M. Djordjevic, R. Obradović, M. Miljković, Marija D. Milošević, M. Sekulic
Introduction: Denture stomatitis is the most common inflammatory reaction that occurs in people who wear dentures, localized mostly in the palatal mucosa. Etiophatogenesis of inflammation is multifactorial and complex. Infection by yeast of the genus Candida, mainly Candida albicans, poor oral hygiene and long-term wearing of dentures are the most important etiological factors. Factors that may contribute to the development of inflammatory reactions are some general factors, such as smoking, use of different drugs, and systemic diseases such as diabetes mellitus. As the inflammation usually goes without any symptoms and has high prevalence among denture wearers, it is desirable for patients to schedule regular examinations to obtain diagnosis early and to receive adequate therapy. Conclusion. The manuscript presents the etiopathogenesis of denture stomatitis and usual therapeutic procedures that are carried out during treatment.
{"title":"Denture stomatitis: Ethiopathogenesis and therapeutic approach","authors":"M. Djordjevic, R. Obradović, M. Miljković, Marija D. Milošević, M. Sekulic","doi":"10.5937/ASN1775730D","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/ASN1775730D","url":null,"abstract":"Introduction: Denture stomatitis is the most common inflammatory reaction that occurs in people who wear dentures, localized mostly in the palatal mucosa. Etiophatogenesis of inflammation is multifactorial and complex. Infection by yeast of the genus Candida, mainly Candida albicans, poor oral hygiene and long-term wearing of dentures are the most important etiological factors. Factors that may contribute to the development of inflammatory reactions are some general factors, such as smoking, use of different drugs, and systemic diseases such as diabetes mellitus. As the inflammation usually goes without any symptoms and has high prevalence among denture wearers, it is desirable for patients to schedule regular examinations to obtain diagnosis early and to receive adequate therapy. Conclusion. The manuscript presents the etiopathogenesis of denture stomatitis and usual therapeutic procedures that are carried out during treatment.","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1730-1740"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71201061","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
N. Zivkovic, D. Mihailović, M. Kostic, A. Cvetanovic, T. Denčić, M. Jovičić-Milentijević, Ž. Mijović, Simona Stojanović, M. Spasić, Z. Pešić, M. Trajkovic
Uvod: Tumori pljuvačnih žlezda su veoma retke neoplazme. S obzirom na njihovu patohistološku sliku, ovi tumori predstavljaju veoma veliki dijagnostički izazov. Cilj: istaživanja je diferencijacija ova tri tipa tumora primenom imunohistohemijske i morfometrijske analize, kao i određivanje visine Ki67 proliferativnog indeksa. Materijal i metode: Istraživanje je obuhvatilo 44 tumora, 20 pleomorfnih adenoma, 12 adenoma bazalnih ćelija i 12 polimorfnih adenokarcinoma niskog gradusa. Analizirana je ekspresija Ki67, p53 i HER-2 antigena, kao markera proliferacije. U sklopu diferencijalne dijagnostike, analizirana je ekspresija CEA, EMA, GFAP, p63, vimentina, CK14, α-SMA, S-100 protein i WT1 antigena. Morfometrijska analiza vršena je u softverskom paketu „ImageJ” verzija 1.43u. Rezultati: Neoplastične ćelije u pleomorfnom adenomu su pokazale jaku ekspresiju GFAP, p63, WT1, vimentin i S100. U grupi od dvanaest polimorfnih adenokarcinoma niskog gradusa prisutna je difuzna ekspresija CK14, S100, vimentin i EMA su bili apsolutno eksprimirani, dok je αSMA bio negativan. Adenom bazalnih ćelija pokazuje pozitivnost na S-100, CEA, p63 i vimentin. Analizom vrednosti proliferativnog Ki67 indeksa ustanovljena je statistički značajna razlika u grupi pleomorfnog adenoma, što se dovodi u vezu sa čestim recidiviranjem. Morfometrijskom analizom se uočavaju veće vrednosti u grupi polimorfnog adenokarcinoma niskog gradusa, ali su statistički značajne razlike nađene samo za Feretov dijametar i integrisanu optičku gustinu u odnosu na pleomorfni adenom (p<0,05). U grupi adenoma bazalnih ćelija tumorske ćelije su pokazale statistički veće vrednosti za integrisanu optičku gustinu u odnosu na pleomorfni adenom (p<0,001). Zaključak: Za diferencijalnu dijagnozu tumora pljuvačnih žlezda, pored osnovne mikromorfološke, neophodna je i imunohistohemijska i morfometrijska analiza.
输入:胃肠道肿瘤在血浆中非常罕见。S obzirom na njihovu patohistološku sliku,ovi tumori predstavljaju veoma veliki dijagnostički izazov。目的是通过免疫化学和形态计量分析来区分这三种类型的肿瘤,并确定Ki67增殖指数的高度。材料和方法:本研究包括44例肿瘤、20例多形性腺瘤、12例基底细胞腺瘤和12例低城型多形性腺癌。Ki67、p53和HER-2抗原的表达已被分析为增殖标志物。不同的诊断包括CEA、EMA、GFAP、p63、波形蛋白、CK14、α-SMA、S-100蛋白和WT1抗原的表达。在ImageJ 1.43版软件包中进行形态计量学分析。结果:多形性腺瘤中的中性粒细胞显示出GFAP、p63、WT1、波形蛋白和S100的强表达。在12例低城多态性腺癌中,CK14、S100、波形蛋白和EMA的扩散表达完全暴露,而ASMA为阴性。基线细胞显示S-100、CEA、p63和波形蛋白阳性。增殖性Ki67指数分析在多形性腺瘤组中建立了统计学上的显著差异,这与频繁的再循环有关。形态计量学分析显示,低度多形性腺癌组的值更高,但与多形性腺嘌呤相比,Feret的直径和积分光密度存在统计学显著差异(p<0.05)。U grupi腺瘤bazarnihćelija tumorskećelije su pokazale statistički veće vrednosti za integrisanu optičku gustinu U odnosu na pleomorfni腺(p<0001)。结论:对于喷雾腺肿瘤的鉴别诊断,除了基本的微磷酸外,免疫化学和形态计量学分析也是必要的。
{"title":"Immunohistochemical and karyometric similarities and differences of salivary gland tumors between pleomorphic adenoma, basal cell adenoma and polymorphous low grade adenocarcinoma","authors":"N. Zivkovic, D. Mihailović, M. Kostic, A. Cvetanovic, T. Denčić, M. Jovičić-Milentijević, Ž. Mijović, Simona Stojanović, M. Spasić, Z. Pešić, M. Trajkovic","doi":"10.5937/asn1775676Z","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/asn1775676Z","url":null,"abstract":"Uvod: Tumori pljuvačnih žlezda su veoma retke neoplazme. S obzirom na njihovu patohistološku sliku, ovi tumori predstavljaju veoma veliki dijagnostički izazov. Cilj: istaživanja je diferencijacija ova tri tipa tumora primenom imunohistohemijske i morfometrijske analize, kao i određivanje visine Ki67 proliferativnog indeksa. Materijal i metode: Istraživanje je obuhvatilo 44 tumora, 20 pleomorfnih adenoma, 12 adenoma bazalnih ćelija i 12 polimorfnih adenokarcinoma niskog gradusa. Analizirana je ekspresija Ki67, p53 i HER-2 antigena, kao markera proliferacije. U sklopu diferencijalne dijagnostike, analizirana je ekspresija CEA, EMA, GFAP, p63, vimentina, CK14, α-SMA, S-100 protein i WT1 antigena. Morfometrijska analiza vršena je u softverskom paketu „ImageJ” verzija 1.43u. Rezultati: Neoplastične ćelije u pleomorfnom adenomu su pokazale jaku ekspresiju GFAP, p63, WT1, vimentin i S100. U grupi od dvanaest polimorfnih adenokarcinoma niskog gradusa prisutna je difuzna ekspresija CK14, S100, vimentin i EMA su bili apsolutno eksprimirani, dok je αSMA bio negativan. Adenom bazalnih ćelija pokazuje pozitivnost na S-100, CEA, p63 i vimentin. Analizom vrednosti proliferativnog Ki67 indeksa ustanovljena je statistički značajna razlika u grupi pleomorfnog adenoma, što se dovodi u vezu sa čestim recidiviranjem. Morfometrijskom analizom se uočavaju veće vrednosti u grupi polimorfnog adenokarcinoma niskog gradusa, ali su statistički značajne razlike nađene samo za Feretov dijametar i integrisanu optičku gustinu u odnosu na pleomorfni adenom (p<0,05). U grupi adenoma bazalnih ćelija tumorske ćelije su pokazale statistički veće vrednosti za integrisanu optičku gustinu u odnosu na pleomorfni adenom (p<0,001). Zaključak: Za diferencijalnu dijagnozu tumora pljuvačnih žlezda, pored osnovne mikromorfološke, neophodna je i imunohistohemijska i morfometrijska analiza.","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1676-1695"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71200969","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
D. Krasić, M. Stojanovic, M. Trajkovic, Stasa Krasic
{"title":"Cemento-ossifying fibroma of the maxilla and maxillary sinus: A case report and literature review","authors":"D. Krasić, M. Stojanovic, M. Trajkovic, Stasa Krasic","doi":"10.5937/ASN1776772K","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/ASN1776772K","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1772-1779"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71201155","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Uvod:Karijes ranog detinjstva je jako ozbiljan zdravstveni problem, kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenim zemljama. Ovde je predstavljen klinički slučaj potpunog oporavka od karijesa u ranom detinjstvu. Prikaz slučaja: Petoipogodišnji pacijent muškog pola koga je dovela majka prijavljen je na Odeljenje dečje stomatologije zbog karioznih zuba. Ispitivanje usne duplje utvrdilo je mešovito nicanje zuba sa karijesom: 51, 52, 54, 55, 61, 62, 63, 64, 71, 72, 73, 81, 82, 84, 85 i zubi sa privremenim punjenjem na 74 i 75. Urađena je korekcija glas jonomer cementom na zubima 71, 72, 81, 82, 83. Pulpoktomija je rađena na zubima 51, 52, 61, 62, 63, 74 i 75. Umeci od polietilenskih vlakana (Ribond) su stavljeni na zube 51, 52, 61, 62 i 63. Finalna korekcija sa celuloidnim strip krunicama urađena je na zubima 51, 52, 61 I 62, a kompozitno popravljanje na zubu 63. Krunice od nerđajućeg čelika su postavljene na zubima 74, 75, 84 i 85. Zaključak: Potpuni oporavak usta deteta nakon karijesa u ranom detinjstvu je izazov za dečjeg stomatologa. Pored koristi za oralno zdravlje, oralna rehabilitacija takođe doprinosi poboljšanju opšteg i psihološkog stanja deteta.
引言:在发展中国家和发达国家,幼儿职业都是一个非常严重的健康问题。这是一个从童年早期的职业生涯中完全康复的临床病例。病例图片:腹部口腔科收治的5岁男性半患者是母亲报告的。口腔双重检查确定了牙膏的混合物:51、52、54、55、61、62、63、64、71、72、73、81、82、84、85和临时填充量为74和75的牙齿。Urařena je korekcija glas jonomer cementom na zubima 71,72,81,82,83。Pulpoktomy出生在第51、52、61、62、63、74和75颗牙齿上。聚乙烯纤维艺术家(Ribond)被放置在齿51、52、61、62和63上。对51、52、61和62的牙齿进行了赛璐珞漫画条纹的最终矫正,并对63颗牙齿进行了复合固定。神经钢冠被放置在它们的牙齿74、75、84和85上。最后,孩子在童年早期的职业生涯后,口腔的完全恢复对孩子的胃来说是一个挑战。除了口腔健康,口腔康复还有助于改善儿童的整体和心理状态。
{"title":"Complete rehabilitation of mouth cavity after early childhood caries treatment: A case report","authors":"Dusan Surdilovic, R. ManjunathShetty","doi":"10.5937/ASN1776780S","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/ASN1776780S","url":null,"abstract":"Uvod:Karijes ranog detinjstva je jako ozbiljan zdravstveni problem, kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenim zemljama. Ovde je predstavljen klinički slučaj potpunog oporavka od karijesa u ranom detinjstvu. Prikaz slučaja: Petoipogodišnji pacijent muškog pola koga je dovela majka prijavljen je na Odeljenje dečje stomatologije zbog karioznih zuba. Ispitivanje usne duplje utvrdilo je mešovito nicanje zuba sa karijesom: 51, 52, 54, 55, 61, 62, 63, 64, 71, 72, 73, 81, 82, 84, 85 i zubi sa privremenim punjenjem na 74 i 75. Urađena je korekcija glas jonomer cementom na zubima 71, 72, 81, 82, 83. Pulpoktomija je rađena na zubima 51, 52, 61, 62, 63, 74 i 75. Umeci od polietilenskih vlakana (Ribond) su stavljeni na zube 51, 52, 61, 62 i 63. Finalna korekcija sa celuloidnim strip krunicama urađena je na zubima 51, 52, 61 I 62, a kompozitno popravljanje na zubu 63. Krunice od nerđajućeg čelika su postavljene na zubima 74, 75, 84 i 85. Zaključak: Potpuni oporavak usta deteta nakon karijesa u ranom detinjstvu je izazov za dečjeg stomatologa. Pored koristi za oralno zdravlje, oralna rehabilitacija takođe doprinosi poboljšanju opšteg i psihološkog stanja deteta.","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1780-1785"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71201187","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Marija Igić, L. Kostadinović, Olivera Tričković-Janjić, B. Stojković, R. Obradović
{"title":"Dental health care for children with autism spectrum disorders","authors":"Marija Igić, L. Kostadinović, Olivera Tričković-Janjić, B. Stojković, R. Obradović","doi":"10.5937/ASN1776786I","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/ASN1776786I","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1786-1792"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71201198","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
M. Ignjatović, M. Stojanović, G. Milošević, R. M. Anđelković-Apostolović, B. Stojković, M. Topalović, A. Otasevic
Uvod: Karcinom usne je najčešći oralni karcinom. Cilj ovog rada bio je da se prikaže i proceni trend incidencije i mortaliteta od karcinoma usne u centralnoj Srbiju u periodu od 16 godina, od 1999. do 2014. Materijal i metode: Epidemiološka studija zasnovana je na podacima koji su javno dostupni iz registra karcinoma “Incidencija i mortalitet od raka u centralnoj Srbiji” koji objavljuje Institut za javno zdravlje Srbije za period od 1999. do 2014. godine. Trend i godišnja procentualna promena (APC), sa odgovarajućim 95% intervalom poverenja, izračunati su pomoću joinpoint regresione analize. Rezultati: U centralnoj Srbiji, u periodu 1999. 2014. godine, registrovano je ukupno 1922 novoobolelih od karcinoma usne (1402 muškarca i 520 žena). Stopa incidencije i standardizovana stopa incidencije imaju statistički značajan trend pada u muškoj populaciji (p = 0,001, odnosno p < 0,001) tokom ispitivanog perioda, sa APC 4,3%, odnosno 5,2%. Kod žena, incidencija i standardizivana stopa incidencije pokazuju statistički značajan trend pada u periodu 2003.2011. godine, odnosno 2006. 2011. godine, sa APC 12,3, odnosno 24,3%. Standardizovana stopa mortaliteta kod muškaraca pokazuje statistički značajan trend pada kod muškaraca sa APC, 4,5%. Zaključak: U ispitivanom periodu trend incidencije kod muškaraca pada. Kod žena trend je divergentnog karaktera. Stopa mortaliteta karcinoma usne kod oba pola je niska i stabilna.
{"title":"Trend of the incidence and mortality rate of lip cancer in Central Serbia from 1999-2014","authors":"M. Ignjatović, M. Stojanović, G. Milošević, R. M. Anđelković-Apostolović, B. Stojković, M. Topalović, A. Otasevic","doi":"10.5937/ASN1776741I","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/ASN1776741I","url":null,"abstract":"Uvod: Karcinom usne je najčešći oralni karcinom. Cilj ovog rada bio je da se prikaže i proceni trend incidencije i mortaliteta od karcinoma usne u centralnoj Srbiju u periodu od 16 godina, od 1999. do 2014. Materijal i metode: Epidemiološka studija zasnovana je na podacima koji su javno dostupni iz registra karcinoma “Incidencija i mortalitet od raka u centralnoj Srbiji” koji objavljuje Institut za javno zdravlje Srbije za period od 1999. do 2014. godine. Trend i godišnja procentualna promena (APC), sa odgovarajućim 95% intervalom poverenja, izračunati su pomoću joinpoint regresione analize. Rezultati: U centralnoj Srbiji, u periodu 1999. 2014. godine, registrovano je ukupno 1922 novoobolelih od karcinoma usne (1402 muškarca i 520 žena). Stopa incidencije i standardizovana stopa incidencije imaju statistički značajan trend pada u muškoj populaciji (p = 0,001, odnosno p < 0,001) tokom ispitivanog perioda, sa APC 4,3%, odnosno 5,2%. Kod žena, incidencija i standardizivana stopa incidencije pokazuju statistički značajan trend pada u periodu 2003.2011. godine, odnosno 2006. 2011. godine, sa APC 12,3, odnosno 24,3%. Standardizovana stopa mortaliteta kod muškaraca pokazuje statistički značajan trend pada kod muškaraca sa APC, 4,5%. Zaključak: U ispitivanom periodu trend incidencije kod muškaraca pada. Kod žena trend je divergentnog karaktera. Stopa mortaliteta karcinoma usne kod oba pola je niska i stabilna.","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1741-1753"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71201072","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Uvod: Gingiva je deo sluzokože koja pokriva avleolarne grebene vilica i okružuje vratove zuba. Anatomske karakteristike gingive su veoma važne u planiranju lečenja oboljenja parodonta. Pripojna gingiva je važna za održavanje parodonta u zdravom stanju. Ovom studijom merene su normalne vrednosti širine pripojne gingive kod parodontalno zdravih osoba. Cilj rada bio je procena širinepripojne gingive različitim metodama. Materijal i metode: Širina pripojne gingive merena je korišćenjem parodontalne sonde kod parodontalno zdravih osoba. U zavisnosti od starosti pacijenata, formirane su četiri grupe (I ≤ 14 god; II 15-30 god; III 31-45 god i IV 46-60 god.). Deskriptivna statistička analiza urađena je za određivanje srednjih vrednosti pripojne gingive , koje će predstavljati normalne vrednosti širine pripojne gingive za osobe sa zdravim parodontom. Rezultati: Kod ispitanika starosti od 15-30 godina, nađena je najveća širina pripojne gingive, kao i kod osoba ženskog pola u odnosu na mušku grupu ispitanika. Srednje vrednosti širine pripojne gingive varirale su u zavisnosti od područja usne duplje: najveća širina pripojne gingive zabeležena je u predelu gornjih centralnih sekutića, dok je najmanja širina zabeležena u predelu prvih molara gornje i donje vilice. Zaključak: Širina pripojne gingive varira u odnosu na starost i pol osobe, kao i od mesta u usnoj duplji.
简介:牙龈是覆盖在肩胛骨和颈部牙齿周围的污泥的一部分。生姜的解剖特征在计划治疗帕罗西汀疾病中非常重要。额外的妇科检查对保持帕罗西汀的健康状态很重要。在本研究中,对添加的生姜在口腔健康受试者中的正常值进行了测量。Cilj rada bio je procenaširinepripojne ginge različitim metodama。材料和方法:用经口探针在平行健康人身上测量关节姜的范围。根据患者年龄,分为四组(I≤14岁;II 15-30岁;III 31-45岁;IV 46-60岁)。结果:在一名15-30岁的研究人员中,发现添加生姜的程度最大,相对于男性受试者,女性受试者的比例也最大。添加姜的范围的中值根据唇的面积而变化:最大的添加姜宽度在上中心部分观察到,而最小的宽度在上臼齿和下臼齿范围观察到。最后,关节姜的宽度因年龄和人的一半以及口腔中的位置而异。
{"title":"The width of the attached gingiva and its variability in people with healthy periodontal status","authors":"A. Pejčić, R. Obradović, D. Mirković","doi":"10.5937/asn1775703P","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/asn1775703P","url":null,"abstract":"Uvod: Gingiva je deo sluzokože koja pokriva avleolarne grebene vilica i okružuje vratove zuba. Anatomske karakteristike gingive su veoma važne u planiranju lečenja oboljenja parodonta. Pripojna gingiva je važna za održavanje parodonta u zdravom stanju. Ovom studijom merene su normalne vrednosti širine pripojne gingive kod parodontalno zdravih osoba. Cilj rada bio je procena širinepripojne gingive različitim metodama. Materijal i metode: Širina pripojne gingive merena je korišćenjem parodontalne sonde kod parodontalno zdravih osoba. U zavisnosti od starosti pacijenata, formirane su četiri grupe (I ≤ 14 god; II 15-30 god; III 31-45 god i IV 46-60 god.). Deskriptivna statistička analiza urađena je za određivanje srednjih vrednosti pripojne gingive , koje će predstavljati normalne vrednosti širine pripojne gingive za osobe sa zdravim parodontom. Rezultati: Kod ispitanika starosti od 15-30 godina, nađena je najveća širina pripojne gingive, kao i kod osoba ženskog pola u odnosu na mušku grupu ispitanika. Srednje vrednosti širine pripojne gingive varirale su u zavisnosti od područja usne duplje: najveća širina pripojne gingive zabeležena je u predelu gornjih centralnih sekutića, dok je najmanja širina zabeležena u predelu prvih molara gornje i donje vilice. Zaključak: Širina pripojne gingive varira u odnosu na starost i pol osobe, kao i od mesta u usnoj duplji.","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1703-1717"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71200990","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
S. Peševska, L. Kesic, K. Ivanovski, M. Pandilova, S. Georgieva, S. Mindova, S. Ristoska, E. Stefanovska, Gabriela Curcieva-Cuckova, G. Apostolova, Marija Maneva, F. Koneski
{"title":"Laser analgesic during orthodontic therapy","authors":"S. Peševska, L. Kesic, K. Ivanovski, M. Pandilova, S. Georgieva, S. Mindova, S. Ristoska, E. Stefanovska, Gabriela Curcieva-Cuckova, G. Apostolova, Marija Maneva, F. Koneski","doi":"10.5937/ASN1776763P","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/ASN1776763P","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"33 1","pages":"1763-1771"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71201130","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Efficacy of gallium in tooth loss prevention","authors":"D. Aleksic, M. Lukić","doi":"10.5937/ASN1674668A","DOIUrl":"https://doi.org/10.5937/ASN1674668A","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39229,"journal":{"name":"Acta Stomatologica Naissi","volume":"32 1","pages":"1668-1675"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2016-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"71200931","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}