historiografiji i publicistici ostavila je dubljega traga od nekih većih zlodjela. U proljeće 1947. Jugoslaviji je izručen Vladimir Židovec, diplomat Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je u doba zločina bio tajnik karlovačkoga Ustaškog stana. On je podvrgnut intenzivnoj istrazi u kojoj je ponudio i svoju suradnju. U poduljem i višestruko upitnom svjedočenju on je kao inicijatora zločina teretio svojega lokalnog suparnika, predsjednika Stana Antu Nikšića, koji je i sâm završio u diplomatskoj službi NDH, ali je neko vrijeme bio i ministar unutarnjih poslova. Unatoč raznim dvojbenim pojedinostima istrage, na tezi prema kojoj je Nikšić potaknuo ubojstvo svojega osobnog prijatelja Vujičića ustraje se već desetljećima. Kao navodno neprijeporna činjenica našla je put u leksikografsku literaturu, a i poslužila u poopćenim kontekstualizacijama. U članku se stoga na osnovu nekih novih saznanja nastoji ponovno razmotriti cijeli slučaj, ne radi konačnoga odgovora, već kako bi se upozorilo na nužnost suzdržanijih interpretacija, kad se one odnose na materijale koji su imali zadovoljiti potrebe tajnih službi.
1941年5月初，一群年轻人在伊斯坦布尔站起身，卡罗维奇逮捕并杀害了三名塞尔维亚人。这起被称为武吉奇案的事件一直被密切关注，但在历史和公开场合都留下了一些重大罪行的严重痕迹。1947年春天。在南斯拉夫，克罗地亚独立国外交官弗拉基米尔·日多维奇被引渡到南斯拉夫，他曾是卡罗瓦茨·乌斯塔什科公寓的秘书。一场密集的治安维持活动突显了他的重要性，他也表示愿意合作。在郊区和多份调查问卷中，他与当地总统斯坦·安图·尼基奇（Stan Antu Nikšic）发生了冲突。尼基奇本人最终进入了新民主党外交部，但也曾担任过一段时间的内政部长。尽管调查的细节各不相同，但Nikšic几十年来一直在与他的私人朋友Vujičic的谋杀案作斗争。Kaonavodno neprijepornačinjenica našla je放了一个单词leksikografsku literaturu，一个单词iposlužila u pupćenim kontekstualizacijama。因此，根据一些知识，这并不是案件的最终答案，而是警告需要更严格的解释，因为这些解释涉及满足特勤局需求的材料。
{"title":"Udbin dosje kao povijesni izvor – slučaj Vujičić","authors":"Branko Salaj","doi":"10.33604/sl.13.24.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.13.24.4","url":null,"abstract":"U početku svibnja 1941. skupina mladih ustaša pri Ustaškom stanu u\u0000Karlovcu uhitila je i ubila trojicu Srba. Afera, poznata i kao slučaj Vujičić\u0000(prema Milanu Vujičiću, najpoznatijoj žrtvi, odvjetniku i političaru)\u0000svojedobno je zataškana, no u historiografiji i publicistici ostavila je\u0000dubljega traga od nekih većih zlodjela. U proljeće 1947. Jugoslaviji je izručen\u0000Vladimir Židovec, diplomat Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je u doba\u0000zločina bio tajnik karlovačkoga Ustaškog stana. On je podvrgnut intenzivnoj\u0000istrazi u kojoj je ponudio i svoju suradnju. U poduljem i višestruko upitnom\u0000svjedočenju on je kao inicijatora zločina teretio svojega lokalnog suparnika,\u0000predsjednika Stana Antu Nikšića, koji je i sâm završio u diplomatskoj službi\u0000NDH, ali je neko vrijeme bio i ministar unutarnjih poslova. Unatoč raznim\u0000dvojbenim pojedinostima istrage, na tezi prema kojoj je Nikšić potaknuo\u0000ubojstvo svojega osobnog prijatelja Vujičića ustraje se već desetljećima. Kao\u0000navodno neprijeporna činjenica našla je put u leksikografsku literaturu, a i\u0000poslužila u poopćenim kontekstualizacijama. U članku se stoga na osnovu nekih\u0000novih saznanja nastoji ponovno razmotriti cijeli slučaj, ne radi konačnoga\u0000odgovora, već kako bi se upozorilo na nužnost suzdržanijih interpretacija, kad\u0000se one odnose na materijale koji su imali zadovoljiti potrebe tajnih službi.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49618784","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu je istražena originalnost triju izuma Fausta Vrančića sa stajališta današnjega poimanja izuma. Prvi izum koji je u radu istražen jest padobran, za koji je utvrđeno da Faust nije njegov izumitelj, već da ga je iznimno dobro tehnički unaprijedio, koncepcijski vrlo blisko suvremenim rješenjima. S obzirom na to da se uz padobran posvuda veže njegovo ime, mnoge će iznenaditi činjenica da Vrančić nije njegov izumitelj. Drugi izum koji je analiziran, a danas se nedovoljno ističe, odnosi se na mlin na plimu i oseku. Ideja nije nova, koristila se davno u povijesti, posebno u Irskoj i Engleskoj. Inovacija u Vrančićevu mlinu jest uporaba dvosmjernoga strujanja mora, pri čemu konstrukcija okretnoga pogonskoga vodeničnoga kola omogućuje njegovo okretanje uvijek u istom smjeru, neovisno o smjeru strujanja mora. Treća inovacija, koja se odnosi na Vrančićevo rješenje primjene statora i rotora kod vjetrenjače koje omogućuje korištenje vjetra iz bilo kojega smjera, danas se koristi kod turbina za razne fluide (vodu, paru, plinove).
对Fausta Vrančic从今天的发明状态开始的最初三项发明进行了调查。研究的第一项发明是降落伞，这证明浮士德不是他的发明者，但他在技术上大大改进了它，在概念上非常接近现代解决方案。由于降落伞到处都是他的名字，许多人会惊讶于弗兰西奇不是他的发明者。已经分析过的第二项发明，今天还不够充分，指的是气体和气味。这个想法并不新鲜，它在很久以前就被使用过，尤其是在爱尔兰和英国。Inovacija u Vrančićevu mlinu jest uporaba dvosmjernoga strujanja mora，pričemu konstrukcija okretnoga pogonskoga vodeničnoga kola omogućuje njegovo okretanje uvijek u istom smjeru，neovisno o smjeru strujanja mora。第三项创新与Vrančić解决方案有关，该解决方案用于在风车中使用固定和旋转器，允许使用来自任何方向的风，如今已用于各种流体（水、蒸汽、天然气）的涡轮机。
{"title":"Originalnost izuma Fausta Vrančića","authors":"G. Nikolić","doi":"10.33604/SL.12.23.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/SL.12.23.1","url":null,"abstract":"U radu je istražena originalnost triju izuma Fausta Vrančića sa stajališta današnjega poimanja izuma. Prvi izum koji je u radu istražen jest padobran, za koji je utvrđeno da Faust nije njegov izumitelj, već da ga je iznimno dobro tehnički unaprijedio, koncepcijski vrlo blisko suvremenim rješenjima. S obzirom na to da se uz padobran posvuda veže njegovo ime, mnoge će iznenaditi činjenica da Vrančić nije njegov izumitelj. Drugi izum koji je analiziran, a danas se nedovoljno ističe, odnosi se na mlin na plimu i oseku. Ideja nije nova, koristila se davno u povijesti, posebno u Irskoj i Engleskoj. Inovacija u Vrančićevu mlinu jest uporaba dvosmjernoga strujanja mora, pri čemu konstrukcija okretnoga pogonskoga vodeničnoga kola omogućuje njegovo okretanje uvijek u istom smjeru, neovisno o smjeru strujanja mora. Treća inovacija, koja se odnosi na Vrančićevo rješenje primjene statora i rotora kod vjetrenjače koje omogućuje korištenje vjetra iz bilo kojega smjera, danas se koristi kod turbina za razne fluide (vodu, paru, plinove).","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456460","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：